1. Izede ọgo yẹ Ilele Kristi ine vi họhọ orhan? (Ni ifoto na.)

 “APHẸRẸ o vwo burhun orhan rọ sabu luẹ-ẹ.” Isẹ ọnana o dje emru ọghoghanren owu phia rọ lẹrhẹ erhan ezẹko sabu tọ: ona ra luẹ. Na sabu rha ga i Jehova, Ilele Kristi ine vi vwo uruemru re roro te yanghene ra luẹ. Izede ọgo? Ene vi vwo uruemru re roro te, nyoma re ne wene lele erhirhiẹ omobọ, ji họghọ rẹn iroro ọrhẹ orhienbro awọrọ.

2. Iruemru ego yi na ha userhumu rẹn ọwan nyerẹn ghele erhirhiẹ re wene, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Re rhiẹ idibo i Jehova na, o fori ne vwo uruemru re roro rẹn awọrọ. O ji fo ne vwo omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ iruemru erana i ru ha userhumu rẹn Ilele Kristi ezẹko nyerẹn ghele erhirhiẹ ri wenerin. Ene ji yono oborẹ iruemru erana ine ru ha userhumu rẹn ọwan. Ọrẹn ọrukaro, jene yono mie i Jehova ọrhẹ Jesu, ri rhiẹ obọdẹn udje uruemru re roro te.

3. Me yo djerie phia taghene Jehova o roro te rẹn awan?

³ E se i Jehova “Atita na” fọkime o vwo kpogho-o. (Deut. 32:4) Ọrẹn, o roro rẹn awọrọ. Jerẹ oborẹ ekwakwa a phia lele, Jehova no wene lele erhirhiẹ na nọ sabu ha egbemwuo yi te orugba. Jehova ọ ma ituakpọ uvuẹn ohọhọme ọnẹyen rhẹ omẹgbanhon aye ine wene lele erhirhiẹ re wene. Ọye o tiobọnu iruemru-urhi Baibol ri fiotọre  ra lẹrhẹ ọwan brorhiẹn ẹghwanren, o toro ebẹnbẹn ra na dẹrughwaroghwu-u. Udje i Jehova ọrhẹ iruemru-urhi rọ yẹre ọwan, e djephia taghene dedevwo ọye “Atita na,” Jehova o ji roro rẹn awan.

4. Dje udje oborẹ i Jehova o ru dje uruemru re roro te phia. (Leviticus 5:7, 11)

⁴ Izede i Jehova ephian egbare, aye ji dje uruemru re roro te ọnẹyen phia. Ọ vwọ mọren urhi kokoroko ọke ro lele ituakpọ ruẹ kugbe-e. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ i Jehova o dje uruemru re roro te phia rẹn emọ Israel. Ọye ọ guọlọ aruẹ izobo owu mie kohworho kohworho sẹ aye i feri yanghene ivwiegbere-e. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ọ ha uphẹn rẹn owuowọnwan no ze izobo lele erhirhiẹ rọ havwọ.​—Se Leviticus 5:7, 11.

5. Dje udje oborẹ i Jehova o ru dje omeriotọre ọrhẹ aruẹdọn phia.

⁵ Omeriotọre ọrhẹ arodọmẹ i Jehova, yo mwuien roro rẹn ọwan. Jerẹ udje, a mẹrẹn omeriotọre i Jehova vwrurhe ọke rọ guọlọ ghwọghọ evwọkon re rhirhiẹ i Sodom. Nyoma emakashe enẹyen, Jehova nọ ta rẹn Lot ro rhiẹ ọvwata nọ zẹ riẹ obọrẹ ugbenu na. Ofẹn no mwu i Lot rọ nọ zẹ riẹ avwaye. Omarana, nọ rẹ i Jehova nọ ha uphẹn riẹn ọrhẹ ekruien zẹ riẹ Zoar, amwa ọkokamu owu ra na ji ghwọghọ. Manẹ i Jehova ọ sabu ta rẹn Lot nọ nyalele ọsoso oborẹ Ọye ọ ya rhotọre na. Ukpomaran, no kwerhọ orẹ i Lot, dedevwo o mevirhọ ọrẹ ọnọ jọ ghwọghọ i Zoar. (Gen. 19:18-22) Ẹgbukpe buebun ọke oru, Jehova no dje aruẹdọn rẹn ihworho re rhirhiẹ i Nineveh. No dje ọmẹraro Jonah ye ghwoghwo kpahen oghwọghọ amwa na ọrhẹ evwọkon re rhirhiẹ ye. Ọrẹn, ọke itu i Nineveh a ghwẹriẹ, Jehova no dje aruẹdọn rẹn aye ji nyaji ẹkwotọre na vwo.​—Jonah 3:1, 10; 4:10, 11.

