1. Marhẹ oma o ruo kpahen urhomẹmro na?

 IHWORHO i Jehova i vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na. Ame i bọn esegburhomẹmro ame kpahiẹn ne. (Rom. 10:17) Ame i vwo imwẹro ne taghene Jehova ọ ha ukoko Ilele Kristi mwu, no rhiẹ “usimo ọrhẹ obẹhatua ọrẹ urhomẹmro na.” (1 Tim. 3:15) Ame a ji huvwele “era kobaro” usuẹn ame, ọke aye e dje urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na fiotọre, ji yẹ ame ọkpọvi ro serhọ rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ.—Heb. 13:17.

2. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn James 5:​19, me yọ nọ ji sabu phia erhe yono urhomẹmro na ne?

² Arha tobọ rhiabọ dede urhomẹmro na ọrhẹ ọkpọvi sansan rẹ ukoko Osolobrugwẹ o tiobọnẹ, ana ji sabu sẹrerhumuji urhomẹmro na. (Se James 5:19.) Echu ọ guọlọ na hẹroso i Baibol na, ọrhẹ ọkpọvi sansan rẹ ukoko Osolobrugwẹ o tiobọnẹ-ẹ.—Eph. 4:14.

3. Mesoriẹ o fo na sanbọmwu urhomẹmro na? (Ephesians 6:​13, 14)

³ Se Ephesians 6:​13, 14. Phẹrẹkpẹ, Dẹbolo ọnọ ha iyẹnrẹn efian sansan phiẹ egbamwa na ephian rhọ, nẹ aye i kparehaso i Jehova. (Rev. 16:​13, 14) Ọwan i ji rhe taghene Echu ọnọ rhọ damoma ro no suẹn ihworho i Jehova beghe. (Rev. 12:9) Omarana, o fori ne yono oma ọwan ne rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre urhomẹmro ọrhẹ efian, ji huvwele urhomẹmro na. (Rom. 6:17; 1 Pet. 1:22) Fọkime, urhomẹmro na yo no simi ọwan uvwrọke ukpokpogho rode!

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen iruemru  eva ri na ha userhumu rẹn ọwan vwrurhe urhomẹmro rọ ha uvuẹn i Baibol na, ji huvwele ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova o tiobọnẹ. Orho ru, na na ta kpahen irorẹdjẹ esa ri na sa ọwan erhumu sanbọmwu urhomẹmro na ọke ephian.

IRUEMRU RI NA HA USERHUMU RẸN ỌWAN VWRURHE URHOMẸMRO NA

5. Marhẹ ofẹnzẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan vwrurhe urhomẹmro na?

⁵ Ofẹnzẹ i Jehova. Erhe vwo ofẹnzẹ i Jehova, ne ne vwo ẹguọlọ kpahiẹn omamọ te erhirhiẹ taghene erhe ruẹ emru owuorowu ro vwo utuoma kpahe-en. E vwo omwemẹ re ne yono kpahen ovẹnẹ rọ ha uvwre oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomurun, kugbe urhomẹmro ọrhẹ efian, na sabu vwo ekwerhọ i Jehova. (Prov. 2:​3-6; Heb. 5:14) Omarana, o fo nẹ ofẹnzẹ re vwo kpahen onyakpọ ọ gbanhon ghwẹ ọrẹ i Jehova-a, fọkime oborẹ o je ituakpọ ọgbọ buebun, ọ vwọ merhen i Jehova oma-a.

