Ọsẹ mẹ ọkpako uvuẹn ishọshi owu uvuẹn Canada, omarana, kọkprughwre kọkprughwre, nọ kpare mẹ ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ riẹ uyono emọvwerhe urhiọke i Sọnde, orho ru ame na homaba ye uvuẹn ishọshi na emrẹ ughwọdjọ ukporọvo urhiọke. Uvuẹn erhẹrhuvo ame ne lele izu ame riẹ Aghwẹlẹ Uvie. Ame ni dabu mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ogame enana fiotọre.

Izu mẹ no ghwoghwo rẹn igbehian yen re se Bob ọrhẹ Marion Hutcheson, aye ni dede urhomẹmro na. Uvuẹn ẹgbukpe 1958 omizu ọhworhare ọrhẹ ọmase Hutcheson ni hare mẹ ọrhẹ emọ aye awansa lele oma riẹ omẹvwa akpọ ephian re ruru ẹdọke ẹrẹnren ro vwo urhomu-ẹmro na, Divine Will obẹ New York City. Ọke mie roro kpahiẹn, mi mẹrẹnvwrurhe ne oborẹ aye i damoma te rẹ aye a sabu ha mẹ ba onya na, ọrẹn omẹvwa ọrana yẹ usuẹn irueruo ri wene akpenyerẹn mẹ.

Ọke mia ha uphuphẹn, ame erhirhiẹ ekete ame a hẹrote eranmo sansan, mia ji riamerhiẹn. Ni mia dabu roro kpahen oborẹ mi ne ru rhiẹ ọrọ hẹrote eranmo. Izu mẹ nọ ta rẹn ọkpako ukoko owu kpahiẹn. Ọye nọ karorhọ mẹ taghene ọwan e nyerẹn uvuẹn “ẹdẹ ri koba na,” ji ta mẹ oborẹ isukuru ọduado mi na nya emrẹ ẹgbukpe ezẹko, ono ru hobọte onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova. (2 Tim.  3:1) Fọkiẹ ọrana, ni mi brorhiẹn mi ne je riẹ isukuru ọduado.

Ni mie ji roro kpahen oborẹ mi ne ruo mi rha ruotọre nẹ secondary school. Dedevwo mie riẹ aghwoghwo uvuẹn obẹta ọkprughwre na, ọrẹn mi vwa riamerhiẹ-ẹn, mie ji vwo ẹhẹn mi ne rhiẹ ọkobaro-o. Uvwre ọke ọrana, ọsẹ mẹ ọrhẹ omizie ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, a ha urhebro mẹ ne mi wian rẹn ikọpini ọduado owu uvuẹn Toronto. Omizu ọsẹ mẹ na o vwo ẹrhẹ ọduado uvuẹn ikọpini na, omarana ni mi ha iruo na.

Uvuẹn Toronto, fọkime mia wian vrẹn ọke ji kwomakugbe ihworho ri vwa ga i Jehova, mi vwe rhe riẹ uyono ukoko ji ghwoghwo ọke ephia-an. Ọke ukaro mie lele ọsẹ mẹ ọduado ro vwo rhiẹ Oseri Jehova rhirhiẹ, ọrẹn ọke o hwu, ni mi guọlọ ekete ọrọrọ mi ne rhirhiẹ.

Omizu ọhworhare ọrhẹ ọmase Hutcheson, ri kpare mẹ riẹ omẹvwa ẹgbukpe 1958 na, i họhọ ọsẹ ọrhẹ izu mẹ. Aye ni ha use mẹ ne mi lele aye rhirhiẹ, ji ha userhumu mẹ ru riarorhọ uvuẹn ukoko na. Uvuẹn ẹgbukpe 1960, mẹmẹ ọrhẹ ọmọ aye re se John, ni bromarhame. John nọ tuẹn owian ọkobaro rhọ, ọrana no mwurun mẹ wian bunrhọ uvuẹn aghwoghwo na. Imizu ri ha ukoko na i mẹrẹn eru riaro mẹ, omarana, aye ni hare mẹ mwu ẹrhẹ ọrọ hẹrote Theocratic Ministry School. a

Uvuẹn 1966, ni mi rọnmọ Randi Berge, ro rhiẹ ọkobaro ro vwo oruru, ro ji vwo ẹhẹn rọ nọ ga ekete ra guọlọ userhumu. Oniruo okinhariẹ ame no vwo ọdamẹ omobọ kpahen ame, ji ha urhebro rẹn ame nẹ ame i ha userhumu rẹn ukoko rọ ha Orillia, Ontario. Omarana, ame ni kwa riẹ avwaye.