6. Dje udje oborẹ i Jesu o ru hẹrokele uruemru re roro te i Jehova.

⁶ Jesu ọ hẹrokele uruemru re roro te i Jehova. E djerie rhiẹ otọrakpọ na no ghwoghwo rẹn “igegede oghwa Israel ri vruru.” Ọrẹn, ọke ro wian owian aghwoghwo na, no dje uruemru re roro te phia. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ọmase owu ro vwo rhiẹ onyẹ Israel nọ rẹriẹ no simi ọmọyen ọgbọtọ rẹ “okpodje o kpokpo.” Jesu no dje arodọmẹ rẹn ọmase na, ji simi ọmọyen ọgbọtọ. (Matt. 15:21-28) Roro kpahen udje ọrọrọ. Uvwre erhẹrhẹ owian aghwoghwo i Jesu, nọ tare: “Kohworho kohworho rọ tenren mẹ . . . , mi na ji tiẹn.” (Matt. 10:33) Ọrẹn, Jesu ọ tiẹn i Peter, rọ ten riẹn ọgbesa? Ẹjo. Jesu ọ djokarhọ ye taghene Peter ọ ghwẹriẹre, ji dje esegburhomẹmro phia. Ọke ra rhọmiẹ nuhwu hin, Jesu nọ homaphia rẹn Peter, ji yẹ ye imwẹro taghene ọ harhomie ne, ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn.​—Luke 24:33, 34.

7. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:5, uruemru ọgo yo fori ne vwo?

 ⁷ A mẹrenriẹnvwrurhe ne taghene Jehova ọrhẹ Jesu e roro rẹn ọwan. Nẹ ọwan vwo? Jehova ọ guọlọre ne roro rẹn awọrọ. (Se Philippians 4:5.) Erhianrhian owu ọ rhiẹn oghwẹmro ọrana omana: “Vwo uruemru re roro te rẹn awọrọ.” Ana sabu nọ oma ọwan: ‘Ihworho a mẹriẹn vwrurhe taghene mie dje uruemru re roro te phia, ji kwerhọ iroro awọrọ? Gbinẹ e ni mi rhiẹ ohworho rọ mọrẹn urhi kokoroko, rọ djoma yanghene ro vwo kwerhọ iroro awọrọ? Mie titietio taghene awọrọ ine vi ru lele oborẹ mi rorori taghene yọ gbare? Gbinẹ mia kerhọ awọrọ ji kwerhọ oborẹ aye i tare orhianẹ oserhọ?’ Oborẹ ọwan e roro rẹn awan te, yo dje oborẹ ọwan a hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu te. Jene yono kpahen erhirhiẹ eva ro fo ne dje uruemru re roro te phia​—ọke erhirhiẹ ọwan orho wene, ọrhẹ ọke iroro ọrhẹ orhienbro ọwan ọrhọ vẹnẹ erẹ awọrọ.

8. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe roro te ọke erhirhiẹ ọwan orho wene? (Se ekete ra djokarhọ.)

⁸ Uruemru re roro te o mevirhọ ọrẹ ene wene lele erhirhiẹ ọwan ro wenerin. Aruẹ ewene erana ina sabu suẹ akpọ ọgbogbanhon re vwe fiẹrorhọ rẹn ọwan. Ana sabu kpomu kpregede. Igho ọnọ sabu kanren, yanghene irueruo usuon oseghe uvuẹn ekete re rhirhiẹ ọnọ sabu wene akpenyerẹn ọwan. (Eccl. 9:11; 1 Cor. 7:31) Ewene uvuẹn ukoko i Jehova ọnọ sabu damu ọwan ni. Ọrẹn, ebẹnbẹn ri homaphia ephian, ana sabu nyerẹn ghelie, arha kpare idjaghwẹ ẹne enana: (1) rhiabọ ha erhirhiẹ wu havwọ, (2) tẹnrovi obaro na, (3) djokarhọ ekwakwa irhorhomu uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ọrhẹ (4) ruẹ ekwakwa rẹn awọrọ. b Jene yono kpahen idje ri phiare sekpahen oborẹ idjaghwẹ enana ine ru ha userhumu phia.