6. Marhẹ ofẹnzẹ onyakpọ o ru lẹrhẹ emọ Israel awan ikpe ha ofian ghwa urhomẹmro na?

⁶ Ofẹnzẹ re vwo kpahen ituakpọ ọrhọ gbanhon ghwẹ ọrẹ i Jehova, ọnọ lẹrhẹ ọwan sẹrerhumuji urhomẹmro na. Roro kpahen udje ekakuro 12 ri ya dẹrẹ otọre ri Jehova o veri taghene ọnọ yẹ emọ Israel. Ofẹn rẹ idọrhẹ awan ikpe na i vwo kpahen amwa i Canaan, ọ gbanhon ghwẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen i Jehova. Aye ni ta rẹn emọ Israel ri hẹrhẹre: “A sabu wọnrọn haso ihworho na-a, fọkime aye i gbanhon ghwẹ ọwan.” (Num. 13:​27-31) Itiọrurhomẹmro uvuẹn ukẹro onyakpọ, itu i Canaan i gbanhon ghwẹ emọ Israel. Ọrẹn, ọke aye a ta taghene aye i sabu fiẹ evwreghrẹn aye kparobọ-ọ, no djephia taghene aye a hẹroso i Jehova-a. Manẹ o rhomu orhianẹ idọrhẹ ikpe na i tẹnrovi oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie emọ Israel.  Manẹ aye e roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn aye vrẹn ne. Ọrana nọ nọ ha userhumu rẹn aye karorhọ taghene Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ itu i Canaan. Joshua ọrhẹ Caleb i vẹnẹ idọrhẹ erana ri vwe vwo esegburhomẹmro, fọkime aye i guọlọ vwo ekwerhọ i Jehova. Aye ni ta rẹn ihworho na: “Ọwan i rhe vwo ekwerhọ i Jehova, ọye ono ghini suẹn ọwan ruẹ otọre na jeghwai haye rẹn ọwan.”—Num. 14:​6-9.

7. Marhẹ ene ru ruẹ ofẹnzẹ re vwo kpahen i Jehova gbanhonrhọ? (Ni ifoto na.)

⁷ Na sabu ruẹ ofẹnzẹ ọwan kpahen i Jehova gbanhonrhọ, o fori na tẹnrovi oborẹ ọnọ merhiẹn oma uvuẹn orhienbro ọwan kẹdẹkẹdẹ. (Ps. 16:8) We rhe se iyẹnrẹn i Baibol, gba nọ oma, ‘Orhianẹ mi ha uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana, orhienbro ọgo yi mie bru?’ Jerẹ udje, gbe rorie taghene wu ha avwaye ọke ekakuro Israel ikpe na a nẹ iyẹnrẹn esọsọ aye. Wu na fọkiẹ ofẹnzẹ onyakpọ kwerhọ iyẹnrẹn na, gbinẹ wu ne vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ji vwo omwemẹ wu ne ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma? Ọsoso uvwiẹ emọ Israel ọrana, e vwo imwẹro kpahen oborẹ Joshua ọrhẹ Caleb i tare-e. Obẹtaye, aye arha sabu ruẹ Otọre Ive na-a.—Num. 14:​10, 22, 23.

8. Uruemru ọgo yo fori na damoma vwo, mesoriẹ?

⁸ Omeriotọre. Ihworho ri vwo omeriotọre yi Jehova o dje urhomẹmro na riẹn. (Matt. 11:25) Omeriotọre yọ ha userhumu rẹn ọwan sabu yono urhomẹmro na. (Acts 8:​30, 31) Ọrẹn, ana vi jomarhotọre na ja rha kparoma. Omẹkpare ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan rhe roro taghene iroro ọwan, ọ gba te iruemru-urhi Baibol ọrhẹ ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova o tiobọnẹ.

9. Marhẹ ene ru sẹrorẹ omeriotọre ọwan?

⁹ Na sabu sẹrorẹ omeriotọre ọwan, ana vi karorhọ taghene Jehova o vwo omẹgbanhon ghwẹ ọwan omamọ. (Ps. 8:​3, 4) Ana ji sabu nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo omeriotọre, ji rhiẹ ihworho re rhiabọ dede uyono. Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na ọrhẹ ọkpọvi ukoko yi, ukperẹ ono rhiẹ iroro ọwan. Ọke we rhe ruẹ uyono i Baibol omobọ, djokarhọ oborẹ ọsoriẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen omeriotọre ọrhẹ oborẹ o vwo utuoma kpahen omẹkpare te, ọrhẹ uruemru ra vwonma. Habaye, damoma vwo omeriotọre, orhianẹ a yẹruọ uphẹn ẹga rọ lẹrheruọ titi ibiesuọn.

