Nicolas ọrhẹ Céline i dẹrughwaroghwu obẹnbẹn rọ vẹnẹ erana. Oghọn ukoko i France, o djerẹ aye ya ga uvuẹn ukoko ọkpokpọ. Aye ni tare: “Dedevwo ọnana omamọ iyẹnrẹn, ọrẹn ekwakwa a lọhọ rẹn ame-e, fọkime ame i nyajẹ igbehian ame vwo ne. Habaye, onyerẹnkugbe ame rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ na, ọ ji dabu gbanho-on.” a Udabọ ebẹnbẹn enana, marhẹ oma ono ru merhuọn uvuẹn ukoko ọkpokpọ na? Marhẹ awọrọ ine ru ha userhumu phia? Erere ego yẹ wu na mẹrẹn ji tiobọnu rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ na?

IRUEMRU-URHI ẸNE RI NA HA USERHUMU WẸN KIKI RIẸNRIOMA RHẸ UKOKO ỌKPOKPỌ

1. Hẹroso i Jehova. (Ps. 37:5) Kazumi ro rhirhiẹ ẹkwotọre i Japan, o nẹ ukoko rọ havwọ emrẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 20 ne, ọke iruo esa ye ọ kpare aye riẹ ekete ọrọrọ. Marhẹ o ru “ha izede akpenyerẹn [yen] kpahontọre rẹn i Jehova”? Nọ tare: “Ni mi ta rẹn i Jehova uvuẹn ẹrhomo kpahen ọfiamu, ọrhẹ ofẹn mi vwori. Kọke kọke mi rha nẹrhomo, nọ yẹ mẹ omẹgbanhon mi guọlọre.”

Marhẹ wu ne ru ruẹ ẹruẹhaso ọnọ kpahen i Jehova gbanhonrhọ? Jerẹ oborẹ ewawọ ọ guọlọ ame ọrhẹ omamọ otọre nọ sabu rha dua, o fori na rha ghẹrẹ esegburhomẹmro ọwan nọ sabu gbanhon. Nicolas, ra hunute vrẹn ne, ọ djokarhọ taghene ọke ro roro kpahen udje Abraham, Jesu, ọrhẹ Paul—ri rhiẹ ihworho ri homakpahontọre ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ—ẹruẹhaso ro vwo kpahen i Jehova nọ gbanhonrhọ. We rhe ruẹ uyono i Baibol  omobọ ọke ephian, ọnọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele ewene ra homaphia uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ji lẹrhuọ rhe izede wu ne ru ha userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ na.

2. Wu vwa ha ukoko wu havwọ bi vwanvwọn ọkpokpọ na-a. (Eccl. 7:10) Ọke i Jules ọ kwa riẹ ẹkwotọre i United States, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene irueruo ẹkwotọre na, ọ vẹnẹ ẹkwotọre i Benin rọ kwa nurhe. Nọ tare, “Ni mie roro bi taghene mi ne rhe gbikun akpenyerẹn mẹ rẹn ihworho mi mẹrẹnren obọ.” Ọrẹn orhiomaran yọ havwọ-ọ, fọkiẹ ọnana o vwo rho kwomakugbe imizu ukoko na-a. Ọke rọ dabu rhe imizu ukoko na ne, ukẹro rọ ha ni aye no wenerin. Nọ habaye, “Mi vwo imwẹro ne taghene ituakpọ ephian ẹdẹre, o toro ekete re nurhe-e. Uruemru aye ọvo yọ vẹnẹren. Ọghanranren omamọ ne rhiabọ dede ihworho ephian, o toro uruemru aye i vwori-i.” Omarana, wu vwa ha ukoko wu havwọ bi vwanvwọn ọkpokpọ na-a. Omizu ọmase owu re se Anne-Lise, ro rhiẹ ọkobaro nọ tare: “O rhiẹ oborẹ mi nyajovwo ne yi mi ya guọlọ-ọ. Mi riẹ avwaye ye yono ekwakwa ekpokpọ.”

