Enọ rẹ Otu re se Ẹbe Ọwan i Nọren
Ọrọmo yẹ “ọmase” ra hunute uvuẹn Isaiah 60:1, marhẹ o ru “vẹnrẹn” ji ‘lẹrhẹ ukpẹ ye lo’?
Isaiah 60:1 no seri: “Vẹnrẹn, O ọmase na, jenẹ ukpẹ ọnọ lo, fọkime ukpẹ ọnọ ọ rhe ne. Odidi Jehova o lo mwuo.” Ekete i Baibol na o djephia taghene “ọmase” na i Zion, yanghene Jerusalem, ro rhiẹ esiri amwa i Judah ọke ọrana. a (Isa. 60:14; 62:1, 2) Jerusalem o mevirhọ agbamwa Israel ephian. Ẹmro Isaiah no lele fiẹ enọ eva: Ọrukaro, marhẹ yi Jerusalem o ru “vẹnrẹn” ji ha ogame urhomẹmro mwu, ọkiọgo yọ phia? Ọreva, ẹmro Isaiah e ruẹgba vuọnvuọn uvuẹn ọke ọwan na?
Marhẹ yi Jerusalem o ru “vẹnrẹn” ji ha ogame urhomẹmro mwu, ọkiọgo yọ phia? Jerusalem ọrhẹ oghwa ẹga na i ha erhirhiẹ oghwọghọ, uvwrọke itu i Jew a ha evrẹn uvuẹn i Babylon emrẹ ẹgbukpe 70. Ọrẹn, ọke Mede ọrhẹ Persia o fiẹ Babylon kparobọ, ne tiobọnẹ emọ Israel ri ha uvuẹn ẹkwotọre i Babylon, nẹ aye i ghwẹrioma riẹ otọre aye ji ha ẹga urhomẹmro mwu. (Ezra 1:1-4) Ghwai nẹ ọtonrhọ ẹgbukpe 537 B.C.E., ihworho buebun uvuẹn uvwioghwa 12 na, ni ghini ghwẹrioma. (Isa. 60:4) Aye ni ze izobo rẹn i Jehova, riorẹ sansan, ji rharhumu bọn oghwa ẹga na. (Ezra 3:1-4, 7-11; 6:16-22) Ọgbọrọrọ, odidi Jehova no lo mwu i Jerusalem—nọyẹ, ihworho Osolobrugwẹ ri nẹ abọ evrẹn. Aye ni họhọ ukpẹ rẹn egbamwa erọrọ ri vwe rhe i Jehova.
Ọrẹn, ẹmro Isaiah o rugba vuọnvuọn uvuẹn i Jerusalem ọke ọrana-a. Ọke oru, emọ Israel ni tiẹn uvwele i Jehova. (Neh. 13:27; Mal. 1:6-8; 2:13, 14; Matt. 15:7-9) Aye i tobọ tiẹn Jesu Kristi ro rhiẹ Ọra Djẹha na. (Matt. 27:1, 2) Uvuẹn ẹgbukpe 70 C.E., na rharhumu ghwọghọ Jerusalem ọrhẹ oghwa ẹga na.
Jehova ọ mẹraruiẹ rhotọre taghene ọnana ọnọ phia. (Dan. 9:24-27) O fiotọre taghene, orhiẹ ọhọre i Jehova nẹ aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Isaiah urhomu-ẹmriẹn 60, o rugba vuọnvuọn uvuẹn oma i Jerusalem ọke ahwanre-en.
Ẹmro Isaiah e ruẹgba vuọnvuọn uvuẹn ọke ọwan na? Ee, ọrẹn, o ruẹgba uvuẹn oma ọmase ọrọrọ—nọyẹ “Jerusalem rọ ha oberun.” Ọnyikọ Paul nọ ta kpahen ọmase na: “Ọye yẹ izu ọwan.” (Gal. 4:26) Jerusalem rọ ha oberun na o mevirhọ ukoko Osolobrugwẹ obẹ odjuwu, ro vwo emakashe ra fuevwan kpahiẹn. Jesu ọrhẹ Ilele Kristi awan 144,000 ra djẹha, ri vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu jerẹ i Paul, i ha usuẹn emọyen. Ilele Kristi ra djẹha na yẹ “agbamwa ọfuanfon” na—nọyẹ “Israel ọrẹ Osolobrugwẹ.”—1 Pet. 2:9; Gal. 6:16.
Marhẹ yi Jerusalem rọ ha oberun na o ru “vẹnrẹn,” ji ‘lẹrhẹ ukpẹ ye lo’? O ruẹ omaran nyoma emọyen ra djẹha ri ha otọrakpọ na. Djokarhọ oborẹ aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Isaiah urhomu-ẹmriẹn 60 o rugba lele uvuẹn oma aye.
