1-2. Ọrọmo yi Zadok? (1 Chronicles 12:​22, 26-28)

 RORO kpahen erhirhiẹ ọnana. Ehworhare ri vrẹn 340,000 i kokori, aye a guọlọ ha i David mwuẹ no rhiẹ orodje Israel. Ẹdọke esa yẹ ihworho na i daji oberun ugbenu rọ kẹrẹ Hebron, aye a chẹẹ, gbikun, ji so ijoro aghọghọ jiri Jehova. (1 Chron. 12:39) O vwo ọhworhare owu re se Zadok usuẹn otu na, ọkezẹko ihworho na a djokarhọ ye-e. Ọrẹn, Jehova ọ djokarhọ ye, ọ ji guọlọ nẹ ọwan i rhe taghene i Zadok ọ ha usuẹn aye. (Se 1 Chronicles 12:​22, 26-28.) Ọrọmo yi Zadok?

² Zadok orherẹn, ọye o lele Orherẹn Ọduado Abiathar wian kpẹnkpẹnkpẹn. Osolobrugwẹ ọ ji yẹ Zadok omẹgbanhon rọ mẹraro, ọrhẹ ẹghwanren ro vwẹruọ ekwakwa ikokodo. (2 Sam. 15:27) Ihworho e bruẹ Zadok nya ya guọlọ urhebro. Ọye ọhworhare ro vwo uduefigbere. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ Zadok o ru dje uduefigbere phia.

3. (a) Mesoriẹ o fo nẹ idibo i Jehova i fiudugbere? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvwre ẹdẹ ri koba enana, ẹkparehaso Echu hasuẹ ihworho i Jehova nọ gbanhanrhọ. (1 Pet. 5:8) O fori ne fiudugbere hẹrhẹ ọke i Jehova ọnọ ghwọghọ Echu ọrhẹ enyerakpọ ọkon ọnẹyen. (Ps. 31:24) Jene yono kpahen izede esa ene ru hẹrokele uduefigbere i Zadok.

 HOBỌTUA UVIE OSOLOBRUGWẸ

4. Mesoriẹ ihworho i Jehova a guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu hobọtua Uvie Osolobrugwẹ? (Ni ifoto na.)

⁴ Ọwan ri rhiẹ ihworho i Jehova, a hobọtua Uvie yi rhẹ ọsoso ọmudu ọwan, ọrẹn ọnana ọ guọlọ uduefigbere. (Matt. 6:33) Jerẹ udje, a guọlọ uduefigbere na sabu mọrẹn irhi Jehova, ji ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na uvuẹn akpọ ọkon ọnana. (1 Thess. 2:2) Habaye, a ji guọlọ uduefigbere na sabu kẹnoma rẹn irueruo usun oseghe, uvuẹn akpọ ọnana rọ ghalẹre. (John 18:36) Ihworho i Jehova buebun e rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn igho, ojẹriọ, a tobọ mwu ezẹko rhẹ ekanron fọkime aye e kwe vwobọrhọ usun oseghe yanghene uvweri-i.

5. Mesoriẹ i Zadok ọ guọlọ uduefigbere nọ sabu hobọtua i David?

⁵ Dedevwo Zadok o riẹ Hebron ye lele ihworho na ghọghọ ọke ra ha i David mwu no rhiẹ orodje, ọrẹn o rhiẹ ọrana ọvo yọ kpareriẹ nya-a. Ọ kpare ekwakwa owọnren lele oma, ji mwuegbe ro no fiuvweri. (1 Chron. 12:38) O vwo omwemẹ ro no leli David riẹ uvweri ji wọnrọn hasuẹ evwreghrẹn Israel. Ọkezẹko Zadok ọ tẹn ona uvweri-i, ọrẹn o vwo uduefigbere.

6. Marhẹ uduefigbere i David o ru rhiẹ obọdẹn udje rẹn Zadok? (Psalm 138:3)

⁶ Marhẹ yi Zadok o ru vwo aruẹ uduefigbere ọnana? O yonirien mie awọrọ ri vwo uduefigbere ọke ọnẹyen. Itiọrurhomẹmro, ọ mẹrẹn erere nẹ udje aye. Jerẹ udje, ọke i David o fiudugbere “suẹn emọ Israel riẹ uvweri,” ọnana nọ lẹrhẹ ọsoso Israel hobọtua ye. (1 Chron. 11:​1, 2) Ọke ephian yi David ọ hẹroso i Jehova nọ sabu fiẹ evwreghrẹn yen kparobọ. (Ps. 28:7; se Psalm 138:3.) Zadok o ji yono nẹ idje ehworhare erọrọ—jerẹ Jehoiada ọrhẹ ọmọyen ọhworhare Benaiah ro rhiẹ ọgba  owọnren, kugbe ekakuro 22 erọrọ ri hobọtua i David. (1 Chron. 11:​22-25; 12:​26-28) Ehworhare enana ephian i brorhiẹn ẹghwanren nyoma aye a hobọtua usun i David.