OBORẸ ENE RU SANBỌMWU URHOMẸMRO NA

10. Ayọmo yi Jehova ọ nyoma yen tiobọnẹ ọkpọvi rẹn ihworho yi?

¹⁰ Rha hẹrosuẹ ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova o tiobọnẹ. Uvuẹn ọke emọ Israel, Jehova ọ nyoma i Moses ọrhẹ Joshua tiobọnu ọkpọvi rẹn ihworho yi. (Josh. 1:​16, 17) Emọ Israel i vwo ebrurhọ ọke aye a mẹrẹnvwrurhe taghene, Jehova yo vwo ọkpọvi rẹ ehworhare enana i tiobọnu. Ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn, na ha ukoko Ilele Kristi mwu, ọke ukaro, inyikọ 12 na ye tiobọnẹ ọkpọvi. (Acts 8:​14, 15) Ọke oru, na ha ekpako erọrọ uvuẹn i Jerusalem ba ẹko na. Ọke aye a nyalele ọkpọvi rẹ ehworhare ri fuevwan na i tiobọnu, “ikoko na ni ma gbanhon uvuẹn esegburhomẹmro na, aye ne ji buẹnrhọ kẹdẹkẹdẹ.” (Acts 16:​4, 5) Uvuẹn ọke ọwan na, a ji mẹrẹn ebrurhọ arha nyalele ọkpọvi rẹ ukoko i Jehova  o tiobọnẹ. Ọrẹn, marhẹ oma ono ruẹ i Jehova orhianẹ a tiẹn huvwele ihworho rọ ha mwu? Ana mẹrẹn ẹkpahenrhọ onọ ọrana, nyoma re ne roro kpahen oborẹ ọ phiare ọke re suẹn emọ Israel na riẹ Otọre Ive na.

11. Me yọ phia rẹn emọ Israel ri kparehaso i Moses ri Jehova ọ djẹre nọ kobaro uvwre ihworho yi? (Ni ifoto na.)

¹¹ Ọke emọ Israel na e riẹ Otọre Ive na, ọke owu, ehworhare ezẹko ri titiri ni haso i Moses ọrhẹ owian ri Jehova ọ yẹriẹ. Aye ni tare: “Ọsoso ihworho na ephian [orhiẹ i Moses ọvo-o] i fonron, Jehova ọ ji ha uvwre aye.” (Num. 16:​1-3) Dedevwo “ọsoso ihworho na ephian” i fonron uvuẹn ukẹro i Jehova, ọrẹn, Moses yi Jehova ọ djẹre nọ kobaro uvwre ihworho yi. (Num. 16:28) Fọkime aye i kparehaso i Moses, no mevirhọ taghene aye a kparahaso i Jehova. Aye a tẹnrovi oborẹ i Jehova ọ guọlọre-e; ukpomaran, aye i tẹnrovi oborẹ aye i guọlọre—nọyẹ omẹgbanhon ọrhẹ otitimẹ. Osolobrugwẹ no kpe ọsoso ihworho ri kparehaso i Moses, ọrhẹ ihworho buebun ri hobọtua aye. (Num. 16:​30-35, 41, 49) Inyenana, e vwo imwẹro taghene oma ọ vwọ merhen i Jehova kpahen ihworho ri vwa nyalele ọkpọvi ukoko ọnẹye-en.

12. Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen ukoko i Jehova?

¹² Ana sabu sẹrorẹ ẹruẹhaso ọwan kpahen ukoko i Jehova. Imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na i rha mẹriẹn taghene o fori ne ruẹ ewene rhẹ oborẹ e vwẹruọ uyono i Baibol owu bi, yanghene oborẹ a wian owian aghwoghwo na lele, aye i vwe kpọke rẹ aye e ruẹ ewene na-a. (Prov. 4:18) Aye e ruẹ omaran, fọkime aye i guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Aye a ji damoma bọn orhienbro aye kpahen i Baibol na, rẹ ihworho i Jehova ephian ina vi nyalele.

13. Me yẹ “omamọ ẹmro” ra ta kpahen na, me ya na vi haye ru?

 ¹³ “Rha sẹrorẹ omamọ ẹmro” na. (2 Tim. 1:13) “Omamọ ẹmro” ra ta kpahen na, o mevirhọ iyono Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Baibol na. (John 17:17) Aruẹ iyono erana ya bọn imwẹro ọwan kpahen. Ukoko i Jehova o yonorin ọwan na sanbọmwu iyono erana. Erhe ru omaran, ana ha ebrurhọ rẹn ọwan.