Ọ ji sọ nẹ ekpako ukoko i ha ukoko aye i havwọ bi, vwanvwọn ukoko ọkpokpọ aye i nyaren. Fọkime o vwo izede sansan ri gbare re ruẹ ekwakwa. Omarana, bọmọke wu na ki ha irorẹdjẹ phia, o fori ne wu damoma yono kpahen erhirhiẹ okogho na. (Eccl. 3:​1, 7b) O fori ne wu nyoma udje ọnọ yono imizu ukoko na, ukperẹ wu ne jurhi rẹn aye.—2 Cor. 1:24.

3. Hobọtua ukoko ọkpokpọ na. (Phil. 1:27) Dedevwo ọ guọlọ omẹdamu ọrhẹ ọke na ki kwa riẹ ukoko ọkpokpọ, ọ ji ghanren ne kwomakugbe imizu na ruẹ uyono uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie ogege—erhirhiẹ na orho kwerhọ ye. Ọnọ bẹn imizu ukoko na ina ha userhumu wẹn orhianẹ aye i vwa mẹruọ-ọn. Lucinda, rọ kpare emọyen egbọtọ awanva kwa riẹ amwa ọduado owu uvuẹn South Africa, nọ tare: “A ha urhebro mẹ ni mi hobọtua ukoko na, lele awọrọ wian uvuẹn aghwoghwo, ji rhe vwobọrhọ uyono ukoko. Ame i ji fiẹ oghwa ame rhotọre, na rha vwoma uvuien ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo.”

Arha “ha userhumu rẹn owuowọnwan” wian ewian ukoko na uvuẹn ukoko ọkpokpọ na, ọrana izede owu ro serhọ re wu ne toroba “esegburhomẹmro ọrẹ iyẹnrẹn esiri na.” Anne-Lise ra hunute vrẹn ne, nọ tare taghene ekpako ukoko yi, i ha urhebro riẹn nọ damoma lele ihworho ephian uvuẹn ukoko na riẹ aghwoghwo. Me yo nerhumie rhe? Nọ tare, “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọrana izede owu mi ne kiki riẹnrioma rhẹ imizu ukoko na.” Habaye, wu rhe vwobọrhọ ekwakwa jerẹ erufon Aghwẹlẹ Uvie, ono djephia taghene wu ha ukoko na ruẹ ọnọ ne. Wa rha hobọtua ukoko na, ne ne kiki rhiabọ deduo, ji lẹrhẹ ẹhọn totọre uvwre imizu na.

 4. Mwu igbehian ekpokpọ. (2 Cor. 6:​11-13) Izede rọ mai serhọ re ne mwu igbehian, yẹ ọrẹ ene dje ọdamẹ phia, omarana ne wu sabu rhe imizu ukoko na, gba rha damoma lele aye tẹmro bọmọke uyono ọnọ ki tonrhọ, ọrhẹ ọke uyono orho fuen ne. Damoma rhe edẹ imizu ukoko na. Wu rha karorhọ edẹ imizu na, ji rhiẹ ohworho ghwologhwolo ra sabu bruẹ nya, ọnọ phẹrẹ re ne rho ji ha mwu ugbehian.

Ukperẹ wu ne tiẹ aruẹ ohworho wu havwọ nu rẹn imizu ukoko na, o fori ne wu ha aye mwu ugbehian. Ru lele oborẹ Lucinda ọ tare, “Ame i sabu vwo obọdẹn igbehian vwana, fọkime ame i ha use rẹn awọrọ rhiẹ oghwa ame.”

“RHIABỌ DEDE OWUOWỌNWAN”

Ọ vwọ lọhọ harẹn ihworho ezẹko aye ina ruẹ Aghwẹlẹ Uvie rọ vuọnren rhẹ ihworho aye i vwe rhe-e. Omarana, marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ihworho ri wene ukoko aye rhiẹ ọnọ? Ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn ọwan ne “rhiabọ dede owuowọnwan jerẹ oborẹ i Kristi o rhiabọ dede [ọwan].” (Rom. 15:7) Ekpako ukoko i rha hẹrokele i Kristi, aye ine rhiabọ dede eri wene ukoko aye i havwọ. (Se ekpeti na “ Oborẹ Ekpako Ukoko Ọrhẹ Era Guọlọ Wene Ukoko Aye Ine Ruo.”) Ọrẹn, ihworho ephian uvuẹn ukoko na tobọ te emọvwerhe, yi vwo owian re ne mwu igbehian ekpokpọ.

