Uvuẹn ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ne ruẹ aghwoghwo rẹn imizu ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko na taghene a guọlọ imizu ri na homakpahontọre wian uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha South Africa, ra guọlọ kpare imashini re fomu ẹbe ọkpokpọ rhọ. Ni mi fiẹ odẹ mẹ rhotọre, oma ọ merhenren mẹ ọke ra djẹ mẹ. A ji djẹ imizu awansa erọrọ—Dennis Leech, Bill McLellan, ọrhẹ Ken Nordin. A ta rẹn ame taghene ame ine rhirhiẹ ẹkwotọre na jijiri!

Ni mi fonu Izu mẹ: “Mama, mi vwo iyẹnrẹn wẹn. Mie riẹ South Africa!” Izu mẹ ohworho ọfọfọ, ọrẹn ọye ọmase ro vwo esegburhomẹmro ji vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọ tẹmro buebu-un, ọrẹn ọ hobọtua mẹ. Ọye ọrhẹ ọsẹ mẹ i hobọtua orhienbro mẹ, dedevwo oma ọ merhen aye taghene mie riẹ ekete oseseri-i.

Uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha Brooklyn, ne yoni rẹ ame awansa oborẹ ene ru ha imashini fomu ọbe rhẹ ikerẹmro kirighwo. Ame ni ruẹ ọkuna ro riẹ amwa re se Cape Town, South Africa. Ọke ọrana, mi ha ẹgbukpe 20 obọ. Uvuẹn owuọwọn yẹ ame a tuẹn ugbo onya oseseri rhọ nẹ Cape Town ye te Johannesburg. Ekete ame a kiki domaji yẹ amwa ọkokamu re se Karoo, ekete rọ họhọ ibiẹ ato. Ọ vuọnren rhẹ oghwurhie, ọ ji djẹrẹ. Ame awan ẹne na nyoma ivakpo ni otafe, ji roro kpahen aruẹ ekete avwaye na ọ havwọ. Ame ne roro kpahen oborẹ owian ọkpokpọ ọnana ono rhirhiẹ. Ẹgbukpe ezẹko ọke oru, ame ni rharhumu riẹ ekete ọnana ji vwo ọdaremẹro kpahen amwa ọkokamu ọnana ọrhẹ oborẹ aye nyerẹn ọrẹ ufuoma lele.

Owian mẹ uvwre ẹgbukpe ezẹko ọrẹ mi na ha imashini re se Linotype ruiruo, ni mia kwaphiẹ oborẹ ene fomu Watchtower ọrhẹ Awake! lele. Oghọn Ukoko na o fomu ẹbe uvuẹn edjadjẹ buebun uvuẹn Africa, orhiẹ South Africa ọvo-o. Oma ọ merhenren ame taghene imashini ọnana ra ha nẹ Canada rhe na, a dabu haye ruiruo vuọnvuọn!

Ọke oru, ni mia wian uvuẹn Factory Office rọ hẹrote eghọn sansan uvuẹn owian ẹbe efomu, ẹbe ẹkpare riẹ ekete sansan ọrhẹ owian erhianrhian. Akpenyerẹn mẹ ọ vuọnren rhẹ owian buebun ọrhẹ evwẹnvuọn.

Uvuẹn ẹgbukpe 1968, ni mi rọnmọ omizu ọmase ro rhiẹ ọkobaro re se Laura Bowen, ro  rhirhiẹ kẹrẹ Oghọn ukoko na. Ọye ọ wian uvuẹn Awuiruo erhianrhian. Uvuẹn ọke ọrana, o vwo ẹkwaphiẹrhotọre rẹ ihworho ri rọnmọren ina daji uvuẹn Oghọn Ukoko-o, omarana ne dje rẹ ame ya ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan. Ọrẹn, udu no bru mẹ. Mi gare uvuẹn Oghọn Ukoko rọ yẹ ame emaren ọrhẹ omamọ oghwa, marhẹ ame ine ru hẹrote oma ame rhẹ igho ra yẹ ekobaro? A yẹ ame igho re se rand ro te 25 (ọke ọrana o te $35, U.S.) kibiamo kibiamo—orhianẹ ame i sabu wian ichunu inọke na, ẹrharhumu bru ọrhẹ ẹbe ra guọlọre taghene e firhẹ ada. Nyoma igho ọrana, yẹ ame a kwosa oghwa, emaren, omẹfa, omesimo ọrhẹ edamẹ erọrọ.

