URHOMU-ẸMRO UYONO 30
IJORO 36 Sẹrorẹ Ọmudu Na
Iyono Eghoghanren ra na Sabu Yono Mie Irodje Israel
“Are ni na rharhumu mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ọvwata ọrhẹ ọvwọkon, uvwre ohworho rọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ọrọ vwọ ga ye.”—MAL. 3:18.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Ene yono kpahen ukẹro ri Jehova ọ ha ni irodje Israel, rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i Jehova o fiẹrorhọ mie idibo yi inyenana.
1-2. Me yi Baibol na o djephia kpahen irodje Israel ezẹko?
BAIBOL na ọ hunute ehworhare ri vrẹn awan 40, ri sunrun ẹrhẹ irodje uvuẹn Israel. a Iyẹnrẹn na ọ dabu ta rẹn ọwan kpahen ekwakwa ezẹko aye i ruru. Jerẹ udje, irodje ri rhe sun dede, i ji ruẹ oborẹ ọsọre. Roro kpahen Orodje David rọ dabu rhe sun. Jehova nọ tare: ‘Odibo mẹ David ọ nyaleli mẹ rhẹ ọsoso ọmuduie, ji lẹrhẹ oma merhen mẹ.’ (1 Ki. 14:8) Udabọ ọrana, David o lele ane ọwọrọ ghwọwe, ji djiroro ne kpe esa ọmase na hwu uvuẹn uvweri.—2 Sam. 11:4, 14, 15.
2 Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene irodje ezẹko ri vwa tobọ fuevwan kpahen i Jehova, i ji ru ekwakwa ezẹko ri serhọ. Roro kpahen udje i Rehoboam. O “ruẹ oborẹ obiomurun” uvuẹn ikẹro i Jehova. (2 Chron. 12:14) Ọrẹn, Rehoboam ọ huvwele Osolobrugwẹ, nyoma ro kwe nẹ uvwiẹ ikpe ri uvuẹn Israel, ni hẹriẹ nẹ uvie ọnẹyen. Ọ ji mẹrẹn erere ọke ro ruẹ emwa ri ha otọre usun ọnẹyen gbanhon.—1 Ki. 12:21-24; 2 Chron. 11:5-12.
3. Onọ ọghoghanren ọgo yọ homaphia, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?
3 Onọ ọghoghanren owu nọ homaphia. Ra mẹriẹn taghene irodje Israel i ruẹ oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun, marhẹ i Jehova o ru brorhiẹn sẹ aye i fuevwan kpahiẹn yanghene aye a fuevwan kpahiẹ-ẹn? Ẹkpahenrhọ onọ ọrana, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan. Ene yono kpahen ekwakwa esa ri Jehova o nirin uvuẹn oma irodje Israel, bọmọke o ki brorhiẹn: ọrukaro, erhirhiẹ ọmudu aye, ọreva, oborẹ aye i ghwẹriẹ lele, ọresa, oborẹ aye i ruru ọke aye a ghwẹriẹ hin.
AYE I GA JEHOVA RHẸ ỌSOSO ỌMUDU AYE
4. Ovẹnẹ ọgo yọ ha uvwre irodje ri fuevwan ọrhẹ eri vwa fuevwan?
4 Irodje ri lẹrhẹ oma merhen i Jehova, i ga riẹ rhẹ ọsoso ọmudu aye. b Orodje Jehoshaphat “ọ guọlọ i Jehova rhẹ ọsoso ọmuduie.” (2 Chron. 22:9) Baibol na nọ ta kpahen i Josiah: “O ki te ọke ọnẹyen, o vwo orodje rọ ghwẹrioma bru i Jehova rhẹ ọsoso ọmuduie-e.” (2 Ki. 23:25) Nẹ Solomon vwo, ro ruẹ oborẹ obiomurun ọke oru? “Ọ ha ọsoso ọmuduie ga i Jehova-a.” (1 Ki. 11:4) Habaye, Baibol na nọ ta kpahen Abijam, ro rhiẹ orodje ọrọrọ rọ vwọ fuevwan: “Ọ ha ọsoso ọmuduie ga i Jehova-a.”—1 Ki. 15:3.