Izede owu re ne rhiabọ dede awọrọ, yẹ ọrẹ ana ha userhumu phia ji vwo uruemru re dede epha. Jerẹ udje, omizu ọmase owu ọ ha userhumu rẹn omizu ọmase ọrọrọ rọ rhiẹ ukoko aye obọ, rhe ekete sansan uvuẹn amwa na, oborẹ a fa oma lele ọrhẹ uchunu igho na. Uruemru omizu na o djephia, ọ ha userhumu riẹn kiki riẹnrioma rhẹ okogho na.

UPHẸN WU NE RURIARO

Abaka ọrhọ dua ne, no wene ibekpe yi ọgbọ buebun bọmọke ọ ki sabu dan. Omaran  ọ ji havwọ, wu rhe wene ukoko ọnọ riẹ ọrọrọ, o fori ne wu kẹnoma rẹn iruemru ri na lẹrhuọ je ru riaro. Nicolas ọrhẹ Céline ni tare, “Re ne wene ukoko, obọdẹn uyono. Ame i sabu vwo iruemru ekpokpọ, fọkime ame i kiki riẹnrioma rhẹ ihworho na ọrhẹ okogho na.” Jean-Charles ra hunute uvuẹn ọtonrhọ, nọ ta kpahen erere rẹ ekruien i mẹrẹn ne: “Ewene na ọ ha uphẹn rẹn emọ ame ru riarorhọ uvuẹn ukoko ọkpokpọ na. Ibiamo ezẹko a vrẹn, ọmọ ame ọgbọtọ nọ tuẹn ẹmro rhọ uvuẹn uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na, ọmọ ame ọhworhare no ji rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo ji bromarhame.”

Me wu ne ruo orhianẹ erhirhiẹ ọnọ ọ ha uphẹn wẹn ne wu ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu yanghene wene ukoko ọnọ riẹ ọrọrọ-ọ? Wu na sabu ni ukoko ọnọ jerẹ ukoko ọkpokpọ, ji damoma ha ezẹko usuẹn irorẹdjẹ enana ruiruo. Hẹroso i Jehova, ji hobọtua ukoko ọnọ vuọnvuọn, nyoma wu ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre wu ne lele awọrọ wian uvuẹn owian aghwoghwo, mwu igbehian ekpokpọ yanghene bọn onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ imizu ukoko na gbanhonrhọ. Wu na ji sabu ha userhumu rẹn imizu ri rhiẹ ukoko ọnọ obọ yanghene eri ha erhirhiẹ ọkanronmẹ. Ra mẹriẹn taghene ẹguọlọ yo dje ọwan rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na, uruemru ọnana ono toroba eruriaro ọnọ uvuẹn ukoko na. (John 13:35) Vwo imwẹro taghene “oma ọ dabu merhen Osolobrugwẹ kpahen aruẹ izobo erana.”—Heb. 13:16.

Udabọ ebẹnbẹn na, Ilele Kristi buebun ri wene ukoko aye i mẹrẹn efikparobọ ne—wu na ji sabu fikparobọ! Anne-Lise nọ tare, “Ukoko mẹ mi wenerin, ọ ha userhumu mẹ rhe imizu buebun ne.” Kazumi o vwo imwẹro ne taghene erhe wene ukoko ọwan riẹ ọrọrọ, “ana sabu mẹrẹn obẹhatua i Jehova uvuẹn izede re vwe fiẹrorhọ.” Nẹ Jules vwo? Nọ tare: “Igbehian ekpokpọ mi mwu ne, ọ lẹrhere mẹ vwo imwẹro ne taghene mi ha usuẹn ekrun i Jehova. Vwana, fọkiẹ oborẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen ukoko ọkpokpọ na te, ọnọ bẹn mi ne nie.”