1-2. Izede ọgo yẹ Olele Kristi ọnọ sabu họhọ ogedege ro rhiri ji gbanhon omamọ? (1 Corinthians 15:58)

 UVWRE ẹgbukpe 1978, na bọn ogedege ro rhiri omamọ obẹ Tokyo, Japan. Ihworho ne roro kpahen oborẹ ono ru mevigbanhon, fọkime otọre o kpogho omamọ uvuẹn amwa ọrana. Me yẹ eri bọnriẹn i ruru? Ewena ebanbọn i bọnriẹn nọ dabu gbanhon, no ji sabu mevi gbangbanhon nọ jọ ghwọghọ ọke otọre na orho kpogho. Ilele Kristi i họhọ ogedege ọrana. Izede ọgo?

² Olele Kristi ono vi vwo emevigbanhon ọrhẹ uruemru re roro te. O fori nọ gbanhon no jo kpogho, ọke orho sekpahen ọrẹ ọnọ nyalele irhi ọrhẹ evwan egbagba i Jehova. (Se 1 Corinthians 15:58.) O “mwuegbe rọ nọ huvwele” ọke ephian. Ọrẹn, o ji fo no rho “roro te,” ọke erhirhiẹ na ọrhọ guọliẹ yanghene orho serhọ. (Jas. 3:17) Olele Kristi ro vwo uruemru ọnana, ọ vwọ mọrẹn irhi pha-an, yanghene nẹro pha-an. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ene ru sabu mevigbanhon. Ene ji yono kpahen izede isionrin rẹ Echu o ru damoma ghwọghọ omẹdamu ọwan re ne mevigbanhon, ọrhẹ oborẹ ene ru tiẹn omẹdamu ọnẹyen.

3. Irhi Jehova ego yi ha Acts 15:28, 29?

³ Fọkime Jehova yẹ Ohworho ro jurhi rẹn ọwan, ọye ọ dabu dje irhi enẹyen fiotọre rẹn ọwan. (Isa. 33:22) Jerẹ  udje, ugboma usuon ọrẹ Ilele Kristi erukaro na, o dje kpahen izede esa ro fo nẹ Ilele Kristi na i mevigbanhon: (1) nyoma aye ina tiẹn emẹgọ, ji ga i Jehova ọvo, (2) nyoma aye ina ha ukẹro ọghoghanren ni ọbara, ọrhẹ (3) nyoma aye ina nyalele irhi egbagba i Baibol na kpahen ẹfuọn. (Se Acts 15:28, 29.) Marhẹ Ilele Kristi inyenana, ine ru sẹrorẹ emevigbanhon aye uvuẹn erhirhiẹ esa kirighwo erana?

4. Marhẹ e ru ha ogame ro fiotọre rẹn Jehova ọvo? (Revelation 4:11)

⁴ Ọwan a tiẹn emẹgọ, ji ga Jehova ọvo. Jehova o jurhi rẹn emọ Israel taghene aye ina vi ha ogame ro fiotọre riẹn. (Deut. 5:6-10) Ọke i Dẹbolo ọ damiẹ ni, Jesu no djerie fiotọre taghene ana vi ga i Jehova ọvo. (Matt. 4:8-10) Omarana, ọwan i vwa ha ẹga rẹn ema-a. Ọwan i vwa ga ituakpọ-ọ, sẹ aye ilori ẹga, ihworho re suẹn, yanghene ihworho ri titiri ra fa ibọru, yanghene era ha iruẹn udje phia​—ji ni aye jerẹ osolobrugwẹ-ẹ. Ọwan a huvwele i Jehova, ji ga ọye ọvo rọ “ma ekwakwa ephian.”​—Se Revelation 4:11.