5. Dje oborẹ o mevirhọ na ha ọsoso ọmudu ọwan ga i Jehova.
5 Me yo mevirhọ na ha ọsoso ọmudu ọwan ga i Jehova? Ohworho rọ ha ọsoso ọmuduie ga i Jehova, ọ vwọ ghwai ga ye fọkime ọrana owian ro terie-e. Ukpomaran, ọ ga i Jehova fọkiẹ ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ ro vwo kpahiẹn. Habaye, ọ damoma sẹrorẹ ẹguọlọ ọrana uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen.
6. Marhẹ ene ru ha ọsoso ọmudu ọwan ga i Jehova? (Proverbs 4:23; Matthew 5:29, 30)
6 Marhẹ ene ru hẹrokele irodje ri fuevwan kpahen i Jehova, ji ha ọsoso ọmudu ọwan ga ye? Nyoma ra na kẹnoma rẹn oriẹriẹme akpọ na. Jerẹ udje, iruẹn ọrhẹ ughe ri vwe serhọ ọnọ sabu ghalẹ ọmudu ọwan. Omaran ji te orharhere okugbe ọrhẹ ojemẹ re ne fe. Arha djokarhọ taghene emru owuorowu ọ guọlọ kpe ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova, o fori na kẹnoma riẹn ogege.—Se Proverbs 4:23; Matthew 5:29, 30.
7. Mesoriẹ ọ ghanren na kẹnoma rẹn oriẹriẹme akpọ na?
7 O fo na lẹrhẹ ọmudu ọwan ghalẹ-ẹ. Arha jomarhotọre-e, ana sabu rhe roro taghene erhe fiomarhọ ogame i Jehova omamọ, oriẹriẹme akpọ na ọrhọ sabu hobọte ọwa-an. Jerẹ udje, gbe rorie taghene wu ha otafe ro vwo erinrin omamọ. Ọke we te oghwa, ne wu ya karhẹ erhanren. Marhẹ ono rhirhiẹ orhianẹ ọke wa rharhumu ruẹ oghwa, ne wu je ighwe ọrhẹ ivakpo oghwa na ephian firhọ? O jirẹ-ẹ, oghwa na nọ nọ fọ omamọ. Me ya haye ta? Dedevwo ọ ghanranren ne ruẹ ekwakwa ri na bọn onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhon, ọrẹn o fo nọ ba avwaye-e. Ana vi kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova, neneyo “aphẹrẹ” ọfọfọ yanghene oriẹriẹme akpọ na i ja rha ruẹ ọmudu ọwan ji ghaliẹ.—Eph. 2:2.
AYE I GHWẸRIẸ NẸ EDANDAN AYE
8-9. Marhẹ Orodje David ọrhẹ Orodje Hezekiah i kpahenrhọ ọghwọghwu lele? (Ni ifoto ọbe na.)
8 Jerẹ oborẹ e yono ne, Orodje David o ruẹ ọdandan ọghwaghwa. Ọrẹn, ọke ọmẹraro Nathan ọ ghwọghwie, David nọ ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe. (2 Sam. 12:13) Oborẹ ọ tare uvuẹn Psalm 51, o dje ọnana phia. David o mwuegbe rọ nọ rioja ephian ro nerhumu ọdandan yen rhe, ọnana yọ soriẹ ọ vwọ gemai ru udaro i Nathan taghene ọ ghwẹriẹ ne.—Ps. 51:3, 4, 17, ikerẹmro ri ha oberun.
9 Orodje Hezekiah o ji ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova. Baibol na nọ tare: “No vwo ẹhẹn omẹkpare, ọnana nọ suẹ okpetu riẹn ọrhẹ Judah kugbe i Jerusalem.” (2 Chron. 32:25) Mesoriẹ Hezekiah ọ kparoma? Ọkezẹko, fọkiẹ efe ro vwori, efikparobọ ye hasuẹ itu Assyria, yanghene izede igbevwunu ri Jehova o simirien lele. Ọkezẹko, omẹkpare yo mwurien dje efe yi rẹn itu i Babylon, ro lele fiẹ ọghwọghwu rẹ ọmẹraro Isaiah ọ tiobọnu riẹn. (2 Ki. 20:12-18) Ọrẹn, Hezekiah ọ ji ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe jerẹ i David. (2 Chron. 32:26) Obẹtaye, Jehova no serie omamọ orodje ro “ruẹ oborẹ orhomurun ọke ephian.”—2 Ki. 18:3.