Ogege ame e te Orillia, ni mi ji rhiẹ ọkobaro jerẹ Randi. Oruru ro vwori nọ hobọte mẹ! Ọke mie fi ẹhẹn rhẹ owian ọkobaro na, ni mi vwo aghọghọ ra ha i Baibol na ruiruo, ji ha userhumu rẹn ihworho vwẹruọ urhomẹmro na. Mi mẹrẹn obọdẹn ebrurhọ ọke mia ha userhumu rẹn esa ọrhẹ ane owu obẹ Orillia ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn aye, ji rhiẹ idibo i Jehova.

Ọke mie riẹ Toronto, ni mi mẹrẹn Arnold MacNamara, ro rhiẹ owuọwan usuẹn imizu ra kobaro uvuẹn Oghọn Ukoko na. Nọ nọren ame sẹ ame i guọlọ rhiẹ ekobaro oghẹnrensan. Ogege ni mi kpahenrhọ: “Ee! Ọrẹn o vwo rhiẹ Quebe-ec!” Uruemru ọsọsọ ihworho ra djẹ edjadjẹ Oyibo uvuẹn Canada i vwo kpahen era djẹ edjadjẹ i French ri ha Quebec, ọ hobọte mẹ ne. Uvwre ọke ọrana, o vwo irueruo oseghe owu uvuẹn Quebec rọ ta taghene e broma nẹ obọreva uvuẹn Canada.

Arnold nọ kpahenrhọ ye, “Quebec yẹ ekete oghọn ukoko na ọ sabu dje ekobaro oghẹnrensan nya ọke ọnana.” Ogege, ni mi kweri taghene mi na nya. Mi rheri taghene Randi o vwo omamerhomẹ rọ nọ ga avwaye. Ọke oru, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọrana usuẹn orhienbro owu rọ mai rhomu uvuẹn akpenyerẹn ame!

Ọke ame yono oborẹ a djẹ i French ọkprughwre isionrin hin, omẹmẹ ọrhẹ Randi kugbe esa ọrhẹ ane ọrọrọ ni riẹ Rimouski, rọ ha emrẹ iroko 336 seri nẹ obọrẹ o rierun uvuẹn Montreal. O ji vwo ekwakwa buebun ame ine yono kpahen, ọnana o fiotọre ọke mie se aghwoghwo ezẹko uvuẹn uyono ukoko. Ni mi tare taghene uvuẹn omẹvwa rọ sa na, ene vwo “imizu buebun ri nẹ ostrich” rhe, ukperẹ ono rhiẹ “Austria.”

Uvuẹn Rimouski, imizu emẹse awan ẹne ri vwa ji rọnmọ, omizu ọhworhare ọrhẹ ọmase Huberdeau, ọrhẹ emọ aye egbọtọ awanva ni homaba ame awan ẹne. Omizu ọhworhare ọrhẹ ọmase Huberdeau, ni guọlọ oghwa ro vwo obuvun irhiruẹ rẹ ekobaro na i ji kwosa rhọ, e seyi oghwa ọfuanfon, fọkime a ha ọda ọfuanfon gbe isimo ọrhẹ otafe oghwa na. Ọgbọ buebun, awan 12 riẹ 14 ye rhirhiẹ avwaye. Fọkime ame ekobaro oghẹnrensan, omẹmẹ ọrhẹ Randi e riẹ aghwoghwo urhiọke, erhẹrhuvo ọrhẹ owuọwọn, omarana oma ọ merhen ame ọke ohworho orho lele ame riẹ aghwoghwo​—tobọ tẹ ọke erinrin.

Ame i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ekobaro erana, nọ họhọre taghene aye ekrun rẹn ame. Ọkezẹko, ame e siyẹ kinhariẹ erhanren, yanghene vwo ẹdẹ owu rẹ ame sẹrẹ emaren sansan kugbe. Omizu ọhworhare owu usuẹn imizu na ọwena ijoro, omarana ason i Satọde ame na so ijoro ji gbigbegbe.

Ihworho buebun uvuẹn Rimouski i guọlọ yono i Baibol na! Uvwre ẹgbukpe isionrin, oma ọ merhenren ame ọke ihworho ezẹko ame yono i Baibol na, a homakpahontọre ji bromarhame. Ukoko na no ji vwo ighwoghwẹmro ri te 35.

Uvuẹn Quebec, ne yonirin ame kpahen aghwoghwo na. Ame i mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ame uvuẹn aghwoghwo na, ọrhẹ edamẹ omobọ ame. Habaye, ame ni vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ra djẹ i French, edjadjẹ aye, ọrhẹ irueruo amwa aye​—rọ ji lẹrhẹ ame vwo ẹguọlọ kpahen irueruo amwa erọrọ.​—2 Cor. 6:13.