5. Mesoriẹ ọwan a nyalele urhi Jehova kpahen ọghanronmẹ arhọ ọrhẹ ọbara?

⁵ Ọwan a mọren urhi Jehova kpahen ọghanronmẹ arhọ ọrhẹ ọbara. Mesoriẹ? Fọkime Jehova ọ tare taghene ọbara o mevirhọ arhọ, ro rhiẹ ẹghẹlẹ ọghoghanren rọ yẹre ọwan. (Lev. 17:14) Ọke i Jehova o tu ha uphẹn rẹn ituakpọ nẹ aye i riẹ eranmo, no jurhi rẹn aye taghene aye i vwa riẹ ọbara na-a. (Gen. 9:4) Nọ ji vwanriẹn urhi ọnana, ọke rọ nyoma i Moses ha Urhi rẹn emọ Israel. (Lev. 17:10) Jehova ọ ji ha ọkpọvi rẹn ugboma usuon erẹ Ilele Kristi erukaro nẹ aye i ta rẹn Ilele Kristi ephian nẹ aye i “kẹnoma rẹn . . . ọbara.” (Acts 15:28, 29) Ọwan a dabu nyalele urhi ọrana ọke re brorhiẹn aruẹ omesimo re ne vwobọrhọ. b

6. Me yo fori ne ru na sabu nyerẹnmwu irhi egbagba i Jehova?

⁶ Ọwan a dabu nyalele irhi egbagba i Jehova kpahen ẹfuọn. (Heb. 13:4) Nyoma ẹmro rọ dabu fiotọre, ọnyikọ Paul nọ ha urhebro rẹn ọwan ne “kpe” oruru ugboma ọwan, nọyẹ ana damoma tiẹn aruẹ ojemẹ ọsọsọ ephian. O fo ne nughe ro vwo serhọ-ọ, yanghene ruẹ oborẹ ono sun riẹ irueruo ọfanrhiẹ-ẹn. (Col. 3:5; Job 31:1) Arha dẹrughwaroghwu ọdamuni, o fori na tiẹn iroro yanghene irueruo rọ nọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova.

7. Me yo fori ne ru, mesoriẹ?

⁷ Jehova ọ guọlọre na “huvwele nẹ ẹhẹn rhe.” (Rom. 6:17) Ọkpọvi rọ yẹ ọwan i serhọ, ọwan i ji sabu wene irhi enẹye-en. (Isa. 48:17, 18; 1 Cor. 6:9, 10) Ọwan a damoma ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma, ji dje aruẹ uruemru ọbo ijoro na o vwori phia, ọke rọ ta: “Mi brorhiẹn mi na huvwele irhi enọ ọke ephian, rhinrin ye toba.” (Ps. 119:112) Ọrẹn, Echu ọ damoma ne je ru te omaran. Ena ego yọ ha ruiruo?

8. Marhẹ Echu o ru ha ẹkparehaso ruie ne je vwo omwemẹ re ne mevigbanhon?

⁸ Ẹkparehaso. Dẹbolo ọ ha ozighi ọrhẹ ọhiẹn ruie ne je mevigbanhon. Ẹkẹ ye ọrẹ ọnọ ‘ghwọghọ’ ọwan ọrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. (1 Pet. 5:8) A  djofẹn mwu Ilele Kristi erukaro na, fa aye, ji kpe aye hwu fọkiẹ omwemẹ aye i vwori aye ine mevigbanhon. (Acts 5:27, 28, 40; 7:54-60) Echu ọ ji ha ẹkparehaso ruiruo inyenana. A mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma irueruo gbalogbalo rẹ imizu ọwan ọbe i Russia ọrhẹ ẹkwotọre erọrọ a dẹrughwaroghwẹ, omaran ji te ẹkparehaso nẹ abọ evwreghrẹn ọwan.

9. Dje udje oborẹ ọsoriẹ o fo na kẹnoma rẹn ọhiẹn phiẹphiẹphiẹ.

⁹ Ọhiẹn phiẹphiẹphiẹ. Echu ọ ha “ena” phiẹphiẹphiẹ ba ẹkparehaso ruiruo. (Eph. 6:11) Jena ta kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Bob, rọ ha ihọsipita fọkiẹ omẹbẹrẹ. Ọ ta rẹn idọkitọ na taghene o vwo oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, aye i vwa yẹ ye ọbara-a. Idọkitọ na no kwerhọ orhienbro yi. Ọrẹn, ason na bọmọke ana ki bẹriẹ, idọkitọ ọrọrọ no bru i Bob rhe, ọke ekruien e riẹ oghwa ne. Nọ ta rẹn Bob taghene a yẹ ye ọbara-a, ọrẹn ana guọliẹ rhotọre orhianẹ erhirhiẹ na o wenerin. Ọkezẹko, idọkitọ na o roro taghene Bob ono wene ẹhẹn yen fọkime ekruien a ha avwaye-e. Ọrẹn, Bob ọ sẹrorẹ emevigbanhiẹn, taghene a vwa yẹ ye ọbara uvuẹn erhirhiẹ owuorowu-u.

