URHOMU-ẸMRO UYONO 29
IJORO 121 E Rhe Oma Sun
Rha Dẹrẹ ne wu je Rhe se Rhẹ Ọdamuni
“Are i rha dẹrẹ ji rha nẹrhomo ọke ephian, neneyo are i je rhe se rhẹ ọdamuni.”—MATT. 26:41.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ karorhọ ọwan oborẹ ọ ghanren te na kẹnoma rẹn ọdandan, ọrhẹ erhirhiẹ ri na sabu lele fiẹ ọdandan.
1-2. (a) Orhetio ọgo yi Jesu ọ yẹ idibo yi? (b) Mesoriẹ idibo na a sẹrerhumuji Jesu? (Ni ifoto na.)
“ITIỌRURHOMẸMRO, omwemẹ na ọ havwiẹ, ọrẹn ugboma na ọ vwiẹlẹre.” a (Matt. 26:41b) Ẹmro i Jesu erana, i djephia taghene o vwẹruọ erhirhiẹ ijẹgba ọwan. Ọrẹn, ọ ji ha orhetio rẹn ọwan: A vwa hẹroso oma ọwan pha-an. Uvuẹn ason ọrana, idibo na i fiudugbere ta taghene aye i vwa samọ nyaji Onini aye vwo-o. (Matt. 26:35) Aye i guọlọ ru oborẹ orhomurun. Ọrẹn, ọ sẹrerẹ aye ẹro taghene erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnọ sabu lẹrhẹ aye ruẹ oborẹ obiomurun. Ọrana yọ soriẹ i Jesu ọ ha orhetio rẹn aye: “Are i rha dẹrẹ ji rha nẹrhomo ọke ephian, neneyo are i je rhe se rhẹ ọdamuni.”—Matt. 26:41a.
2 Ọrẹ omemwurhọ, idibo na a dẹrẹ-ẹ. Aye i daji kẹrẹ Jesu ọke e mwuie, gbinẹ aye i zẹre? Idibo na ni sẹrerhumuji Jesu vwo ukperẹ aye ina daji kẹriẹ—fọkime aye e kwe dẹrẹ-ẹ.—Matt. 26:56.
Jesu ọ ha urhebro rẹn idibo yi nẹ aye i rha dẹrẹ, neneyo aye i je rhe se rhẹ ọdamuni, ọrẹn aye ni sẹrerhumuje vwo (Ni idjaghwẹ 1-2)
3. (a) Na sabu sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen i Jehova, mesoriẹ o fo na kẹnoma rẹn uruemru ra hẹroso oma ọwan phan? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?
3 O fori na kẹnoma rẹn uruemru ra hẹroso oma ọwan phan. Itiọrurhomẹmro e brorhiẹn ne, re ne ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma. Ọrẹn, ọwan ihworho ri vwa gba, ra ji dẹrughwaroghwẹ edamuni. (Rom. 5:12; 7:21-23) Arha yẹ ọwan orhetio-o, ana sabu rhe roro taghene oborẹ obiomurun yẹ oborẹ ọgbare. Omarana, na sabu sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ Ọmọyen, ana vi nyalele orhetio i Jesu ra na dẹrẹ ọke ephian, ne je rhe se rhẹ ọdamuni. Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ru omaran. Ọrukaro, ene yono kpahen erhirhiẹ sansan ro fo na vi dẹrẹ. Orho ru, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni. Obẹtaye, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru rha dẹrẹ.
MARHẸ WU NE RU DJOKARHỌ EKETE WA VWIẸLẸ?
4-5. Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ oma ọwan nẹ edandan ekokamu?
4 Edandan ekokamu dede, ina sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. Habaye, aye ina sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ edandan eghwaghwa.