Kpregede, Oghọn Ukoko na nọ ta rẹn ame nẹ ame i kwa riẹ Tracadie, rọ ha obọrẹ ọren ọ va nẹ sa ọrẹ New Brunswick. Ọnana no rhiẹ obẹnbẹn fọkime mi ghwai kwosa oghwa owu obọ, mi ji vwo owian oyono ibiọke uvuẹn isukuru owu. Habaye, ihworho ezẹko mia ha i Baibol yono i ghwai rhiẹ ighwoghwẹmro obọ, ame a ji bọn Aghwẹlẹ Uvie owu.

Ame i nẹrhomo kpahen okwa na, ame ni riẹ Tracadie, rọ vẹnẹ Rimouski. Ọrẹn, ame i brorhiẹn taghene  fọkime Jehova yọ guọlere ame avwaye na, ame ina nya. Ame ni damu Jehova ni, ji mẹrẹn oborẹ o ru tiẹ egbanrhọ nie rẹn ame. (Mal. 3:10) Fọkime Randi ọ gbanhonron uvuẹn ukoko na, ji vwo ẹhẹn omẹhaze ọrhẹ uruemru ra lẹrhẹ awọrọ chẹẹ, okwa ame nọ lọhọre.

Robert Ross ọvo yẹ ọkpako ukoko rọ ha ukoko ọkpokpọ na. Ọye ọrhẹ aniẹ re se Linda ekobaro avwaye, aye ni brorhiẹn aye ina daji ọke aye vwiẹ ọmọ aye ukaro hin. Ọke aye a tobọ hẹrote ọmọ aye ọhworhare na, aye i ha urhebro rẹn omẹmẹ ọrhẹ Randi omamọ nyoma omwemẹ ọrhẹ oruru ọgbogbanhon aye i vwo kpahen aghwoghwo na.

Oke ame a wian owian ọkobaro uvuẹn Tracadie emrẹ ẹgbukpe eva, na rharhumu yẹ ame use, nẹ ame i ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ​—use ọrana o gberi ame unu omamọ. Ame i kin ikoko ra djẹ Oyibo emrẹ ẹgbukpe irhiruẹ, ọke oru, ne djeri ame riẹ okinhariẹ ra djẹ i French obẹ Quebec. Oniruo ẹkwotọre ame obẹ Quebec, Léonce Crépeault, no jiri mẹ kpahen ẹmro mia haphia. Ọrẹn, orho ru nọ nọ, “Marhẹ ene ru ha ẹmro na ruiruo rhọ?” b Ọdamẹ omobọ ọnana ọ ha userhumu mẹ tẹnrovi oborẹ mi ne ru tẹmro mẹ izede ene vwẹruọ ye.

Owian owu mia mai karorhọ yẹ ọrẹ mi wianren uvuẹn ẹgbukpe 1978 uvuẹn omẹvwa akpọ ephian ro vwo urhomu-ẹmro na, “Victorious Faith” obẹ Montreal. Mi wianren uvuẹn awuiruo ra hẹrote emaren. Ame i fiẹrorhọ ihworho ri te 80,000, e ji vwo ẹkwaphiẹrhotọre ọkpokpọ kpahen oborẹ ene ru ghẹrẹ aye. Ẹkwaphiẹrhotọre na ọkpokpọ ha mẹ: ekwakwa usere na, emaren na ọrhẹ ona usere na. Ame i vwo imoto eduado re ruẹ emaren fo ro te 20, ri vwa wian ọkezẹko. Bọmọke ẹdẹ ọrukaro na ọnọ tonrhọ, ame a tobọ vwo ọke ame ina kwaphiẹ ekete re ne ruẹ omẹvwa na rhọ-ọ, jokpanẹ erhẹrhẹ ason fọkiẹ iruẹn ibọru rẹ aye i vwori uvuẹn ẹdẹ a ki mẹrẹn omẹvwa na. Ame ni ji tuẹn usere na rhọ bọmọke ọke ono rhie, na sabu ruẹ emaren urhiọke! Oma ọ ghwọghọre ame, ọrẹn mi yono ekwakwa buebun nẹ owian ọgbogbanhon na, iruemru irhorhomu imizu na, ọrhẹ ọrẹ ame a chẹẹ kugbe. Ame i ru kugbe, omarana ame ni rhiẹ obọdẹn igbehian me te inyenana. Ọ merhoma re ruẹ omẹvwa ọnana uvuẹn Quebec, ro rhiẹ okogho ro vwo ẹkparehaso uvwre ẹgbukpe 1940 riẹ 1960!

Mi yono ekwakwa buebun mie imizu erọrọ ri rhiẹ ekpako, ọke re ruẹ emẹvwa eduado uvuẹn Montreal. Uvuẹn ẹgbukpe owu, David Splane, ro  rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na vwana, yẹ osiyaga omẹvwa na. Uvuẹn omẹvwa ọrọrọ re ruru ọke oru, ọke ra yẹ mẹ owian ọrana, David nọ dabu hobọtua mẹ.