A yẹrẹ ame ibiẹ ekete rọ kẹrẹ amwa re se Durban, rọ ha urhie ọduado re se Indian Ocean. Ihworho buebun ye rhirhiẹ avwaye, ihworho ri nẹ South Africa rhe mia wian uvuẹn ikọmpini re ruẹ sugar uvwre ẹgbukpe 1875. Uvwre ọke ọrana dedevwo aye i vwo ewian erọrọ ne, aye a ji sẹrorẹ iruemru amwa aye, oborẹ aye sere emaren lele ọrhẹ emaren ra merhan. Aye a ji djẹ edjadjẹ Oyibo rọ lẹrheriẹ lọhọ rẹn ame.

Inọke 150 ya guọlọre nẹ ekobaro oghẹnrensan i wian kibiamo kibiamo uvuẹn owian aghwoghwo na, omarana Laura ọrhẹ omẹmẹ ni kwaphiẹrhọ rẹ ame ina wian inọke erhan ẹdẹ ọrukaro. Aruọke na ọ djerẹre o ji vwo evwri. Ame e vwo ẹrharhumu bru ọrhẹ ihworho ra na ha i Baibol yono-o, omarana ame ni guọlọ ghwoghwo inọke erhan nẹ oghwa riẹ oghwa. Ọke mie ni ughwọdjọ mẹ,—Iminiti 40 ọvo yi vrẹn ne! Ni mie roro sẹ ame ina sabu wian owian ọkobaro oghẹnrensan na?

O jiri-i, ame ni vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre. Kẹdẹkẹdẹ, ame ne mwuegbe emaren ọphopharhe, ji fiẹ ame, emaren ọrhẹ coffee rhẹ uvuẹn ukoko ra sẹrorẹ emru rhọ. Ame i rha ha ọke omeronmo, ame ne gbo imoto ame rhẹ obotọre orhan owu—ọkezẹko ibiẹ emọvwerhe amwa na ne kinhariẹ ame, re ni ame fọkime ame i vẹnẹren! Uvwre ibiẹ ẹdẹ ezẹko ọvo, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene inọke eva yanghene esa i rha vrẹn hin, ọke rọ hẹrhẹre nọ nyavrẹn phẹphẹrẹ.

Oma ọ merhenren ame ọke ame e ghwoghwo rẹn ihworho ri ha uvuẹn okogho na! Ihworho na i vwo ọghọ, aye e ruẹ ghwologhwolo ji zofẹn Osolobrugwẹ. Ihworho Hindu buebun i kerhọ iyẹnrẹn esiri ame i rhua rhe. Aye i guọlọ yono kpahen Jehova, Jesu, Baibol na, obaro akpọ ọkpokpọ ro vwo ufuoma, ọrhẹ ifiẹrorhọ rẹn eri hwuru. Ọke ẹgbukpe owu ọ vrẹn ne, ame ni vwo awan 20 ame a ha i Baibol yono. Kẹdẹkẹdẹ, ame a riamerhen emaren rọ mai vuọn ame evwan rhẹ ekrun owu rẹ ame lele yono. Oma ọ merhenren ame omamọ.

O jiri-i, ame ni vwo owian ọrọrọ—owian re ne kin ikoko sansan ri ha okokọ urhie ọduado re se Indian Ocean. Kọprughwre kọprughwre, ame e rhiẹ ọpha ruẹ ekrun owu, ame ne nẹ avwaye ye kin, ji lele imizu ri ha ukoko na wian kugbe ji ha urhebro rẹn aye. Ame ni rhiẹ usuẹn ekrun aye, ji lele emọ aye ọrhẹ emọ erimwamwa aye ruiruẹn. Ẹgbukpe eva ni nyavrẹn. Ogege, use no nẹ obẹ Oghọn Ukoko rhe. Aye ni tare, “Ame i guọlọre taghene are i rharhumu rhiẹ Oghọn Ukoko.” Ni mi kpahenrhọ ye taghene, “Are i rheri, oma ọ ghini merhen ame obonẹ.” Itiọrurhomẹmro, ame i mwuegbe ame ina ga uvuẹn ekete re djerẹ ame nya ephian.

Mi wianren uvuẹn Awuiruo Ẹga uvuẹn Oghọn Ukoko na, ekete mia wian rhẹ imizu ri te edje, ri ha ukoko na jijiri ne. Uvuẹn ọke ọrana, oniruo okinhariẹ orho kin ukoko hin, nọ ya ileta vwẹ ukoko na sekpahen e kion na. A ya ileta na ha urhebro rẹn ukoko na, ji ha ọkpọvi ro fori rẹn aye. Ọnana ọ lẹrhẹ owian buebun rhirhiẹ yẹ rẹn eyẹbe ra rhian edjadjẹ Xhosa, Zulu, ọrhẹ edjadjẹ erọrọ riẹ Oyibo, ji rhian ye nẹ Oyibo riẹ edjadjẹ Africa sansan. Mi vwo ọdaremẹro kpahen owian erhienrhianrhian ri lẹrhere mẹ rhe oborẹ imizu ọwan ri ha Africa a dẹrughwaroghwẹ.