7. (a) Idje uduefigbere ego ọke ọwan na ya na sabu yono mie? (b) Me wu yono nẹ udje Omizu ọhworhare Nsilu uvuẹn ividio na?

⁷ Ene vwo omẹgbanhon ọrhẹ uduefigbere, erhe yono kpahen idje ihworho ri fiudugbere hobọtua usun i Jehova. Orodje ọwan Kristi Jesu, o fiudugbere tiẹn ọhiẹn ro no vwobọrhọ usun oseghe ọrẹ enyerakpọ Echu. (Matt. 4:​8-11; John 6:​14, 15) Ọ hẹroso i Jehova ọke ephian nọ yẹ ye omẹgbanhon. O ji vwo imizu uvuẹn ọke ọwan na, ri mevigbanhon tiẹn irueruo usun oseghe akpọ na, fọkime ẹhẹn obrorhiẹn aye o kwerhọ ye-e. Wu na sabu se ikuegbe aye uvuẹn jw.org. a

HA USERHUMU RẸN IMIZUO

8. Ọkiọgo yẹ ekpako ukoko a guọlọ uduefigbere nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na?

⁸ Oma ọ merhen ihworho i Jehova aye ina ha userhumu rẹn owuowọnwan. (2 Cor. 8:4) Ọrẹn, ọnana ọ guọlọ uduefigbere ọkezẹko. Jerẹ udje, uvweri ọrhọ homaphia, ekpako ukoko na mẹrẹnvwrurhe taghene imizu na i guọlọ urhebro, obẹhatua, ọrhẹ ẹbe ukoko na. Fọkiẹ ẹguọlọ rẹ ekpako na i vwo kpahen imizu na, aye ne fiẹ arhọ aye rhẹ erhirhiẹ ofẹn, neneyo imizu na i sabu vwo oborẹ aye i guọlọre. (John 15:​12, 13) Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, aye na hẹrokele uduefigbere i Zadok.

9. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Samuel 15:​27-29, me yi David ọ ta rẹn Zadok no ru? (Ni ifoto na.)

⁹ Arhọ i David ọ ha erhirhiẹ ofẹn. Ọmọyen ọhworhare Absalom ọ guọlọ kpe i David, nọ sabu ha uvie na mie yi. (2 Sam. 15:​12, 13) Omarana, no fori ni David ọ zẹ ni Jerusalem ogege! No se idibo  yi: “Are i vẹnrẹn na zẹ, fọkime Absalom o gbe arodọmẹ rẹn ohworho owuorowu-u!” (2 Sam. 15:14) Ọke i David ọrhẹ idibo yi a zẹ, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ owuọwan ọ daji Jerusalem, rọ nọ rhọ ta riẹn kpahen irorẹdjẹ Absalom. Omarana, nọ ta rẹn Zadok ọrhẹ irherẹn erọrọ nẹ aye i rha dẹrẹ Absalom. (Se 2 Samuel 15:​27-29.) Aye ina vi jomarhotọre wian owian na. Owian ri David ọ yẹ irherẹn na o mwuofẹn omamọ, ọnọ tobọ sabu suẹ uhwu rẹn aye. Roro kpahen oborẹ ọvwọkon na Absalom ro rhiẹ ọhworhare rọ kparoma, rọ vwọ ji harhomẹ o ruẹ Zadok ọrhẹ irherẹn na bi, orhianẹ o rheri taghene aye a dẹriẹ ji sẹrorẹ i David!

10. Marhẹ yi Zadok ọrhẹ awọrọ i ru sẹrorẹ i David?

¹⁰ David nọ djiroro owu, rọ lẹrheriẹ nekpẹn userhumu mie Zadok ọrhẹ ugbehian yen ọrọrọ ro vwo atamwu kpahiẹn, re se Hushai. (2 Sam. 15:​32-37) Lele irorẹdjẹ na, Hushai nọ gemai ruẹ taghene ọ hobọtua Absalom ji yẹ ye urhebro kpahen oborẹ ọnọ wọnrọn i David lele, neneyo i David ọ sabu vwo ọke mwuegbe omayen. Ọke oru, Hushai nọ ta rẹn Zadok ọrhẹ Abiathar kpahen iroro na. (2 Sam. 17:​8-16) Ehworhare awanva na ne dje urhomu vwe i David. (2 Sam. 17:17) Nyoma userhumu i Jehova, Zadok ọrhẹ irherẹn na ni sabu sẹrorẹ arhọ i David.—2 Sam. 17:​21, 22.