Orodje David ọrhẹ Orodje Hezekiah i homariotọre ghwẹriẹ nẹ edandan aye ọke ra ghwọghwu aye (Ni idjaghwẹ 8-9)
10. Marhẹ Orodje Amaziah ọ kpahenrhọ ọghwọghwu lele?
10 Ọrẹ ovẹnẹ, Orodje Amaziah ọrẹ Judah o ruẹ oborẹ ọgbare, “ọrẹn, o nẹ ẹhẹn yen rhe-e.” (2 Chron. 25:2) Orusọ ọgo yo ruru? Ọke i Jehova ọ ha userhumu rẹn Amaziah fiẹ itu Edom kparobọ, no gburhomurhotọre rẹn isolobrugwẹ aye. c Habaye, ọke ọmẹraro i Jehova ọ ta riẹn kpahiẹn, o kwe kerhọ ye-e.—2 Chron. 25:14-16.
11. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn 2 Corinthians 7:9, 11, me ye ne vi ru na sabu harhomu ọwan? (Ni ifoto na.)
11 Me ye yono nẹ idje enana rhe? O fori na ghwẹriẹ nẹ edandan ọwan, ji damoma neneyo e je rhe ruẹ aye ọke ọrọrọ. Me ye ne ruo orhianẹ ekpako ukoko i tiobọnẹ ọghwọghwu rẹn ọwan, fọkiẹ oborẹ ọ vwọ ghwai ghanren? O fo ne roro taghene Jehova yanghene ekpako na e vwo ẹguọlọ kpahen ọwa-an. Irodje Israel ri tobọ vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, a ji ghwọghwu aye. (Heb. 12:6) Arha ghwọghwu ọwan, o fori (1) na kpahenrhọ ye rhẹ omeriotọre, (2) ne ruẹ ewene ri serhọ, ọrhẹ (3) ne fiomarhọ ogame i Jehova vuọnvuọn. Arha ghwẹriẹ nẹ edandan ọwan, Jehova ọnọ harhomu ọwan.—Se 2 Corinthians 7:9, 11.
Arha ghwọghwu ọwan, o fori (1) na kpahenrhọ ye rhẹ omeriotọre, (2) ne ruẹ ewene ri serhọ, ọrhẹ (3) ne fiomarhọ ogame i Jehova vuọnvuọn (Ni udjoghwẹ 11) f
AYE I GA I JEHOVA UVUẸN IZEDE RO SERHỌ
12. Me yọ lẹrhẹ irodje ri fuevwan kpahen i Jehova vẹnẹ eri vwa fuevwan kpahiẹn?
12 Irodje ri fuevwan kpahen i Jehova, i ga riẹ uvuẹn izede ro serhọ. Aye i ji ha urhebro rẹn ihworho aye e suẹn, nẹ aye i ru te omaran. Itiọrurhomẹmro, jerẹ oborẹ a mẹrẹn ne, o ji vwo ekete aye a vwiẹlẹ. Ọrẹn, aye i fiomarhọ ogame i Jehova vuọnvuọn, ji wọnrọn hasuẹ emẹgọ. d
13. Mesoriẹ i Jehova o brorhiẹn kpe Orodje Ahab taghene ọye ọvwọkon?
13 Mesoriẹ i Jehova o brorhiẹn kpe irodje ezẹko taghene aye evwọkon? Itiọrurhomẹmro, orhiẹ i kemru kemru aye i ruru yo biomuru-un. Orodje Ahab ro rhiẹ ọvwọkon dede, o dje ibiẹ omeriotọre phia nyoma ro mwuomarhọ ọke ro kpe i Naboth hwu. (1 Ki. 21:27-29) Ọ ji bọn emwa sansan, ji fiuvweri buebun kparobọ harẹn Israel. (1 Ki. 20:21, 29; 22:39) Ọrẹn, Ahab orharhere ohworho, fọkime ọ hobọtua aniẹ kerabọ ẹga efian. O kwe ghwẹriẹ-ẹ.—1 Ki. 21:25, 26.
14. (a) Mesoriẹ i Jehova o se Orodje Rehoboam ọvwọkon? (b) Me yẹ emru owu rẹ irodje buebun re seri evwọkon i ruru?