5 Ọwan ephian a dẹrughwaroghwu ọdamuni re ne ruẹ ọdandan. Ọrẹn, o vwo ekete rẹ ọwan owuowu a vwiẹlẹ, ọkezẹko sekpahen ọrẹ ene ruẹ ọdandan ọghwaghwa, irueruo ri vwa fon, yanghene vwo iroro akpọ na. Jerẹ udje, ohworho owu ọnọ sabu rha wọnrọn hasuẹ ọdamuni ro no gbọfanrhiẹn. Ọwọrọ ọnọ sabu rha wọnrọn hasuẹ ojemẹ ro no vwobọrhọ irueruo ri vwa fon, jerẹ irueruo ọfanrhiẹn ra bẹlẹ oma, yanghene ọrẹ e ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ. Ọrẹn, ohworho ọrọrọ ọnọ sabu rha wọnrọn hasuẹ ofẹnzẹ onyakpọ, omẹkpare, ekwẹre ọgbogbanhon, yanghene ovwiẹlẹme ọrọrọ. Jerẹ oborẹ i James ọ tare, “owuowọnwan ọ dẹrughwaroghwu ọdamuni ji se rhọye, fọkiẹ uhrun ọrhẹ ojemẹ omobọ ye.”—Jas. 1:14.
6. Me ye ne vi ru na ja rha phiẹ oma ọwan rhọ?
6 Ekwakwa ego ya mai damuọ nẹ? Ọ sọre na phiẹ oma ọwan rhọ taghene e vwo ovwiẹlẹme owuorowu-u, yanghene roro taghene a sabu ruẹ ọdanda-an. (1 John 1:8) Fọkime, Paul ọ tare taghene ihworho ra tobọ “nyalele ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na,” ina sabu se rhẹ ọdamuni orhianẹ aye e ni oma aye so-o. (Gal. 6:1) O fori na ta urhomẹmro rẹn oma ọwan, ji djokarhọ ekete ra vwiẹlẹ.—2 Cor. 13:5.
7. Me yo fori na dabu kpomavi riẹn? Dje udje yi.
7 Me yo fori ne ru arha djokarhọ ekete ra vwiẹlẹ ri na ji sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan? O fori na damoma fiẹ ovwiẹlẹme na kparobọ! Jerẹ udje, uvuẹn ọke ahwanren, ekete rọ mai phẹrẹ ra sabu nya ruẹ amwa owuowu, yẹ anurẹsẹ amwa na. Omarana, na dabu sẹroriẹ. Omaran ọ ji havwọ, o fori na dabu kpomavi rẹn ekete ra vwiẹlẹ, ji wian kpahiẹn.—1 Cor. 9:27.
OBORẸ ENE RU SẸRORẸ OMA ỌWAN
8-9. Me yẹ idama ra hunute uvuẹn Proverbs urhomie 7 o ru bi, nọ sabu kẹnoma rẹn ọdandan ọghwaghwa? (Proverbs 7:8, 9, 13, 14, 21)
8 Marhẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan? Roro kpahen oborẹ ana sabu yono mie idama ra hunute uvuẹn Proverbs urhomie 7. O lele ọmase igberadja owu gbọfanrhiẹn. Oghwẹmriẹn ọrẹ 22 ọ tare taghene idama na nọ nyalelie “ogege.” Ọrẹn, bọmọke o ki te erhirhiẹ ọnana, idama na ọ kpare idjaghwẹ sansan ne, ri lele fiẹ ọdandan na.
9 Me yo lele fiẹ ọdandan na? Ọrukaro, uvuẹn owuọwọn, “nọ nya uvuẹn udumu rọ kẹrẹ oghwa ọmase [igberadja] na.” Ọke oru, nọ ha kpahen izede ro riẹ oghwa ọmase na. (Se Proverbs 7:8, 9.) Ọke rọ mẹrẹn ọmase na, ọ zẹ-ẹ. Ukpomaran, no kweri nẹ ọmase na ọ fiọnfiẹn, ji kerhọ ye nọ ta riẹn kpahen izobo onyerẹnkugbe ro zeri, neneyo idama na o roro taghene ọye omamọ ohworho. (Se Proverbs 7:13, 14, 21.) Orhianẹ idama na ọ kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri lele fiẹ ọdandan na bi, manẹ o vwo se rhẹ ọdamuni ọrhẹ ọdandan na-a.