10. Mesoriẹ iroro ituakpọ o rhiẹ ufi? (1 Corinthians 3:19, 20)

¹⁰ Iroro ituakpọ. Arha ha ukẹro onyakpọ o ni emru nie, ana sabu sẹrerhumuji Jehova ọrhẹ irhi egbagba enẹyen. (Se 1 Corinthians 3:19, 20.) Ọgbọ buebun, “ẹghwanren ọrẹ akpọ ọnana,” ọ lẹrhẹ ihworho tiẹn uvwele Osolobrugwẹ. Ilele Kristi ezẹko uvuẹn Pergamum ọrhẹ Thyatira na nyalele irueruo emẹgọ ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn erẹ emwa erana. Jesu no tiobọnu ọghwọghwu ọgbogbanhon rẹn ukoko eva na fọkime aye i nẹro rẹn irueruo ọfanrhiẹn. (Rev. 2:14, 20) Inyenana, e ji rhiẹromẹrẹn ọhiẹn re ne rhiabọ ha iroro esọsọ. Ihworho ekrun ọrhẹ igbehian ọwan ina sabu riẹriẹ ọwan na sẹrerhumuji irhi Jehova. Jerẹ udje, aye ina sabu ta taghene ọ sọ ne ru oborẹ o jeri ọwa-an, taghene irhi Baibol na kpahen irueruo ri fonron i rhiẹ ahwanren ne.

11. Me ya na vi kẹnoma riẹn ọke ra sẹrorẹ emevigbanhon ọwan?

¹¹ Ọkezẹko, ana sabu roro taghene ọkpọvi ri Jehova o tiobọnẹ o fiotọre te-e. Ana sabu vwo ẹhẹn re ne “ru vrẹn oborẹ a ya rhotọre.” (1 Cor. 4:6) Ilori ẹga ri havwiẹ uvuẹn ọke i Jesu, i ruẹ ọdandan ọnana. Aye ni ha irhi erẹ aye ba Urhi na, rọ lẹrheriẹ bẹn rẹn ihworho na, aye ina nyalele urhi na. (Matt. 23:4) Jehova ọ yẹ ọwan ọkpọvi ro fiotọre nyoma i Baibol na ọrhẹ ukoko yi. Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ ana haba ọkpọvi ro tiobọnu-u. (Prov. 3:5-7) Ọwan i vwe ruẹ vrẹn oborẹ a ya rhẹ i Baibol na-a, yanghene jurhi rẹn imizu ukoko na kpahen ẹmro omobọ-ọ.

12. Marhẹ Echu o ru jiri “iyono ọphiẹrhọ”?

¹² Irueruo ọphiẹrhọ. Echu ọ ha “iyono ọphiẹrhọ” ọrhẹ “ekwakwa ghemeghe erẹ akpọ na” suẹn ihworho beghe ji ghalẹ aye. (Col. 2:8) Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro na, iyono erana i sekpahen iroro ituakpọ, iyono itu i Jew ri vwa ha i Baibol na, ọrhẹ iyono ri tare taghene Ilele Kristi ine vi ru lele Urhi Moses. Erana ọphiẹrhọ fọkime, ọ lẹrhẹ ihworho ja kpomavi rẹn obọdẹn Esiri ẹghwanren ro rhiẹ i Jehova. Inyenana, Echu ọ ha oghwa iyẹnrẹn ọrhẹ itanẹti hrabọ imwẹro sansan ọrhẹ iyẹnrẹn efian rẹ ihworho re suẹn e jirẹ. Ọwan i mẹrẹn erana buebun uvwre ọke  emiamo i COVID-19 na. c Iseri Jehova ri kerhọ ọkpọvi rẹ ukoko na o tiobọnu, i vabọ ọfiamu rẹ ihworho ri kerhọ iyẹnrẹn efian erana i vwori.​—Matt. 24:45.