11. Marhẹ ene ru hẹrokele uduefigbere i Zadok arha ha userhumu rẹn imizu ọwan?

¹¹ Marhẹ ene ru fiudugbere jerẹ Zadok, orhianẹ a ta rẹn ọwan na ha userhumu rẹn imizu ọwan uvuẹn ọke ro mwuofẹn? (1) Nyalele ọkpọvi. Aruẹ erhirhiẹ erana i rha homaphia, o fori na sẹrorẹ okugbe. Nyalele ọkpọvi oghọn ukoko o tiobọnu. (Heb. 13:17) O fori nẹ ekpako ukoko i rhe se ọkpọvi kpahen oborẹ aye ine ru mwuegbe hẹrhẹ oghwọghọ kpregede,  ọrhẹ oborẹ aye ine ruo ọrhọ homaphia. (1 Cor. 14:​33, 40) (2) Fiudugbere ji ru dẹndẹn. (Prov. 22:3) Ha ẹghwanren ruiruo. Wu vwe ruẹ ekwakwa ri na suẹ ẹkuọn wẹ-ẹn. (3) Hẹroso i Jehova. Karorhọ taghene Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn ọrhẹ imizu ukoko na. Ọnọ ha userhumu wẹn ne wu sabu hobọtua imizu ukoko na.

12-13. Me wu yono nẹ udje i Viktor ọrhẹ Vitalii? (Ni ifoto na.)

¹² Roro kpahen udje omizu Viktor ọrhẹ Vitalii, ri rhiẹ ekpako ukoko ri wian gbanhon kpare emaren ọrhẹ ame vwe imizu ọwan obẹ Ukraine. Viktor nọ tare, “Na sabu mẹrẹn emaren dẹ ọ lọhọ-ọ. Ọgbọ buebun, ame e rhon edon ekpọghọ ra sa. Omizu ọhworhare owu no toro emaren vwe ame nẹ usuẹn enẹyen. Emaren omizu na o torori, ọ lẹrhẹ ighwoghwẹmro buebun sabu vwo oborẹ aye i guọlọre uvwrọke ezẹko. Ọke ame a kpare ekwakwa na ruẹ imoto ame, ibọmbu owu nọ sare emrẹ isinhaghwẹ 66 (20 meters) nẹ ekete ame i havwọ. Uvwre ọsoso ẹdẹ na, ni mi rẹ i Jehova nyoma ẹrhomo nọ yẹ mẹ uduefigbere mi guọlọre, ni mi sabu rha ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro na.”

¹³ Vitalii nọ tare, “Ame i guọlọ uduefigbere ọgbogbanhon. Onya mẹ ọrukaro ọ ha inọke 12. Mi nẹrhomo vwe i Jehova ọsoso ẹdẹ na.” Vitalii o fiudugbere, ọrẹn o ji ru dẹndẹn. Nọ habaye: “Ni mia rẹ Jehova nọ yẹ mẹ ẹghwanren ọrhẹ uruemru dẹndẹn. Izede re kwenu rhọ ọvo yi mia ghwa. Esegburhomẹmro mẹ nọ mọ gbanhonrhọ, ọke mia mẹrẹn oborẹ imizu na a wian kugbe lele. Aye i dabu kwaphiẹ izede na serhọ rẹn ame, aye i lelirẹ ame kpare emaren, ewun ọrhẹ ekwakwa erọrọ, ji yẹ ame ekete ame ina merhẹn.”

VWO ATAMWU KPAHEN I JEHOVA ỌKE EPHIAN

14. Marhẹ yẹ oma o ruẹ ọwan orhianẹ ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen ọ nyaji Jehova vwo?

¹⁴ Ohworho ekrun yanghene ugbehian rọ kẹrerẹ ọwan omamọ ọrhọ nyaji Jehova vwo, ọrana ọ ha usuẹn oborẹ ọ mai kpe ẹhẹn ọwan riotọre. (Ps. 78:40; Prov. 24:10) Ọ tobọ miama omamọ, orhianẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọravwọ ọ kpẹnkpẹnren. Aruẹ emru ọnana ọrhọ phia wẹn dẹ ne, udje atamwu i Zadok ono ruo gbanhon.