14. Marhẹ Ilele Kristi ezẹko i ru sẹrerhumuji “omamọ ẹmro” na?

¹⁴ Me yọ nọ sabu phia arha sẹrerhumuji “omamọ ẹmro” na? Roro kpahen udje ọnana. Uvuẹn ọke Ilele Kristi erukaro na, Ilele Kristi ezẹko ni kerabọ iyẹnrẹn efian taghene ẹdẹ i Jehova ọ rhe ne. Ọkezẹko, aye i ha odẹ ọnyikọ Paul ya ileta ro vwo iyẹnrẹn efian enana. Ọrẹ omemwurhọ, Ilele Kristi ezẹko ri ha uvuẹn Thessalonica ni kwerhọ iyẹnrẹn efian na ji kerabọ ye, ukperẹ aye ina dabu nieso sẹ urhomẹmro. Orhianẹ aye i karorhọ ekwakwa ri Paul o yonorin aye ọke o bru aye rhe, manẹ a vwa sabu phiẹ aye rhọ-ọ. (2 Thess. 2:​1-5) Paul nọ ha urhebro rẹn imizu na taghene aye i vwe kwerhọ kemru kemru rẹ aye i rhonri-in. Paul no fuen ileta ọreva rọ ya vwe itu i Thessalonica omana: “Ọnana yẹ ẹmroma mẹ, rẹ omẹmẹ Paul i ha obọ mẹ ya, ro rhiẹ oka rọ ha uvuẹn ileta mẹ ephian; omana yi mia ya ye lele,” itiọrurhomẹmro, ẹmro enana ina ha userhumu rẹn aye obaro na.—2 Thess. 3:17.

15. Marhẹ ene ru sẹrorẹ oma ọwan nẹ iyẹnrẹn efian ri họhọ urhomẹmro? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)

¹⁵ Me ya na sabu yono nẹ ẹmro i Paul ọ ya vwe itu i Thessalonica? Ọwan i rhe rhon iyẹnrẹn efian rọ kparehaso oborẹ ọwan i yonorin uvuẹn i Baibol na, o fori na ha ọmẹrẹnvwrurhe ruiruo. Jerẹ udje, uvuẹn otọre usun ọrẹ Soviet Union, evwreghrẹn ọwan ni ha odẹ esiri ukoko ọwan kerabọ ileta owu. Ileta na ọ ha urhebro rẹn imizu na ezẹko nẹ aye i ha ukoko ọrọrọ mwu, rọ vẹnẹ ukoko i Jehova. Oborẹ a ya rhẹ ileta na ọ  họhọ urhomẹmro. Ọrẹn, imizu ri fuevwan kpahen ukoko na, e se rhẹ ufi na-a. Aye i mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ ha uvuẹn ileta na ọ kparehaso oborẹ e yonorin aye. Inyenana, evwreghrẹn ọwan a ji damoma ha ekwakwa itẹknọlọji ruiruo, nẹ aye i sabu phiẹ ọwan rhọ ji fiẹ ohra rhẹ uvwre ọwan. Ukperẹ ene “kiki kpogho nẹ iroro [ọwan],” ana sabu sẹrorẹ oma ọwan nyoma re ne vwo oniso kpahen oborẹ e seri yanghene rhon, sẹ ọ kparehaso urhomẹmro re yono ne.—2 Thess. 2:2; 1 John 4:1.

16. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Romans 16:​17, 18, me yo fori ne ru awọrọ i rha sẹrerhumuji urhomẹmro na?

¹⁶ Sẹrorẹ okugbe rhẹ idibo i Jehova ri vwo atamwu kpahiẹn. Osolobrugwẹ ọ guọlọre na ga ye ọrẹ okugbe. Arha sanbọmwu urhomẹmro na, ene vwo okugbe. Kohworho kohworho rọ sẹrerhumuji urhomẹmro na ono fiẹ ohra rhẹ ukoko na, ọnana yọ soriẹ Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan orhetio na “kẹnoma rẹn aye.” Orhiomara-an, aye ine ti ọwan nẹ urhomẹmro na.—Se Romans 16:​17, 18.

17. Erere ego ye ne vwo arha mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe ji sanbọmwuie?

¹⁷ Arha mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe ji sanbọmwuie, esegburhomẹmro ọwan nọ nọ gbanhonrhọ. (Eph. 4:​15, 16) Ana sẹrorẹ oma ọwan nẹ iyono ọrhẹ ikun efian rẹ Echu o kerabọ ye, Jehova nọ nọ ji sẹrorẹ ọwan uvwrọke ukpokpogho rode na. Omarana, rha sanbọmwuẹ urhomẹmro na, ‘Osolobrugwẹ ufuoma na no no leluo rhirhiẹ ye.’—Phil. 4:​8, 9.