10. Marhẹ ohworho ono ru kpare idjaghwẹ rọ sọre jerẹ idama ra hunute uvuẹn ọbe i Proverbs?
10 Ikuegbe i Solomon o dje kpahen oborẹ ọnọ sabu phia rẹn odibo i Jehova. Ọnọ sabu ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ji roro ọke oru taghene ekwakwa ephian i phiare “kpregede.” Ọnọ ji sabu ta, “Mie fiẹrorhọ taghene mi ne ruẹ ọdandan na-a.” Ọrẹn, ọrhọ dabu roro kpahen erhirhiẹ na, ọnọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọ kpare idjaghwẹ ezẹko ri vwe dje ẹghwanren phia, ri lele fiẹ ọdandan ọghwaghwa na. Jerẹ udje, ọnọ sabu vwo erharhere igbehian, ruiruẹn ji nughe ri vwe serhọ, yanghene kọn riẹ ekete ri vwe serhọ ọke ephian—tobọ nyoma itanẹti dede. Ọkezẹko, ọ dobọ ẹrhomo ẹnẹ ji ne, omaran ji te isese i Baibol, uyono ukoko ẹnya, yanghene aghwoghwo. Jerẹ idama ra hunute uvuẹn ọbe i Proverbs na, ọkezẹko ọdandan na ọ homaphia “kpregede-e,” ukpomaran, o brorhiẹn sansan ri sọre ri lele fiẹ ọdandan na.
11. Me ya na kẹnoma riẹn ne je rhe ruẹ ọdandan?
11 Me yẹ ọwan i yonorin? O fori na kẹnoma rẹn ọdandan ọrhẹ erhirhiẹ re lele fiẹ ọdandan. Solomon ọ hunute yi, ọke rọ nẹ iyẹnrẹn oborẹ ọ phiare uvwre idama na ọrhẹ ọmase igberadja na. Nọ ta kpahen ọmase na omana: “Are i vwe beghe ruẹ izede enẹye-en.” (Prov. 7:25) Nọ habaye: “Kẹnoma riẹn; wu vwa nya kẹrẹ anurẹsẹ oghwa ye-e.” (Prov. 5:3, 8) Itiọrurhomẹmro, na sabu sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdandan, ana kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na sabu lele fiẹ ọdandan. b Ọnana o mevirhọ taghene ana kẹnoma rẹn erhirhiẹ yanghene irueruo ezẹko ri vwa sọ rẹn Ilele Kristi, ọrẹn, ri na sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan.—Matt. 5:29, 30.
12. Orhienbro ọgo yi Job o bruru, marhẹ ono ru sẹroriẹ nẹ ọdamuni? (Job 31:1)
12 Na sabu kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri ne lele fiẹ ọdandan, o fori ne brorhiẹn ri na sẹrorẹ ọwan. Ọrana yẹ oborẹ i Job o ruru. O “lele [ikẹruiẹ] riẹ ọphọ,” taghene ọ ha ukẹro rọ sọre ni emẹse erọrọ-ọ. (Se Job 31:1.) Orhienbro ọrana ọnọ ha userhumu riẹn kẹnoma rẹn ọwiẹghwọ. Ana ji sabu brorhiẹn ra na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu lele fiẹ ọdamuni.
13. Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ iroro ọwan? (Ni ifoto na.)
13 O fori na ji sẹrorẹ iroro ọwan. (Ex. 20:17) Ihworho ezẹko e nie taghene ọ sọ re ne roro kpahen ojemẹ esọsọ-ọ, takpu e ruẹ aye-e. Ọrẹn, aruẹ iroro ọrana ọsọre. Ohworho ro roro kpahen ojemẹ ọsọsọ ọke ephian, ọ lẹrhẹ ojemẹ na gbanhanrhọ. Nọyẹ, ọye ọvo o fiẹ omayen rhẹ ọdamuni ne, ro fori nọ kẹnoma riẹn. Itiọrurhomẹmro, iroro esọsọ ina kọn ruẹ ẹhẹn ọwan ọkezẹko. Ọrẹn, ọrana ọrhọ phia, o fori na ha iroro ri serhọ wene aye ogege. Erhe ruẹ omaran, na na sabu kẹnoma rẹn iroro esọsọ, ri na sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan ọghwaghwa.—Phil. 4:8; Col. 3:2; Jas. 1:13-15.