14 Roro kpahen orodje ọrọrọ ro rhiẹ ọvwọkon—Rehoboam. Jerẹ oborẹ e yono ne, o ruẹ ekwakwa irhorhomu ezẹko uvwrọke ro sun. Ọrẹn, ọke usun ọnẹyen ọ dabu gbanhon ne, nọ sẹrerhumuji Urhi Jehova, ji fiomarhọ ẹga efian. (2 Chron. 12:1) Ọke oru, ọrhọ ga i Jehova ibiesuọn, no rho fiomarhọ emẹgọ. (1 Ki. 14:21-24) Haba i Rehoboam ọrhẹ Ahab, irodje erọrọ i ji sẹrerhumuji ẹga urhomẹmro. Irodje erana buebun, i fiomarhọ ẹga efian izede owu yanghene ọrọrọ. O fiotọre taghene nẹ orodje ọ ki sabu rhiẹ omamọ orodje, ono vi fiomarhọ ogame i Jehova.
15. Mesoriẹ ọ ghanren rẹn i Jehova na ga ye uvuẹn izede ro serhọ?
15 Mesoriẹ ẹmro ro sekpahen ogame, ọ ghanren rẹn i Jehova omamọ? Fọkime, irodje na yi vwo owian aye ina ha userhumu rẹn ihworho na ga i Jehova. Ogame efian o ji lele fiẹ edandan eghwaghwa ọrhẹ osehiẹn. (Hos. 4:1, 2) Habaye, irodje na ọrhẹ ihworho aye e suẹn, i homakpahontọre rẹn i Jehova ne. Ọnana yọ soriẹ i Baibol na ọ ha emẹgọ aye i fiomarhọ dje ọwiẹghwọ. (Jer. 3:8, 9) Ohworho ọrhọ ghwọwe, o ruẹ ọdandan hasuẹ esa yanghene aniẹ ne. Omaran ọ ji havwọ, odibo i Jehova rọ homakpahontọre riẹn ne orho vwobọrhọ irueruo ẹga efian, o ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova ne. e—Deut. 4:23, 24.
16. Me yọ lẹrhẹ i Jehova brorhiẹn sẹ ohworho ọvwata yanghene ọvwọkon?
16 Me ye yonorin? O fori ne vwo omwemẹ ra na kẹnoma rẹn ẹga efian. O ji fo ne rhe fiomarhọ ẹga urhomẹmro na vuọnvuọn. Ọmẹraro Malachi ọ hunute oborẹ ọ lẹrhẹ i Jehova brorhiẹn, sẹ ohworho ọvwata yanghene ọvwọkon. Nọ tare: “Are ni na rharhumu mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre ọvwata ọrhẹ ọvwọkon, uvwre ohworho rọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ọrọ vwọ ga ye.” (Mal. 3:18) Omarana, o fo na lẹrhẹ emru owuorowu—tobọ te ijẹgba yanghene orusọ ọwan—nọ lẹrhẹ ọwan tirierhumu ra na ga i Jehova-a. Arha dobọ ogame i Jehova ji dede, ọrana ọdandan ọghwaghwa.
17. Marhẹ ohworho ra rọnmọren, ono ru hobọte ogame ọwan rẹn i Jehova?
17 Orhianẹ wa djiroro orọnmo, ẹmro i Malachi kpahen oborẹ ana ga i Jehova lele, ọnọ ha userhumu wẹn gbẹro rhotọre sanọ ohworho wu na rọnmọ. Ohworho ọnọ sabu vwo emamọ iruemru, ọrẹn, ana ghini sabu ta taghene ọye ọvwata uvuẹn ikẹro i Jehova, orhianẹ ọ vwọ ga ye-e? (2 Cor. 6:14) Aruẹ ohworho ọrana ọnọ ha userhumu wẹn tikẹrẹ i Jehova rhọ? Roro kpahen ọnana: Ọkezẹko, emẹse egehọ rẹ Orodje Solomon ọ rọnmọren, i vwo emamọ iruemru ezẹko. Ọrẹn, aye i vwa ga i Jehova-a, bibiesuọn bibiesuọn, aye ni riẹriẹ i Solomon tuẹn ogame efian rhọ.—1 Ki. 11:1, 4.