Uvuẹn ọke ọrana, igọmẹti ẹkwotọre i South Africa i vwo aruẹ usun eva. Ẹko ihworho owuowu i vwo ekete ra kwaphiẹrhọ rẹn aye, aye ine rhirhiẹ, omarana ihworho ophianroma aye ọ vẹnẹren i vwe ruẹ kugbe-e. Imizu ọwan ri rhiẹ ihworho  ibiebi ra djẹ edjadjẹ aye, e ghwoghwo uvuẹn edjadjẹ aye ji riẹ ukoko ra djẹ edjadjẹ aye.

Mie rhe imizu buebun ri rhiẹ ihworho ibiebi-i, fọkime ekete ukoko mi havwọ e ghwoghwo, edjadjẹ Oyibo yẹ aye a djẹ. Vwana, mi vwo uphẹn mie yono kpahen imizu ibiebi ri ha Africa, irueruo ọrhẹ uruemru aye. Mi yono kpahen ebẹnbẹn imizu ọwan a dẹrughwaroghwu fọkiẹ irueruo re ru notọre rhe, ọrhẹ esegburhomẹmro aye i vwo kpahen ogame aye. Imizu na e fiudugbere! Aye i tiẹn irueruo re ru notọre rhe ri vwe serhọ rhẹ i Baibol na, ji kẹnoma nẹ irueruo eda, dedevwo ọnana o lele fiẹ ẹkparehaso nẹ obẹ ekrun ọrhẹ amwa aye! Uvuẹn ekete ezẹko, ihworho buebun ivwiegbere. Ihworho buebun e riẹ isukuru-u, yanghene ibiẹ isukuru yẹ aye i nyaren, ọrẹn aye a họghọ rẹn i Baibol na.

Mi vwo uphẹn mia wian uvuẹn ẹzọn ezẹko ri sekpahen ugbomọphẹ ẹga ọrhẹ erhirhiẹ re tioma nẹ usun oseghe. Ọ bọn esegburhomẹmro mẹ gbanhon, ọke mia mẹrẹn atamwu ọrhẹ uduefigbere imizu ri ha iphuphẹn re le nẹ isukuru, fọkime aye e kwe kwomakugbe ẹrhomo ọrhẹ ijoro ẹga efia-an.

Imizu na i ji dẹrughwaroghwu obẹnbẹn ọrọrọ uvuẹn ẹkwotọre ọkokamu owu uvuẹn Africa re se Swaziland bi. Ọke Orodje re se Sobhuza II o hwu, na ta rẹn emotọre na nẹ aye i ru irueruo re ruẹ rẹn ohworho ro hwuru. Ehworhare ina hwanren ẹton aye, emẹse ine bru ẹton aye kpẹtẹ. A kparehaso imizu buebun fọkime aye e kwe vwobọrhọ irueruo ro sekpahen egagọ-ọ. Atamwu aye i vwo kpahen Jehova ọ lẹrhẹ oma merhen ame! Ame i yono ekwakwa buebun kpahen esegburhomẹmro, atamwu ọrhẹ erhionrin imizu ọwan uvuẹn Africa, nọ ji bọn esegburhomẹmro ame gbanhon.

Uvuẹn ẹgbukpe 1981, na rharhumu ha mẹ riẹ ekete re fomu ẹbe nyoma ikọmputa. Ni mi rharhumu riẹ ekete re fomu ẹbe. Ọnana ọke omamerhomẹ omamọ! Ona ra ha fomu ẹbe o wene ne. Ọhworhare owu rọ sueyi nọ yẹ Oghọn Ukoko na imashini owu re se phototypesetter nẹ aye damiẹ ọphẹ. Ọnana nọ lẹrhẹ ukoko wene imashini irhinrin re se Linotype rhẹ imashini phototypesetter isionrin. Na kwaphiẹ imashini ọrọrọ re se  rotary offset printing press rhọ. Ekwakwa na nya riaro phẹphẹrẹ!

Ona ra ha ikọmputa ruiruo no lele fiẹ ona ọkpokpọ ra ha dabu mwuegbe ikerẹmro ọbe ọwan, ona ọrana ye se MEPS, otọriẹ yẹ Multilanguage Electronic Publishing System. Itiọrurhomẹmro, itẹknọlọji o riarorhọ avwọke ame awan ẹne e nẹ Canada rhiẹ South Africa ma wian rhẹ ikọmputa! (Isa. 60:17) Ọke ọrana, ame ephian i rọnmọ ekobaro ri vwo oruru kpahen ogame i Jehova. Bill ọrhẹ omẹmẹ a ji ga uvuẹn Oghọn Ukoko. Ken ọrhẹ Dennis i vwo ekrun aye a hẹrote uvuẹn ekete rọ kẹrẹre.