Uvuẹn 2011, ọke ame a riamerhen owian oniruo okinhariẹ na emrẹ ẹgbukpe 36 ne, na ha use mẹ ne mi rhiẹ oyono uvuẹn Isukuru Ekpako Ukoko. Mẹmẹ ọrhẹ Randi i merhẹn ekpa 75 sansan uvwre ẹgbukpe eva, ọrẹn oma ọ dabu merhen ame. Uvuẹn ehion ọkprughwre owuowu, oma ọ merhen ekpako na omamọ fọkime aye i mẹrẹn oborẹ Ugboma Usuon na o vwo ọdamẹ kpahen onyerẹnkugbe aye i rhẹ Jehova.

Ọke oru, ni mi rhiẹ oyono uvuẹn Isukuru Ighwoghwẹmro Uvie na. Ọgbọ buebun, udu o bru emọ isukuru na, oma ọ ji bẹn aye fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono na: aye ine siyẹ iklasi emrẹ inọke irhiruẹ, ruẹ owian ra yẹre aye emrẹ inọke esa kowuọwọn kowuọwọn, ji ha ẹmro ẹne yanghene isionrin ra yẹre aye uvuẹn ọkprughwre na phia. Mẹmẹ ọrhẹ oyono ọreva na ni tare taghene aye i sabu ruie-e, jokpanẹ nyoma userhumu i Jehova. Mia karorhọ oborẹ o gbe emọ isukuru na unu kpahen oborẹ aye i vwe roro rhọ, aye i sabu wian phia, fọkime aye i hẹroso i Jehova.

Ọdamẹ omobọ rẹ izu mẹ o djephia rẹn awọrọ, ọ ha userhumu rẹn ihworho rọ ha i Baibol na yono ru riaro, ji lẹrhẹ ọsẹ mẹ wene uruemru ọnẹyen kpahen urhomẹmro na. Ẹdọke esa ọke izu ame o hwu hin, o gberi ame unu ọke ọsẹ ame ọ rhiẹ uyono ukoko, ji kerhọ ẹmro otu ra haphia, no ji riẹ uyono ukoko na ẹgbukpe 26. Dedevwo ọsẹ mẹ o bromarhame-e, ọrẹn ekpako na i ta mẹ taghene ọye yẹ ohworho ọrukaro rọ rhiẹ uyono kọkprughwre kọkprughwre.

Izu mẹ o ji dje omamọ udje rẹn omẹmẹ ọrhẹ imizu mẹ. Ọsoso imizu mẹ egbọtọ re vwiẹ kpahen mẹ ephian ọrhẹ esa aye, a fuevwan ga i Jehova. Awanva a ga uvuẹn Oghọn Ukoko​—owu obẹ Portugal, ọrọrọ obẹ Haiti.

Vwana, mẹmẹ ọrhẹ Randi a ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan obẹ Hamilton, Ontario. Ọke ame a wian owian oniruo okinhariẹ, ọ merhoma ọke ame lele imizu na riẹ ẹrharhumu bru ọrhẹ uyono i Baibol aye. Ọren, vwana oma ọ merhen ame ọke ame a mẹrẹn ihworho ame e yono re vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọke onyerẹnkugbe ame rhẹ imizu ukoko ọkpokpọ na ọ gbanhanrhọ, nọ yẹ ame uduẹharhaghwẹ fọkiẹ oborẹ i Jehova ọ hobọtua aye uvuẹn erhirhiẹ ephian.

Mia rha karorhọ ekwakwa ri vrẹn ne, ame i vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ọdamẹ omobọ ihworho i dje rẹn ame. Ame i damoma dje “ọdamẹ okokodo” rẹn awọrọ, ji ha urhebro rẹn aye ga i Jehova te ekete omẹgbanhon aye o teri. (2 Cor. 7:6, 7) Jerẹ udje, uvuẹn ekrun owu, ane na, ọmọ aye ọhworhare ọrhẹ ọgbọtọ, a wian owian ọkobaro. Ne mi nọ esa na sẹ o roro kpahen owian ọkobaro ne. Nọ kpahenrhọ ye taghene ọ hobọtua ekobaro awansa. Omarana, ni mi nọriẹn, “Wu na sabu hobọtua aye ghwẹ i Jehova?” Ni mi ha urhebro riẹn nọ riamerhiẹn oborẹ aye a riamerhiẹn. No rhiẹ ọkobaro uvwre ibiamo erhan.

Omẹmẹ ọrhẹ Randi ina rha “ta rẹn uvwiẹ rọ sa na” kpahen “ewian igbevwunu” i Jehova, ji fiẹrorhọ taghene aye ina riamerhen ogamiẹ jerẹ oborẹ ame i dabu riamerhiẹn.​—Ps. 71:17, 18.