O fori na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu lele fiẹ ọdamuni (Ni udjoghwẹ 13)
14. Me ya na ji sabu ru na sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni?
14 Me ya na ji sabu ru na sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni? O fori ne vwo imwẹro taghene ana mẹrẹn erere arha huvwele irhi Jehova. Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn ra na kpọ iroro ọrhẹ ojemẹ ọwan vi, no serhọ rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ, ọrẹn erhe ruẹ omaran a vioja ye-e, fọkime ene vwo ufuoma.
15. Marhẹ ojemẹ ri serhọ ono ru sẹrorẹ ọwan nẹ ọdamuni?
15 O fori ne vwo ojemẹ ri serhọ. Erhe ‘vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun, ji vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ orhomurun,’ na na sabu nyamwu orhienbro ọwan re ne ruẹ oborẹ ọgbare, ji kẹnoma rẹn erhirhiẹ re lele fiẹ ọdandan. (Amos 5:15) Erhe vwo ojemẹ ri serhọ, na na sabu mevigbanhon tiẹn ọdamuni rọ homaphia kpregede.
16. Marhẹ ogame i Jehova re fiomarhọ ono ru sa ọwan erhumu sẹrorẹ oma ọwan? (Ni ifoto na.)
16 Marhẹ ene ru vwo ojemẹ ri serhọ? O fori na gbromarhọ ekwakwa ri na bọn onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhon. Arha ha uvuẹn uyono ukoko yanghene aghwoghwo, e vwe kiki se rhẹ ọdamuni-i. Ukpomaran, ọ lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ rhọ re ne jiri Jehova. (Matt. 28:19, 20; Heb. 10:24, 25) Erhe se i Baibol na, yono kpahiẹn, ji roro kodo kpahen oborẹ e seri, ẹguọlọ re vwo kpahen oborẹ orhomurun nọ nọ gbanhonrhọ, ne ne ji vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun. (Josh. 1:8; Ps. 1:2, 3; 119:97, 101) Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Are i rha nẹrhomo ọke ephian, neneyo are i je rhe se rhẹ ọdamuni.” (Matt. 26:41) Arha nẹrhomo vwe i Jehova, ọwan na yẹ ye uphẹn rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan, ji lẹrhẹ ọwan vwo omwemẹ rhọ re ne ruẹ oborẹ ọnọ merhiẹn oma.—Jas. 4:8.
Erhe ruẹ ekwakwa ri na bọn onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhon, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan tiẹn ọdamuni (Ni udjoghwẹ 16) c
RHA DẸRẸ
17. Ovwiẹlẹme ọgo yọ lahi Peter ọgbọ buebun?
17 Itiọrurhomẹmro, ana ghini sabu kẹnoma rẹn ojemẹ esọsọ ezẹko. Ọrẹn, ezẹko ine kpokpo ọwan uvwrọke jijiri. Roro kpahen erhirhiẹ ọnyikọ Peter. Fọkiẹ ofẹnzẹ onyakpọ, nọ tiẹn i Jesu ọgbesa. (Matt. 26:69-75) Peter o rorori taghene o fiẹ ofẹn ọrana kparobọ ne, ọke ro fiudugbere ghwoghwo kpahen i Jesu uvuẹn Sanhedrin na. (Acts 5:27-29) Ọrẹn, ọke ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, fọkiẹ ofẹn “otu ri samo ne na,” orho kwe lele egehọ ri ghwẹriẹre riẹ emaren kugbe uvwrọke ezẹko-o. (Gal. 2:11, 12) Ofẹn i Peter ọ ghwẹrioma rhe ne. Ọkezẹko, o ji fiekparobọ phẹlẹphẹlẹ-ẹ.