Owian uvuẹn Oghọn Ukoko na ne buẹnrhọ. A rhian ji fomu ẹbe uvuẹn edjadjẹ sansan re buẹnrhọ, a ji kpare aye riẹ Oghọn Ukoko erọrọ. Fọkiẹ ọnana, na guọlọ Oghọn Ukoko ọrọrọ. Imizu na ni bọn owu rhẹ obọrẹ ọren o se gbe uvuẹn Johannesburg, na ji haye kpahontọre uvuẹn ẹgbukpe 1987. Oma ọ merhenren mẹ mie vwobọrhọ owian re kerabọ Oghọn Ukoko na, ji ga usuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko uvuẹn South Africa uvwre ẹgbukpe buebun.

O gberi mẹ unu uvuẹn ẹgbukpe 2001, ọke ra ha use mẹ taghene mi ga usuẹn Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko ra ha mwu obọ uvuẹn United State. Dedevwo oma ọ merhen ame rẹ ame ina nyaji owian ọrhẹ igbehian ame vwo uvuẹn South Africa-a, ọrẹn oma ọ merhenren ame, ame a tuẹn akpọ ọkpokpọ rhọ uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha United State.

Ọrẹn, udu o bruru ame kpahen izu i Laura rọ hua ne, rẹ ame i samọ nyajovwo. Ame i sabu ha userhumu riẹn ọke ame a ha New York, jerẹ oborẹ ame i guọlọre-e, ọrẹn imizu Laura awansa ri rhiẹ egbọtọ i kweri aye ina ha userhumu riẹn ọrẹ ugboma, iroro ọrhẹ igho. Aye ni tare, “Ame i sabu ga uvuẹn owian Uvie na vuọnvuọ-ọn, ọrẹn ame ina sabu hẹrote edamẹ i Mama, ọnana ọnọ lẹrhẹ are sabu ru riarorhọ uvuẹn owian Uvie na.” Ame i vwo ọdaremẹro kpahen userhumu aye.

Jerẹ oborẹ imizu Laura i hẹrote izie, omaran omizu mẹ ọhworhare ọrhẹ aniẹ re rhirhiẹ Toronto, Canada, i ji hẹrote izu mẹ rẹ esa ye o hwu ne. Uvwre ọke ọrana, izu mẹ o lelirẹ aye rhirhiẹ emrẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 20 ne. Ame i ghini vwo ọdaremẹro kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ẹruete aye i hariẹn bọmọke ame i ki rhiẹ New York, o jiri-i, no hwuru. Ghini ebrurhọ ọduado erhe vwo ihworho ekrun ra ha userhumu phia hẹrote izu ọrhẹ ọsẹ ri ho ne, ro rhiẹ owian ọghwaghwa ọkezẹko!

Uvwre ẹgbukpe ezẹko, owian re fomu ẹbe yi mia wian uvuẹn United State, ra dabu ru kpokpọ ji lọhọ ne. O vwo jijiri na, ni mia wian uvuẹn Awuiruo Rọ Hẹrote Ekwakwa Ra Dẹ. Oma ọ merhenren mẹ mia wian uvwre ẹgbukpe rọ vrẹn 20 ne uvuẹn Oghọn Ukoko rọ doro omamọ, rọ vwọ ekrun ri joma te 5,000 ọrhẹ ihworho re nẹ oghwa sa ma wian ri te emrẹ 2,000!

Uvwre ẹgbukpe 60 ri vrẹnren na, mie fiẹrorhọ taghene mi ne vwo uphẹn ọnana-a. Laura ọ dabu ha userhumu mẹ uvwre ẹgbukpe buebun rhe na. Mi ghini nyerẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ omamerhomẹ! Ame i vwo ọdaremẹro kpahen owian sansan ra yẹrẹ ame ọrhẹ omamọ imizu rẹ ame i lele wian, kugbe imizu buebun ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko sansan ame i kin ne, uvuẹn ekete sansan uvuẹn akpọ na. Vwana, mia vrẹn ẹgbukpe 80 ne na, a yẹ mẹ owian rọ vwọ ghwai bun phan, fọkime o vwo imizu buebun ri mwuovwan ra hẹrote owian na.

Ọbo ijoro na ọrhọ ya: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn agbamwa rẹ Osolobrugwẹ aye o rhiẹ i Jehova.” (Ps. 33:12) Ọrana ghini urhomẹmro! Oma ọ merhenren mẹ taghene mi sabu ga i Jehova rhẹ ihworho yi rẹ oma ọ merhan.