O fori nẹ Ilele Kristi ra djẹha na i “vẹnrẹn,” fọkime ọke inyikọ na ephian e hwu hin, inyikọ efian ne kerabọ iyono efian, nọ họhọre taghene Ilele Kristi na i ha okuku ọke ọrana. (Matt. 13:37-43) Aye ni me rhiẹ evrẹn rẹn Babylon Rode, ro rhiẹ okugbe ẹga efian ọrẹ akpọ na. Era djẹha na i daji erhirhiẹ evrẹn ye te “oba enyerakpọ na,” rọ tonrhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914. (Matt. 13:39, 40) O jiri-i, uvuẹn ẹgbukpe 1919 ne tiobọnẹ aye, ogege, aye ni lẹrhẹ ukpẹ aye lo nyoma aye e fiomarhọ owian aghwoghwo na. b Nẹ ọke ọrana rhe, ihworho buebun i homaba aye lo ukpẹ ọrana ne, tobọ te eri hẹrhẹre usuẹn Israel ọrẹ Osolobrugwẹ—aye yẹ “irodje” ra hunute uvuẹn Isaiah 60:3.—Rev. 5:9, 10.
Obaro na, Ilele Kristi ra djẹha na ine lo ukpẹ na phia ghwẹ ọke bi. Izede ọgo? Aye i rhe riẹ odjuwu ne, aye ni ne rhiẹ usuẹn “Jerusalem Ọkpokpọ na,” yanghene ane i Kristi ri ne suon ẹrhẹ irodje ọrhẹ irherẹn, uchunu aye yẹ 144,000.—Rev. 14:1; 21:1, 2, 24; 22:3-5.
Jerusalem Ọkpokpọ na ọnọ ha aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Isaiah 60:1 te orugba vuọnvuọn. (Ha Isaiah 60:1, 3, 5, 11, 19, 20 vwanvwọn Revelation 21:2, 9-11, 22-26.) Jerẹ oborẹ i Jerusalem ọke ahwanren o rhiẹ esiri usun harẹn amwa Israel, omaran yi Jerusalem Ọkpokpọ na ọrhẹ Kristi ine rhiẹ esiri usun uvuẹn enyerakpọ ọkpokpọ na. Marhẹ yi Jerusalem Ọkpokpọ na o ru “nẹ odjuwu [rhe], obẹ Osolobrugwẹ”? Nyoma rọ kpare udjoghwẹ rọ hobọte otọrakpọ na. Ihworho ra zofẹn Osolobrugwẹ uvuẹn egbamwa na ephian, “ina nya uvuẹn ukpẹ ye.” Aye i rhe ruẹ ọdandan yanghene hwuẹ ghwomara-an. (Rev. 21:3, 4, 24) Ọnana ono lele fiẹ ọrẹ ana “rharhumu kwaphiẹ ekwakwa ephian serhọ,” jerẹ oborẹ Isaiah ọrhẹ emẹraro erọrọ i mẹraruiẹ rhotọre. (Acts 3:21) Ewene ọnana ọ tonrhọ ọke ra ha i Jesu mwu no rhiẹ Orodje, ono ji toba uvuẹn ehion Usun Ẹgbukpe Uriusionrin ọnẹyen.
a Uvuẹn Isaiah 60:1, Baibol ọrẹ New World Translation ọ ha ẹmro na “ọmase” ruiruo, ukperẹ ono rhiẹ “Zion” yanghene “Jerusalem,” fọkime ẹmro i Hebrew na “vẹnrẹn” ọrhẹ “lẹrhẹ ukpẹ lo” ọ rionbọrhọ emẹse, jerẹ oborẹ ẹmro na “owẹwẹ” ọ havwọ. Ẹmro na “ọmase” ọnọ ha userhumu rẹn ohworho ro serie uvuẹn edjadjẹ Oyibo, rhe taghene ekete i Baibol ọrana ọ rionbọrhọ ọmase ra ha dje udje.
b Ewene rọ homaphia uvuẹn ẹgbukpe 1919, a ji ta kpahiẹn uvuẹn Ezekiel 37:1-14 ọrhẹ Revelation 11:7-12. Ezekiel ọ mẹraro taghene dedevwo Ilele Kristi ra djẹha ina daji okuku ọke jijiri, aye ina rharhumu ha ẹga rọ fonron mwu. Aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Revelation ọ rionbọrhọ ọke rẹ ibiẹ ẹko imizu ra djẹha, ra ji kobaro ina rharhumu ha ẹga rọ fonron mwu, fọkime e mwurun aye rhẹ ekanron ji dobọ owian ukoko na ji uvwrọke ezẹko. Uvuẹn ẹgbukpe 1919, na hare aye mwu nẹ aye i rhiẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.”—Matt. 24:45; se ọbe na Pure Worship of Jehovah—Restored At Last!, aruọbe 118.