9. Marhẹ esa ọrhẹ ane owu ri rhiẹ imishọnari, i ru nyerẹn ghele edamuni aye i vwe fiẹrorhọ?

⁹ Rhiabọ ha erhirhiẹ wu havwọ. E dje Emanuele ọrhẹ Francesca riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ya ga ẹrhẹ imishọnari. Ọke aye e yono edjadjẹ na ji riẹnrioma rhẹ imizu ukoko ọkpokpọ re djeri aye nya na, emiamo i COVID-19 nọ tonrhọ, omarana aye ne rhirhiẹ ye kologho. Ọke oru, izu i Francesca no hwuru kpregede. Francesca ọ ghini guọlọ bru ekruien, ọrẹn emiamo na ọ lẹrhiẹ sabu ru te omara-an. Marhẹ o ru nyerẹn ghele erhirhiẹ erana? Ọrukaro, Emanuele ọrhẹ Francesca ni nẹrhomo kugbe nẹ aye i sabu vwo ẹghwanren nyerẹn ẹdẹ owuowu. Jehova ọ nyoma ukoko yi kpahenrhọ ẹrhomo aye uvuẹn ọke ro serhọ. Jerẹ udje, aye i mẹrẹn urhebro nẹ oborẹ omizu ọhworhare owu ọ tare uvuẹn ividio owu: “Erhe kiki rhiabọ ha erhirhiẹ ọwan ro wenerin, ne ji kiki vwo aghọghọ ọrhẹ uphẹn ra na dabu ha erhirhiẹ ọkpokpọ ọwan ruiruo.” c Ọreva, aye ni brorhiẹn aye ine ruẹ ena aghwoghwo nyoma ifonu rhomurhọ, ji tobọ tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọresa, aye i rhiabọ ha urhebro ọrhẹ  obẹhatua imizu ukoko aye rhẹ omamerhomẹ. Omizu ọmase owu no dje urhomu kpeke ro vwo oghwẹmro i Baibol vwe aye kẹdẹkẹdẹ uvwre ẹgbukpe owu. Erhe rhiabọ ha erhirhiẹ ọwan ro wenerin, na mẹrẹn aghọghọ uvuẹn oborẹ ana sabu ru.

10. Marhẹ omizu ọmase owu o ru wene lele erhirhiẹ ye?

¹⁰ Tẹnrovi obaro na, ji djokarhọ ekwakwa irhorhomu uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Ẹhẹn Christina, ro rhiẹ onyẹ i Romania ro rhirhiẹ i Japan, o seriotọre ọke ukoko Oyibo rọ nya o nie. Ọrẹn, ọ tẹnrovi oborẹ ọ phiare na-a. Ukpomaran, no brorhiẹn ro no ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri uvuẹn ukoko rọ ha edjadjẹ i Japanese ruiruo, ji rhe vwobọrhọ aghwoghwo na sasasa. Nọ nekpẹn userhumu mie ọmase owu ro lele wian bi, nọ sabu ru rhomurhọ uvuẹn edjadjẹ na. Ọmase na no kwe ha i Baibol na ọrhẹ ibroshọ na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! yoni Christina edjadjẹ i Japanese. Christina no ru rhomurhọ uvuẹn edjadjẹ na, habaye ọmase na no ji vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na. Arha tẹnrovi obaro na ji djokarhọ ekwakwa irhorhomu ra riamerhiẹn, ewene re vwe roro rhọ ina sabu yẹ ọwan ebrurhọ buebun.