15. Mesoriẹ i Zadok ọ guọlọ uduefigbere nọ sabu sẹrorẹ atamwuiẹ kpahen i Jehova? (1 Kings 1:​5-8)

¹⁵ Zadok o vwo atamwu kpahen i Jehova, ọke ugbehian yen Abiathar ọ nyaji Jehova vwo. Ọnana ọ phiare uvuẹn oba usun i David. Uvwrọke i David ọ guọlọ hwuẹ, ọmọyen Adonijah nọ damoma rọ nọ ha aga usun ọsẹ ye, ri Jehova o veri taghene ọnọ yẹ Solomon. (1 Chron. 22:​9, 10) Abiathar no brorhiẹn rọ nọ hobọtua Adonijah. (Se 1 Kings 1:​5-8.) Ọnana nọ lẹrhẹ Abiathar sẹrerhumuji David ọrhẹ i Jehova! Itiọrurhomẹmro, ọnọ da i Zadok omamọ ji lẹrhiẹ mwuomarhọ. Zadok ọrhẹ Abiathar i ga kugbe ẹrhẹ irherẹn uvwre ẹgbukpe 40. (2 Sam. 8:17) Aye i hẹrote “Owọ Ọphọ Osolobrugwẹ urhomẹmro na” kugbe. (2 Sam. 15:29) Aye awanva i tobọ hobọtua usun i David ọke ukaro—ji ruẹ ekwakwa erọrọ kugbe.—2 Sam. 19:​11-14.

16. Me yọ ha userhumu rẹn Zadok sẹrorẹ atamwuiẹ?

¹⁶ Zadok ọ sẹrorẹ atamwuiẹ kpahen i Jehova udabọ odjẹ rẹ Abiathar ọ djẹre. David ọ hẹrosuẹ i Zadok. Ọke i David o rhon kpahen oborẹ Adonijah ọ guọlọ ruẹ, nọ ta rẹn Zadok, Nathan, ọrhẹ Benaiah  nẹ aye i ha Solomon mwu no rhiẹ orodje. (1 Ki. 1:​32-34) Zadok ọ sabu mẹrẹn omẹgbanhon ọrhẹ urhebro, fọkime ọ daji kẹrẹ Nathan ọrhẹ awọrọ ra fuevwan ga i Jehova, ri ji hobọtua Orodje David. (1 Ki. 1:​38, 39) Ọke i Solomon o rhiẹ orodje, no “fiẹ orherẹn Zadok rhẹ ẹrhẹ Abiathar.”—1 Ki. 2:35.

17. Marhẹ wu ne ru hẹrokele Zadok ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen ọrhọ sẹrerhumuji Jehova?

¹⁷ Marhẹ wu ne ru hẹrokele i Zadok? Ohworho wu vwo ẹguọlọ kpahen ọrhọ sẹrerhumuji Jehova, wu vwa fọkiẹ ọrana nyaji Jehova vwo-o. (Josh. 24:15) Jehova ọnọ yọ omẹgbanhon ọrhẹ urhebro wu guọlọre. Gbromarhọ ẹrhomo ẹnẹ, ji daji kẹrẹ awọrọ ra ga i Jehova. Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen atamwu ọnọ, ọnọ ji ha ebrurhọ wẹn.—2 Sam. 22:26.

18. Me wu yono nẹ oborẹ Marco ọrhẹ Sidse i rhiẹromẹrẹn?

¹⁸ Roro kpahen udje i Marco ọrhẹ aniẹ Sidse, rẹ emọ aye egbọtọ awanva i nẹ urhomẹmro na. Marco nọ tare: “Arha ghwa vwiẹ ọmọ, ne vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn. Ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, na sabu sẹrorẹ aye nẹ ẹkuọn. Omarana, aye i rha nyaji Jehova vwo, ọ miama omamọ. Ọrẹn, Jehova rhẹ ame i gba havwiẹ. Omarana, ẹhẹn mẹ orho seriotọre, ane mẹ nọ yẹ mẹ urhebro, ẹhẹn yen orho seriotọre, ni mia rha yẹ ye urhebro.” Aniẹ Sidse nọ habaye: “Ame i sabu din erhirhiẹ na, fọkime Jehova ọ yẹrẹ ame omẹgbanhon rẹ ame i guọlọre. Mi mwuomarhọ omamọ, fọkime mie roro taghene mẹmẹ yi suẹ oborẹ ọ phiare na, omarana ni mi ta ẹhẹn mẹ rẹn i Jehova. O jiri-i, omizu ọmase owu ri mi vwa ji mẹrẹn uvwre ẹgbukpe buebun no bruru mẹ rhe, nọ ha obọ ye kpahen akoko mẹ, no nirin mẹ ji ta: ‘Sidse karorhọ taghene rhẹ owẹwẹ yi soriẹ-ẹ!’ Nyoma userhumu i Jehova, mi sabu vwo aghọghọ uvuẹn ogame ọnẹyen ne.”

19. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

¹⁹ Jehova ọ guọlọre nẹ idibo yi ephian i vwo uduefigbere jerẹ Zadok. (2 Tim. 1:7) Ọrẹn, ọ guọlọ na hẹroso omẹgbanhon ọwa-an. Ọ guọlọre na hẹrosuiẹ. Omarana, wu rha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ rọ guọlọ uduefigbere, gba zẹ bruẹ i Jehova. Wu rhe ru omaran, ọnọ lẹrhuọ vwo uduefigbere jerẹ i Zadok!—1 Pet. 5:10.