13. Mesoriẹ ene vi kẹnoma rẹn egbanrhọ?

¹³ Egbanrhọ. Ana vi tẹnrovi “ekwakwa ri mai ghanren.” (Phil. 1:9, 10) Egbanrhọ ina sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ọke, ji kpomavi rẹn ekwakwa ri na yẹ ọwan erere. Ekwakwa ghemeghe re ruẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan​—jerẹ emaren, ekwakwa ra da, omeronmo, ọrhẹ iruo​—ina sabu rhiẹ egbanrhọ, arha ha uphẹn rẹn aye rhiẹ ekwakwa ri mai ghanren rẹn ọwan. (Luke 21:34, 35) Habaye, e rhon iyẹnrẹn sansan buebun kpahen ozighi ọrhẹ irueruo usuon oseghe. Ono vi mwu ọwan ẹro taghene e vwe vwobọrhọ ẹmro itietio erana-a. Orhiomara-an, ana sabu hobọtua ẹko owu uvuẹn ọmudu ọrhẹ iroro ọwan. Echu ọ ha ena ra hunute oberun na ruiruo, neneyo e je vwo omwemẹ re ne ruẹ oborẹ ọgbare. Jene yono oborẹ ene ru tiẹn omẹdamu Echu, ji sẹrorẹ emevigbanhon ọwan.

14. Me yẹ emru owu rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan daji obọrẹ i Jehova?

¹⁴ Roro kpahen omẹhakpahontọre ọrhẹ omebrurhame ọnọ. Wu kpare idjaghwẹ erana fọkime wu guọlọ daji obọrẹ i Jehova. Roro kpahen oborẹ ọ ha userhumu wẹn vwo imwẹro taghene wu mẹrẹn urhomẹmro na ne. Wu dabu vwo irherhe ọgbagba kpahen Jehova, ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn no kodorhọ. Ne wu vwo esegburhomẹmro, ọrana no mwuruon ghwẹriẹ. Ne wu tiobọnu irueruo esọsọ, ji ru lele ọhọre i Jehova. Oma ọ merhenruọn ọke we rhe taghene Jehova ọ harhomuo ne. (Ps. 32:1, 2) Nu we riẹ uyono ukoko, ji ghwoghwo rẹn awọrọ kpahen ekwakwa irhorhomu wu yono ne. Fọkime wu homakpahontọre ji bromarhame ne, wa nya uvuẹn izede ro suẹn riẹ arhọ vwana, brorhiẹn wu ne je beghe nẹ izede ọrana.​—Matt. 7:13, 14.

15. Mesoriẹ ana mẹrẹn erere ọke re yono ji roro kodo?

 ¹⁵ Yono i Baibol na ji roro kodo kpahiẹn. Jerẹ oborẹ orhan ọnọ sabu mevigbanhon orho vwo esiri ro riotọre, ana sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọwan orhianẹ a bọn esegburhomẹmro ọwan kpahen Baibol na. Ọke orhan na ọ duarhọ, esirie no kodorhọ ji rhabọ. Erhe yono ji roro kodo, ne ruẹ esegburhomẹmro ọrhẹ imwẹro ọwan gbanhanrhọ taghene izede i Jehova yi mai serhọ. (Col. 2:6, 7) Roro kpahen oborẹ ọkpọvi, urhebro ọrhẹ usimi Jehova o ru ha userhumu rẹn idibo yi ọke ahwanren. Jerẹ udje, Ezekiel ọ dabu kerhọ ọke ọmakashe owu o gbẹro rhotọre vwanvwọn oghwa ẹga na. Emena arudo ọnana o ruẹ Ezekiel gbanhon, ọ ji yẹ ọwan iyono eghoghanren kpahen oborẹ ene ru nyalele irhi egbagba i Jehova kpahen ogame urhomẹmro. d (Ezek. 40:1-4; 43:10-12) Ana ji mẹrẹn erere erhe fiẹ ọke rhotọre yono, ji roro kodo kpahen ekwakwa ikokodo ri ha i Baibol na.