18. Me yẹ emiemọ ine yono emọ aye?
18 Emiemọ, are ina sabu ha iyẹnrẹn irodje ri ha uvuẹn i Baibol na, yono emọ are nẹ aye i vwo oruru kpahen ogame i Jehova. Ha userhumu rẹn aye rhe taghene oborẹ o djephia sẹ orodje ọvwata yanghene ọvwọkon uvuẹn ikẹro i Jehova, yẹ oborẹ o fiomarhọ ogame urhomẹmro te. Are i yono emọ are nyoma ẹmro ọrhẹ udje, taghene ekwakwa ri sekpahen ẹga i Jehova—jerẹ uyono i Baibol, uyono ẹnya, ọrhẹ owian aghwoghwo na—yi na mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn aye. (Matt. 6:33) Orhiomara-an, aye ina sabu rhe roro taghene aye ine vi rhiẹ Oseri Jehova, fọkime ọrana yẹ oborẹ eri vwiẹre aye i guọlọre. Obẹtaye, aye ni na sẹrerhumuji ogame i Jehova yanghene ha ekwakwa erọrọ karo uvuẹn akpenyerẹn aye.
19. Ifiẹrorhọ ọgo yọ havwiẹ rẹn ihworho ri dobọ ogame i Jehova ji ne? (Se ekpeti na “ Wu na Sabu Rharhumu Bru i Jehova!”)
19 Ohworho ọrhọ dobọ ogame i Jehova ji, ọrana no mevirhọ taghene orho vwo ifiẹrorhọ-ọ? Ẹjo, fọkime ọnọ sabu ghwẹriẹ ji tuẹn ogame urhomẹmro rhọ. Ọrẹn, nọ sabu ruẹ omaran, ọnọ homariotọre rhiabọ dede userhumu ekpako ukoko na. (Jas. 5:14) Itiọrurhomẹmro, ọ vioja fọkiẹ omẹdamiẹ-ẹ!
20. Arha hẹrokele irodje ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, ukẹro ọgo yọ nọ ha ni ọwan?
20 Me ye yono mie irodje Israel ne? Ana sabu họhọ irodje ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova, orhianẹ a ha ọsoso ọmudu ọwan ga ye. Omarana, jene yono nẹ orusọ ọwan, ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe, ji ruẹ ewene ri serhọ. O ji fo na karorhọ oborẹ ọ ghanren te, ra na ga Osolobrugwẹ urhomẹmro na uvuẹn izede ro serhọ. Wu rhe vwo atamwu kpahen i Jehova, wu ne rhiẹ ọvwata uvuẹn ikẹruiẹ.
IJORO 45 Iroro Re Ha Uvuẹn Ọmudu Mẹ
a Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ẹmro na “irodje Israel,” ọ rionbọrhọ irodje ephian ri suẹn ihworho i Jehova ne, sẹ eri suẹn uvwioghwa eva uvie ọrẹ Judah yanghene uvwioghwa ikpe uvie ọrẹ Israel, yanghene uvwioghwa 12 na.
b ẸMRO RE DJE FIOTỌRE: Ọgbọ buebun, Baibol na ọrhọ hunute ẹmro na “ọmudu,” ọ haye dje oborẹ ohworho ọ ghini havwọ, tobọ te ojemẹ yen, iroro yi, uruemruien, ena yen, oborẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọrhẹ ẹkẹ ro bru te oma.
c Uvuẹn ọke emọ Israel, irodje re suẹn egbamwa ri vwa ga i Jehova i rhe fiuvweri kparobọ, aye na ha ẹga rẹn isolobrugwẹ ri ha uvuẹn emwa aye i fikparobọ na.
d Orodje Asa o ruẹ edandan eghwaghwa. (2 Chron. 16:7, 10) Udabọ ọrana, a ta omamọ ẹmro kpahiẹn uvuẹn i Baibol na. Dedevwo ọ tiẹn ọghwọghwu ọke ukaro, ọrẹn, ọ họhọre taghene ọ ghwẹriẹre ukperhumu. Obẹtaye, Jehova nọ karorhọ ye fọkiẹ emamọ iruemruie, ukperẹ ono rhiẹ ekete ro ru sọ. Ọrọ mai ghanren, Asa nọ ga i Jehova ọvo, ji damoma tiẹ emẹgọ nẹ uvie yi.—1 Ki. 15:11-13; 2 Chron. 14:2-5.
e Akama ọrukaro ọrhẹ ọreva uvuẹn Urhi Moses, ọ tare taghene a vwa ha ẹga rẹn emru owuorowu jokpanẹ i Jehova-a.—Ex. 20:1-6.
f IDJEDJE IFOTO: Ọkpako ukoko owu ro rhiẹ idama, rọ lele omizu owu ta kpahen uruemru inyo ẹda ye. Omizu ọhworhare na no rhiabọ dede ọghwọghwu na, ruẹ ewene ri serhọ, ji fiomarhọ ẹga i Jehova vuọnvuọn.
