1. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni uphẹn ra na nẹrhomo vwe i Jehova?

 ỌWAN i vwo uphẹn ọghoghanren​—uphẹn re ne bru Ọmemama idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na nya ọrẹ ẹrhomo. Gbe rorie: Ana sabu ta rẹn Jehova kpahen kemru kemru rọ ha ọmudu ọwan, uvuẹn ọke ro jeri ọwan ọrhẹ uvuẹn aruẹ edjadjẹ ephian. Ana sabu nẹrhomo vwe yi arha ha ekpa uvuẹn ihọsipita yanghene uvuẹn ekanron dede, rhẹ imwẹro na taghene Jehova ọnọ kerhọ ọwan. Oma ọ merhen ọwan fọkiẹ uphẹn ọnana.

2. Marhẹ Orodje David o ru djephia taghene ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ẹnẹ?

² Orodje David ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ẹrhomo ẹnẹ. Nọ so ijoro rẹn Jehova: “Jenẹ ẹrhomo mẹ o rhiẹ ajijan ra dabu mwuegbe yi obaruọ.” (Ps. 141:1, 2) Uvuẹn ọke i David, a dabu jomarhotọre mwuegbe ajijan ọfuanfon rẹ irherẹn na a ha ruiruo uvuẹn ogame urhomẹmro. (Ex. 30:34, 35) Fọkime David ọ ta kpahen ajijan, no djephia taghene ọ guọlọ gbẹro rhotọre roro kpahen oborẹ ọnọ ta uvuẹn ẹrhomo rọ nẹ vwe i Jehova. Ọrana yẹ oborẹ a ji guọlọ ru. Ọwan i guọlọre nẹ ẹrhomo ọwan ọ merhen i Jehova oma.

3. Uruemru ọgo yo fori ne vwo ọke ra guọlọ nẹrhomo vwe i Jehova, mesoriẹ?

³ Arha guọlọ nẹrhomo vwe i Jehova, o fori ne dje ọghọ okokodo phia. Roro kpahen emena arudo oghẹnrensan sansan rẹ Isaiah, Ezekiel, Daniel, ọrhẹ John i mẹrẹnren. Emena arudo erana i vẹnẹ owuowọnwan, ọrẹn aye i vwo emru owu rọ họhọre. Aye ephian i dje kpahen Jehova uvuẹn ẹrhẹ Orodje rode rọ havwọ. Isaiah “ọ mẹrẹn i  Jehova ro siyẹ aga usun ro rierun omamọ.” (Isa. 6:1-3) Ezekiel ọ mẹrẹn i Jehova ro siyẹ okalokpọ uvweri ro vwo odidi, “oborẹ o lo . . . jerẹ aphoro oso,” o kinhariẹ ye. (Ezek. 1:26-28) Daniel ọ mẹrẹn “Ọrọ Havwiẹ nẹ Ẹdẹ Ahwanren” na ro ku ewun ọfuanfon rhọ, rhẹ erhanren rọ bara nẹ aga usun Ọnẹyen. (Dan. 7:9, 10) Habaye, John nọ mẹrẹn i Jehova ro siyẹ aga usun, rẹ oborẹ o vwo erhumu jerẹ aphoro oso ro vwo ikọlọ emerald, o kinhariẹ ye. (Rev. 4:2-4) Ọke re roro kpahen odidi Jehova ro vwo vwo aruiẹ, nọ karorhọ ọwan uphẹn ọduado re vwori ra na nẹrhomo vwe i Jehova, ọrhẹ oborẹ ene ru nẹ ye rhẹ ọghọ okokodo. Ọrẹn, marhẹ ana nẹrhomo lele?

4. Me ye yono nẹ ẹmro erukaro uvuẹn udje ẹrhomo rọ ha Matthew 6:9, 10?

⁴ Se Matthew 6:9, 10. Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ haphia uvuẹn Ugbenu na, no yono idibo yi oborẹ aye ine ru nẹrhomo rọ nọ merhen i Jehova oma. Ọke rọ tẹmro na “are ina vi nẹrhomo omana” hin, Jesu nọ kiki hunute ekwakwa ri mai ghanren ri sekpahen ọhọre i Jehova: erufon odẹ Ọnẹyen; Uvie na rọ sa, rọ nọ ghwọghọ ọsoso ihworho ri kparehaso i Jehova; ọrhẹ ebrurhọ buebun ro mwuegbe yi rẹn otọrakpọ na ọrhẹ ituakpọ. Arha ha ẹmro erana ba ẹrhomo ọwan, ne djephia taghene ọhọre Osolobrugwẹ ọ ghanren rẹn ọwan.