16. Marhẹ ọmudu rọ gbanhonron o ru simi Bob? (Psalm 112:7)

¹⁶ Vwo ọmudu rọ gbanhonron. Orodje David o dje ẹguọlọ okokodo ro vwo kpahen Jehova phia, ọke rọ so ijoro na: “Ọmudu mẹ ọ gbanhonron, O Osolobrugwẹ.” (Ps. 57:7) Ana sabu vwo ọmudu rọ gbanhonron, ji dabu hẹroso i Jehova. (Se Psalm 112:7.) Roro kpahen oborẹ ọnana o ru ha userhumu rẹn Bob, ra hunute vrẹn ne. Ọke ra ta riẹn taghene ene fiẹ ọbara rhẹ okokọ, orhianẹ erhirhiẹ na ọ guọleriẹ, nọ kpahenrhọ ye ogege taghene ọrhọ mẹriẹn taghene aye a guọlọ yẹ ye ọbara, ọye ono nẹ ihọsipita na ogege. Ọke oru, Bob nọ tare, “Mie ru sikẹnsikẹn yanghene brudu-u.”

17. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Bob? (Ni ifoto na.)

¹⁷ Bob o mevigbanhon fọkime o brorhiẹn rọ nọ sẹrorẹ emevigbanhuiẹn bọmọke ọ ki rhiẹ ihọsipita na. Ọrukaro, o vwo oruru rọ nọ lẹrhẹ oma merhen  i Jehova. Ọreva, ọ dabu yono oborẹ i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na i ta kpahen ọghanronmẹ arhọ ọrhẹ ọbara. Ọresa, o vwo imwẹro taghene ọrhọ nyalele ọkpọvi Jehova, ọnọ mẹrẹn ebrurhọ i bẹmẹdẹ. Ana ji sabu vwo ọmudu rọ gbanhonron, o toro aruẹ edamuni ra na dẹrughwaroghwu-u.

18. Marhẹ udje i Barak o ru yono ọwan kpahen ọrẹ ana hẹroso i Jehova? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹⁸ Hẹroso i Jehova. Roro kpahen oborẹ i Barak o ru vwo efikparobọ fọkime ọ hẹroso ọkpọvi Jehova. Dedevwo o vwo ikpọfia uvuẹn ọsoso ẹkwotọre na-a, ọrẹn Jehova nọ ha ọkpọvi riẹn no yo fiuvweri haso egba uvweri itu i Canaan ọrhẹ olotu aye re se Sisera, ri dabu vwo ekwakwa uvweri. (Judg. 5:8) Ọmẹraro ọmase Deborah nọ ta rẹn Barak nọ ruotọre nẹ ugbenu na bru i Sisera ọrhẹ isodja ye ri te 900 uvuẹn otọre rọ phiọnren. Dedevwo ọnọ bẹn emọ Israel ina wọnrọn haso aye uvuẹn otọre rọ phiọnren na, Barak nọ huvwele. Ọke isodja i Sisera a ruotọre nẹ Ugbenu i Tabor, Jehova nọ lẹrhẹ oso rhọ nẹ odjuwu. Ekalokpọ uvweri Sisera ne kperuẹ epọtọ na, Jehova nọ lẹrhẹ i Barak fikparobọ. (Judg. 4:1-7, 10, 13-16) Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọnọ yẹ ọwan efikparobọ arha hẹrosuiẹ, ji nyalele ọkpọvi ro tiobọnẹ nyoma ukoko yi.​—Deut. 31:6.

19. Mesoriẹ o fo ne wu sẹrorẹ emevigbanhon ọnọ?

¹⁹ Ana damoma sẹrorẹ emevigbanhon ọwan ọke ephian uvuẹn akpọ ọnana. (1 Tim. 6:11, 12; 2 Pet. 3:17) Jene vwo omwemẹ ra na ja lẹrhẹ ẹkparehaso, ọhiẹn phiẹphiẹphiẹ, iroro ituakpọ, ọphiẹrhọ ọrhẹ egbanrhọ nẹ aye i kpogho ọwan. (Eph. 4:14) Ukpomaran, jene mevigbanhon, ne je kpogho uvuẹn ogame ra harẹn Jehova, ji dje ẹguọlọ phia ọke ra nyalele irhi enẹyen. Uvwre ọke owu na, jene rhe roro rẹn awọrọ. Uvuẹn urhomu-ẹmro uyono rọ ha kpahen ọnana, ene yono oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i ru dje udje rọ gbare sekpahen uruemru re roro te.