18. Me yọ nọ sabu phia rẹn ovwiẹlẹme ezẹko?
18 Aruẹ emru ọrana ọnọ ji sabu phia rẹn ọwan. Izede ọgo? Ovwiẹlẹme re rorori taghene e fikparobọ ne, ọnọ sabu rharhumu homaphia ji damẹ ọwan ni. Jerẹ udje, omizu ọhworhare owu nọ tare: “Uvwre ẹgbukpe ikpe, mie ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ-ọ, ni mie roro taghene mi fiẹ obẹnbẹn na kparobọ ne. Ọrẹn, ọke mia dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ezẹko, nọ rharhumu homaphia.” Ọrẹ omamerhomẹ, o fiobọrhotọre-e. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ rhọ wọnrọn hasuẹ obẹnbẹn na kẹdẹkẹdẹ—nọyẹ uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen uvuẹn akpọ ọkon ọnana. Nyoma userhumu aniẹ ọrhẹ ekpako ukoko yi, nọ sabu wọnrọn hasuiẹ.
19. Marhẹ ene ru fiẹ ovwiẹlẹme rọ lahẹ ọwan kparobọ?
19 Marhẹ ene ru fiẹ ovwiẹlẹme rọ lahẹ ọwan kparobọ, nọ jọ lẹrhẹ ọwan ruẹ ọdandan? Nyoma ra na nyalele urhebro i Jesu sekpahen ọdamuni: “Rha dẹrẹ.” Esegburhomẹmro ọnọ ọrhọ gbanhon dede, kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na lẹrhuọ se rhẹ ọdamuni. (1 Cor. 10:12) Rhe ruẹ ekwakwa ri ha userhumu wẹn fiẹ ovwiẹlẹme na kparobọ. Proverbs 28:14 ọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho rọ sẹrorẹ omayen ọke ephian.”—2 Pet. 3:14.
ERERE RA NA MẸRẸN ARHA DẸRẸ
20-21. (a) Erere ego ya na mẹrẹn arha sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni? (b) Erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, me yi Jehova ono ru rẹn ọwan? (2 Corinthians 4:7)
20 Ana sabu vwo imwẹro taghene arha dẹrẹ ọke ephian, a vioja ye-e. Ọdandan ọ lẹrhẹ ọwan “riakpọ ibiọke krẹn,” ọrẹn arha nyalele irhi Jehova, yẹ oma ọnọ mai merhen ọwan. (Heb. 11:25; Ps. 19:8) Fọkime, a maren ọwan na nyalele izede i Jehova. (Gen. 1:27) Habaye, ene vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, ọrhẹ ifiẹrorhọ arhọ i bẹmẹdẹ obaro na.—1 Tim. 6:12; 2 Tim. 1:3; Jude 20, 21.
21 Itiọrurhomẹmro, “ugboma na ọ vwiẹlẹre.” Ọrẹn, ọrana orho mevirhọ taghene ọwan ọvo yi havwiẹ-ẹ. Jehova o mwuegbe rọ nọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre. (Se 2 Corinthians 4:7.) Karorhọ taghene, omẹgbanhon rọ vrẹn ovwan yẹ Osolobrugwẹ o tiobọnẹ. Ọwan yi vwo owian ra na sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni kẹdẹkẹdẹ. Erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, ene vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, ji yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre. (1 Cor. 10:13) Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu sẹrorẹ oma ọwan nẹ ọdamuni.
IJORO 47 Rha Nẹrhomo Vwe i Jehova
a ẸMRO RE DJE FIOTỌRE: “Omwemẹ” ra hunute uvuẹn Matthew 26:41, yẹ omẹgbanhon ro mwu ọwan roro ji kpare idjaghwẹ. “Ugboma na” o mevirhọ erhirhiẹ ijẹgba ọwan. Omarana, ana sabu vwo omwemẹ re ne ruẹ oborẹ orhomurun, ọrẹn, arha jomarhotọre-e, ijẹgba ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan ruẹ oborẹ ọsọre uvuẹn ikẹro i Jehova.
b Ohworho ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa, ọnọ sabu mẹrẹn userhumu uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! uyono 57 idjaghwẹ 1-3, ọrhẹ urhomu-ẹmro na “Tẹnrovi Akpọ rọ ha Obaro na” uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ November 2020, aruọbe 27-29, idjaghwẹ 12-17.
c IDJEDJE IFOTO: Omizu ọhworhare owu ro se isese i kẹdẹkẹdẹ urhiọke, ọke oru, no se i Baibol ọke rọ ha omeronmo erhẹrhuvo, ọke owuọwọn o te, no riẹ uyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na.