5. Orhiẹ oborẹ oserhọ ra na nẹrhomo kpahen ekwakwa omobọ?

⁵ Ẹmro ri Jesu ọ ta kpahen uvuẹn udje ẹrhomo na, o djephia taghene oserhọ ra na nẹrhomo kpahen ekwakwa omobọ. Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan emaren ra na riọ uvuẹn ẹdẹ na, nọ harhomu edandan ọwan, sẹrorẹ ọwan nẹ ọdamuni, ji simi ọwan ne abọ ọvwọkon na. (Matt. 6:11-13) Arha nekpẹn ekwakwa enana mie i Jehova, ne djephia taghene a hẹrosuiẹ nọ ha userhumu rẹn ọwan, a ji guọlọ ekwerhọ ọnẹyen.

6. Ekwakwa ra hunute uvuẹn udje ẹrhomo na ọvo ya na ghwai nẹrhomo kpahen? Dje yi fiotọre.

⁶ Jesu o fiẹrorhọ taghene idibo yi ina ghwai nyalele ẹmro ri ha udje ẹrhomo na  kpẹnkpẹnkpẹ-ẹn. Uvuẹn ẹrhomo erọrọ ri Jesu ọ nẹren, ọ hunute ekwakwa erọrọ ri rhiẹ ọdamẹ riẹn uvuẹn ọke ọrana. (Matt. 26:39, 42; John 17:1-26) Omaran ọ ji havwọ, ana sabu nẹrhomo kpahen kemru kemru ro rhiẹ ọdamẹ rẹn ọwan. Arha guọlọ brorhiẹn, ana sabu nekpẹn ẹghwanren ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe ọrẹ ẹrhomo. (Ps. 119:33, 34) Arha guọlọ wian owian ra vwa ghwai rhe kpahen, ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova ne vwẹruọ oborẹ a guọlọ ruẹ na. (Prov. 2:6) Emiemọ ina sabu nẹrhomo harẹn emọ aye, emọ ina sabu nẹrhomo fọkiẹ eri vwiẹre aye, o fori nẹ ọwan ephian i nẹrhomo rẹn ihworho ra ha i Baibol yono, ọrhẹ ere ghwoghwo riẹn. Itiọrurhomẹmro, o fori nẹ ẹrhomo ọwan ọ vrẹn orẹ ọvo.

7. Mesoriẹ o fo ne jiri Jehova uvuẹn ẹrhomo?

⁷ O fori na karorhọ jiri Jehova uvuẹn ẹrhomo. O vwo ohworho ro fo ujiri te Jehova-a. Ọye ‘omamọ ohworho, ro mwuegbe rọ nọ harhomu.’ Ọye o ji “dje arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn phia, ọ vwọ kiki tuekwẹre-e, ọ ji vuọn rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ irueruo ọsoso.” (Ps. 86:5, 15) Omarana, e vwo iroro rọ soriẹ o fo ne jiri Jehova fọkiẹ aruẹ ohworho rọ havwọ ọrhẹ oborẹ o ruẹ.

8. Me yẹ ekwakwa ezẹko ra na sabu fọkiẹ kpẹmẹ i Jehova? (Psalm 104:12-15, 24)

⁸ Haba ọrẹ ene jiri Jehova uvuẹn ẹrhomo, ọwan a ji kpẹmiẹ fọkiẹ ekwakwa igbevwunu ro tiobọnẹ rẹn ọwan. Jerẹ udje, ana sabu kpẹmiẹ fọkiẹ aruẹ ikọlọ irhorhomu ra mẹrẹn uvuẹn idodo, emaren sansan, ọrhẹ aghọghọ ra mẹrẹn uvwre obọdẹn igbehian re vwori. Jehova o tiobọnu ekwakwa buebun ri vrẹn erana, nẹ oma ọ merhen ọwan. (Se Psalm 104:12-15, 24.) Ọrọ mai ghanren, ọwan a kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ iyono buebun ro tiobọnẹ, na sabu sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan ọrhẹ obọdẹn ifiẹrorhọ re vwori kpahen obaro na.

9. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan karorhọ kpẹmẹ i Jehova? (1 Thessalonians 5:17, 18)

⁹ Ọnọ phẹrẹ ra na ja karorhọ kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ọsoso oborẹ o ru rẹn ọwan. Me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn karorhọ?  Wu na sabu ya ekwakwa wu nekpẹn yen mie Jehova ne rhotọre, ne wu ji rhe ni aye sua ọkezẹko, ne wu mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ aye lele ne. Orho ru, gba kpẹmiẹ nyoma ẹrhomo fọkiẹ userhumu ro tiobọnu wẹn. (Se 1 Thessalonians 5:17, 18.) Roro kpahen ọnana: Oma ọ merhen ọwan ọke awọrọ i rhe dje ekpẹmẹ phia rẹn ọwan. Omaran ọ ji havwọ, arha karorhọ kpẹmẹ i Jehova fọkime ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, oma nọ merhiẹn. (Col. 3:15) Ọrẹn, me yẹ emru ọrọrọ rọ nọ lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova?