11. Marhẹ esa ọrhẹ ane owu i ru nyerẹn ghele ọkanronmẹ igho?

¹¹ Ruẹ ekwakwa rẹn awọrọ. Esa ọrhẹ ane owu re rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji, ne vwo obẹnbẹn igho ọke erhirhiẹ ẹkwotọre na o biomu. Marhẹ aye i ru lele? Ọrukaro, aye ni ruẹ akpenyerẹn aye lọhọ. Habaye, ukperẹ aye ina tẹnrovi ebẹnbẹn aye, aye ni brorhiẹn aye ina ha userhumu rẹn awọrọ nyoma aye vwobọrhọ aghwoghwo na. (Acts 20:35) Esa na nọ tare, “Fọkime ame fiomarhọ aghwoghwo na, ame i vwe rhe vwo ọke roro kpahen ekwakwa esọsọ-ọ, ukpomaran ame ne vwo ọke ruẹ ọhọre i Jehova.” Erhirhiẹ ọwan orho wene, ana vi karorhọ oborẹ ọghanren te ra na ha userhumu rẹn awọrọ, maido nyoma aghwoghwo na.

12. Marhẹ udje ọnyikọ Paul ono ru ha userhumu rẹn ọwan wene lele erhirhiẹ sansan uvuẹn aghwoghwo na?

¹² Uvuẹn aghwoghwo na, o fori ne roro rẹn awọrọ. Ọwan a mẹrẹn ihworho ri vwo imwẹro ọrhẹ iruemru sansan, ri ji nẹ ekete sansan rhe. Ọnyikọ Paul o roro rẹn awọrọ, ana sabu hẹrokele udje yi. Jesu ọ ha i Paul mwu no rhiẹ “ọnyikọ harẹn egbamwa na.” (Rom. 11:13) Uvuẹn ẹrhẹ ọrana, Paul o ghwoghwo rẹn itu i Jew, Greek, egba irherhe, eri vwe riẹ isukuru, ere suẹn, ọrhẹ irodje. Nọ sabu tẹ ọmudu aye, Paul no “rhiẹ i kemru kemru harẹn aruẹ ihworho ephian.” (1 Cor. 9:19-23) Ọ dabu kpomavi rẹn irueruo amwa aye, ekete aye a ghwanren, ọrhẹ imwẹro aye, nọ nyoma ọrana ghwoghwo rẹn aye. Ana ji sabu vwo efikparobọ uvuẹn aghwoghwo na ọke erhe roro te, ji wene ena aghwoghwo ọwan na sabu te ọmudu ohworho owuowu.

13. Imwofẹn ọgo re dje rhẹ 1 Corinthians 8:9 ya na sabu kẹnoma riẹn erhe mwuọghọ rẹn orhienbro awọrọ?

¹³ Uruemru re roro te, ọ ha userhumu rẹn ọwan mwuọghọ rẹn iroro awọrọ. Jerẹ udje, o je imizu emẹse ezẹko aye ina sẹ osẹme ughwaro, ọrẹn o vwo je  awọrọ-ọ. Ilele Kristi ezẹko a da inyo ro mwu awan izede dẹndẹn, ọrẹn awọrọ i vwa da kaka-a. Ilele Kristi ephian i guọlọ omọkpokpọ, ọrẹn aye ina sabu djẹ ona omesimo rọ vẹnẹren. Erhe roro taghene orhienbro ọwan yọ gbare ọke ephian, na damoma ruie nẹ imizu ukoko na i kwerhọ ye, nyoma ọrana, ana sabu suẹ ukọ ọrhẹ oghalẹ. Ọwan a guọlọ nẹ ọrana ọ phia-a! (Se 1 Corinthians 8:9; 10:23, 24) Jene yono kpahen udje eva oborẹ iruemru-urhi Baibol ra ha ruiruo, ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwo iroro ro serhọ ji sẹrorẹ ufuoma.

14. Uruemru-urhi Baibol ego yi ne suẹn ewun ọrhẹ osẹme ọwan?

¹⁴ Ewun ọrhẹ osẹme. Jehova o jurhi kpahen oborẹ ana sẹ osẹme lele-e, ukpomaran ọ yẹre ọwan iruemru-urhi ra na nyalele. O fori nẹ idibo i Jehova i sẹ osẹme ro serhọ, ro dje uruemru re roro te, uruemru dẹndẹn ọrhẹ “osasame ọrẹ ẹhẹn” phia. (1 Tim. 2:9, 10; 1 Pet. 3:3) Omarana, ọwan i vwa lẹrhẹ awọrọ tẹnrovi ọwan phan nyoma osẹme ọwa-an. Iruemru-urhi Baibol ina ji ha userhumu rẹn ekpako je jurhi omobọ kpahen osẹme ọrhẹ oborẹ ene ruẹ ẹton lele. Jerẹ udje, ekpako ri ha ukoko owu i guọlọ ha userhumu rẹn idama ezẹko ra hẹrokele aruẹ ẹton owu ro titiri, ọrẹn o fẹro-o. Marhẹ ekpako na ine ru ha userhumu rẹn aye, ọrẹn aye i jurhi-i? Oniruo okinhariẹ owu nọ ta rẹn ekpako na nẹ aye i ta rẹn idama na: “Orhianẹ ọke wa ha ubiukpe, imizu na na kpomaviẹ rẹn omẹhaphia ọnọ ukperẹ ono rhiẹ ẹmro wa ta, nọyẹ osẹme ọrhẹ eheri ọnọ o serhọ-ọ.” Idjedje ọlolọhọ ọnana nọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ vabọ urhi. d

15. Irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol ego yi ne sun ọwan kpahen aruẹ omesimo re ne vwobọrhọ? (Romans 14:5)

 ¹⁵ Omesimo. Olele Kristi owuowu ono vi brorhiẹn oborẹ ọnọ hẹrote omayen lele. (Gal. 6:5) Irhi ezẹko kirighwo uvuẹn i Baibol na, jerẹ ọrẹ ana kẹnoma rẹn ọbara ọrhẹ irueruo ikpodje, ya hobọte odjẹ Olele Kristi kpahen omesimo ro no vwobọrhọ. (Acts 15:20; Gal. 5:19, 20) Vrẹn erana, erhirhiẹ erọrọ odjẹ omobọ. Imizu ezẹko a guọlọ omesimo nẹ abọ idọkitọ ọvo, awọrọ a ji guọlọ aruẹ omesimo erọrọ. Ana sabu roro taghene aruẹ omesimo owu ono simi yanghene sabu kon ohworho, ọrẹn o fori ne mwuọghọ rẹn odjẹ imizu ukoko na kpahen aruẹ omesimo aye ine vwobọrhọ. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, o fori ne vwo ihwẹnmro enana rhẹ ẹhẹn: (1) Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ yẹ ọwan omesimo i bẹmẹdẹ rọ gbare. (Isa. 33:24) (2) Olele Kristi owuowu ono vi ‘vwo imwẹro’ oborẹ orhomu riẹn. (Se Romans 14:5.) (3) A vwa ha awọrọ guẹnzọn yanghene suẹ ukọ rẹn aye-e. (Rom. 14:13) (4) Ilele Kristi e dje ẹguọlọ phia, aye i vwa ha orhienbro aye kobaro rẹn okugbe rọ ha ukoko na-a. (Rom. 14:15, 19, 20) Arha karorhọ ihwẹnmro erana, ana sẹrorẹ obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na, ji toroba ufuoma ukoko na.

16. Marhẹ ọkpako ono ru dje uruemru re roro te phia ọke ro lele ekpako erọrọ ruẹ kugbe? (Ni ifoto na.)

¹⁶ Ekpako ine vi dje omamọ udje kpahen uruemru re roro te phia. (1 Tim. 3:2, 3) Jerẹ udje, o fo nẹ ọkpako ukoko o fiẹrorhọ taghene ọke ephian ye ne kwerhọ irorẹdjẹ ye-e, fọkime ọ kpako ghwẹ ekpako ri hẹrhẹre-e. O fori no rhe taghene ẹhẹn ọfuanfon i Jehova ọnọ sabu mwu ọkpako ọrọrọ uvuẹn umẹ na, nọ tẹmro ro no toroba orhienbro rọ gbare. Orhianẹ ọ haso uruemru-urhi Baibol na-a, ekpako re roro te, ina hobọtua orhienbro ekpako buebun i kwerhọ, ọrhọ tobọ vẹnẹ orhienbro aye.

17. Ebrurhọ ego ya riamerhiẹn fọkime e dje uruemru re roro te phia?

¹⁷ Erhe dje uruemru re roro te phia, na mẹrẹn ebrurhọ buebun. E vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ imizu ukoko na, ukoko na no ji vwo ufuoma. Ọwan a riamerhen aruẹ iruemru ọrhẹ irueruo sansan rọ ha uvwre ihworho i Jehova ri vwo okugbe. Ọrọ mai ghanren, oma ọ merhen ọwan fọkime e rheri taghene a hẹrokele i Jehova ro roro rẹn ihworho.