10. Lele oborẹ ọ ha 1 Peter 2:21, mesoriẹ o fo na kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ i Jesu ro dje rhiẹ otọrakpọ na?

¹⁰ Se 1 Peter 2:21. O fori na kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen ro dje rhe no yono ọwan. Ana sabu yono ekwakwa buebun kpahen Jehova ọrhẹ oborẹ ene ru lẹrhẹ oma merhiẹn, erhe yono kpahen akpenyerẹn i Jesu. Erhe vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Kristi, ana sabu vwo ufuoma ọrhẹ onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova.​—Rom. 5:1.

11. Mesoriẹ ọwan a nẹrhomo vwe i Jehova nyoma odẹ i Jesu?

¹¹ Ọwan a kpẹmẹ i Jehova taghene ana sabu nyoma i Jesu nẹrhomo vwe yi. Nyoma i Jesu yi Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan. Jehova ọ kerhọ ji kpahenrhọ ẹrhomo ra nẹren nyoma odẹ i Jesu. Jesu ọrhọ ta: “Kemru kemru are i nekpẹn yen nyoma odẹ mẹ, mi ne ruie, neneyo ujiri ọ sabu rhirhiẹ ye rẹn Ọsẹ na nyoma Ọmọ na.”​—John 14:13, 14.

12. Me yẹ iroro ọrọrọ rọ nọ lẹrhẹ ọwan kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ Ọmọyen?

¹² Jehova ọ harhomu edandan ọwan nyoma izobo otan i Jesu. Baibol na o dje i Jesu rhiẹ “orherẹn ro rierun, ro [siyẹ] obọrhe Ọrọmaido rọ ha obẹ idjuwu na.” (Heb. 8:1) Jesu yẹ “userhumu rhẹ Ọsẹ na.” (1 John 2:1) Oma ọ ghini merhen ọwan taghene Jehova ọ yẹre ọwan Orherẹn Ọduado rọ dabu vwẹruọ ovwiẹlẹme ọwan, rọ ji “rẹ rẹn ọwan”! (Rom. 8:34; Heb. 4:15) Ọwan ihworho ri vwa gba, omarana vabọ izobo otan i Jesu, ọwan i sabu nẹrhomo vwe i Jehova-a. O vwo ẹfro-o, wu ne kwerhọ ye taghene a sabu kpẹmẹ i Jehova te fọkiẹ ẹghẹlẹ ọghoghanren rọ yẹre ọwan na-a, nọyẹ ẹghẹlẹ Ọmọyen ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ!

13. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi uvuẹn ason na bọmọke o ki hwu?

¹³ Uvuẹn ason na bọmọke i Jesu o ki hwu, nọ dabu nẹrhomo ọke jijiri rẹn idibo yi, rọ rẹ i Jehova nọ rhọ “dẹrẹ aye fọkiẹ ọvwọkon na.” (John 17:15) Jesu o ghini dje ẹguọlọ phia! Phẹrẹkpẹ, ọye ọnọ dẹrughwaroghwẹ ọdamuni ọgbogbanhon; ọrẹn, o vwo ọdamẹ okokodo kpahen erhirhiẹ inyikọ ye.

14. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na?

¹⁴ Fọkime ọwan i guọlọ hẹrokele i Jesu, a vwa tẹnrovi edamẹ ọwan ọvo-o. Ukpomaran, ọwan a nẹrhomo kpahen imizu ukoko na ọke ephian. Erhe ruẹ omaran, na huvwele akama i Jesu rọ tare taghene e vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan, ne ji dje rẹn Jehova oborẹ e vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na kodo te. (John  13:34) E vwe kpọke ọwan fughwẹ, ọke arha nẹrhomo fọkiẹ imizu ukoko na-a. Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene “ẹrhomo ọvwata o vwo omẹgbanhon omamọ.”​—Jas. 5:16.

15. Mesoriẹ imizu ukoko na a guọlọ ẹrhomo ọwan?

¹⁵ Imizu ukoko na i guọlọ ẹrhomo ọwan fọkime aye a dẹrughwaroghwẹ edamuni buebun. Ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye diẹn emiamo, ukpokpogho sansan, uvweri ọrhẹ ebẹnbẹn erọrọ. Ana ji sabu nẹrhomo fọkiẹ imizu ukoko na ra ha userhumu rẹn imizu erọrọ ri ha ebẹnbẹn. Ọkezẹko, wu rhe imizu ezẹko re rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn erana. Ono rhomu wu rha hunute aye uvuẹn ẹrhomo omobọ wa nẹ. Ọwan e dje obọdẹn ẹguọlọ phia, nyoma ra nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn aye vwo edirin.

16. Mesoriẹ o fo na nẹrhomo fọkiẹ imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na?

¹⁶ Imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na, i vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ẹrhomo rẹ imizu a nẹ fọkiẹ aye, ẹrhomo erana a ji ha userhumu rẹn aye. Ọrana oborẹ ọ phia rẹn ọnyikọ Paul. Ọrhọ ya: “Are i ji nẹrhomo ha mẹ, neneyo a sabu yẹ mẹ oborẹ mi na ha unu mẹ ta, ni mi sabu tẹmro rhẹ ohinmi ọke mie dje odjahen ọfuanfon ọrẹ iyẹnrẹn esiri na phia.” (Eph. 6:19) Inyenana, e ji vwo imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ra wian gbanhan. Ọwan e dje ẹguọlọ rẹn aye nyoma ra na nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha ebrurhọ rẹn owian aye.

17-18. Ọkiọgo ya na sabu ta rẹn ọwan ne mevi nẹrhomo rẹn awọrọ, me yo fori na karorhọ?

¹⁷ Ọkezẹko, ana sabu ta rẹn ọwan ne mevi nẹrhomo rẹn awọrọ. Jerẹ udje, omizu ọmase rọ ha uyono i Baibol phia, ọnọ sabu ta rẹn omizu ọmase ro lelirie riẹ uyono na nọ nẹrhomo. Ọkezẹko, omizu ọmase ro lelirie na, ọ dabu rhe ohworho re yono na-a, omarana ono rhomu orhianẹ omizu na ọ nẹrhomo uvuẹn obẹta uyono na. Nyoma izede ọrana, ọnọ sabu rhe oborẹ ọnọ ta uvuẹn ẹrhomo kpahen ohworho re yono na.

¹⁸ Ana sabu ta rẹn omizu ọhworhare  no mevi nẹrhomo ọke re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo, yanghene uyono ukoko. O fori nẹ imizu ehworhare ri vwo uphẹn ọnana, i karorhọ oborẹ ọsoriẹ e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre na. Orhiẹ nyoma ẹrhomo ọrana yẹ aye ina ha ọkpọvi rẹn ukoko na, yanghene ruẹ aghwoghwo-o. Harẹn uyono ukoko buebun, iminiti isionrin ya ha so ijoro ji nẹrhomo, omarana o fo nẹ omizu re seri nọ nẹrhomo, nọ ha “ẹmro i buebun” ruiruo-o, maido uvuẹn ọtonrhọ uyono ukoko.​—Matt. 6:7.

19. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan mwuegbe hẹrhẹ ẹdẹ ẹzenguon i Jehova?

¹⁹ O fori na ha ẹrhomo ruẹ oborẹ ọ mai karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan, fọkime ẹdẹ ẹzenguon i Jehova o tiẹkẹrẹ ne. Fọkiẹ ọnana, Jesu ọrhọ ta: “Omarana, are i rha dẹrẹ jeghwai nẹrhomo ọke ephian neneyo are i sabu vabọ ọsoso ekwakwa enana ri na phia na.” (Luke 21:36) Itiọrurhomẹmro, arha nẹrhomo ọke ephian, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon, ji mwuegbe hẹrhẹ ẹdẹ ẹzenguon i Jehova.

20. Marhẹ ẹrhomo ọwan ono ru họhọ ajijan ra dabu mwuegbe yi?

²⁰ Me ye yono ne? Ọwan a ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn ra na nẹrhomo. Oborẹ o fori na tẹnrovi uvuẹn ẹrhomo ọwan, yẹ ekwakwa ri sekpahen ọhọre i Jehova. Ọwan e ji dje ekpẹmẹ phia fọkiẹ i Jesu ọrhẹ Uvie ro no suon, jeghwai nẹrhomo rẹn imizu ukoko na. Itiọrurhomẹmro, ana sabu nẹrhomo vwe i Jehova kpahen edamẹ omobọ, ọrhẹ oborẹ ene ru sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan. Arha dabu roro kpahen oborẹ ana ta uvuẹn ẹrhomo ọwan, ne djephia taghene a ha ukẹro ọghoghanren ni uphẹn ọduado ra na nẹrhomo. Ẹmro ọwan ni na họhọ ajijan ra dabu mwuegbe yi rẹn Jehova rọ “merhiẹn oma.”​—Prov. 15:8.