1. Me yẹ emru owu rọ lẹrhẹ ituakpọ ghwẹ eranmo?

EMRU owu rọ lẹrhẹ ituakpọ ghwẹ eranmo, yẹ ẹhẹn obrorhiẹn ri Jehova ọ yẹrẹ aye. A mẹrẹn ọnana vwrurhe avwọke Osolobrugwẹ ọ ma onyakpọ. Ọke Adam ọrhẹ Eve a tiẹn urhi Jehova hin, aye ni tiomanu. Ọnana no djephia taghene ẹhẹn obrorhiẹn aye o kpokpo aye.

2. Marhẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan o ru họhọ ikọmpasi? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

² Ana sabu ha ihworho ri vwe vwo omamọ ẹhẹn obrorhiẹn dje ọkuna ro vwo vwo omamọ ikọmpasi ro dje izede rẹn ohworho rọ ghwa ye. Arha tuẹn ugbo onya rhọ, ọrẹn e vwo omamọ ikọmpasi-i, ọnọ sabu sun ọwan vru. Ogiribo ọrhẹ urhie ẹwọnrọn ọnọ sabu lẹrhẹ ọkuna na rhue. Ọmamọ ikọmpasi ọnọ sabu dje izede rẹn ohworho rọ ghwa ọkuna na. Ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọ họhọ ikọmpasi. Nime, ọ lẹrhẹ ọwan rhe oborẹ ọgbare yanghene oborẹ ọsọre, jeghwai suẹn ọwan ruẹ oborẹ ọgbare. Ọrẹn, nẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọ sabu wian, ene vi yonie.

3. Mẹ yọ nọ sabu phia arha dabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwa-an?

³ Arha dabu yono ẹhẹn obrorhiẹn na-a, ọ sabu ha userhumu  rẹn ohworho kẹnoma rẹn oborẹ obiomuru-un. (1 Tim. 4:1, 2) Aruẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọrana, ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho ta taghene “oborẹ obiomurun orhomurun.” (Isa. 5:20) Jesu nọ ha orhetio rẹn idibo yi, nọ tare: “Unọke na ọ sa rẹ ihworho ri kperẹ are, ine roro taghene aye i ha ogame ro fiotọre vwe Osolobrugwẹ ne.” (John 16:2) Itiọrurhomẹmro, iroro ọnana yẹ ihworho ri kpe i Stephen ọrhẹ awọrọ i vwori. (Acts 6:8, 12; 7:54-60) Itiọrurhomẹmro ihworho enana ra gemai ruẹ na, a nyoma irueruo aye tiẹn irhi Osolobrugwẹ ro rhiẹ ohworho aye i tare taghene aye a ga. (Ex. 20:13) Itiọrurhomẹmro, ẹhẹn obrorhiẹn aye ọ phiẹrẹ aye rhọ!

4. Marhẹ ene ru sabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan?

⁴ Marhẹ ene ru sabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan? Irhi ọrhẹ iruemru-urhi ri ha i Baibol na emru “erere harẹn uyono, harẹn ọghwọghwu, a haye ru ekwakwa serhọ, harẹn ọkpọvi izede ọrẹ ọsoso.” (2 Tim. 3:16) Omarana, nyoma uyono i Baibol na, eroro kodo kpahiẹn, ọrhẹ ẹ haye ruiruo, ana sabu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan no serhọ rhẹ iroro Osolobrugwẹ, omarana, nọ nọ sabu suẹn ọwan izede rọ gbare. Jene yono kpahen izede rẹ irhi ọrhẹ iruemru-urhi Jehova ine ru sa ọwan erhumu yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan.

5, 6. Erere ego ya mẹrẹn arha nyalele irhi Osolobrugwẹ?

⁵ Na sabu mẹrẹn erere nẹ irhi Osolobrugwẹ, o fori na jomarhotọre se i Baibol na jeghwai dabu vwẹruọ ye. O fori ne vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahiẹn. Baibol na, nọ tare: “Vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun, ne wu vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ orhomurun.” (Amos 5:15) Ọrẹn, marhẹ ene ru sabu ruẹ ọnana? Izede ọghoghanren owu, ọrẹ ana ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni emru e nie. Jerẹ udje: Gba haye taghene wu vwa sabu merhẹ-ẹn. Idọkitọ ro simuo no dje aruẹ emaren, omẹsasa ọrhẹ ewene wu ne ruo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Ọke wa nyalele ẹmro idọkitọ na, ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene oma no serhọ! Itiọrurhomẹmro, wu ne vwo ọdaremẹro kpahen idọkitọ na, nime ọ ha userhumu wẹn vwo oma ọkpokpọ.

⁶ Omaran ọ ji havwọ, Jehova o tiobọnu irhi ri na sẹrorẹ ọwan nẹ ọdandan jeghwai ru akpenyerẹn ọwan rhomu rhọ. Jerẹ udje, roro kpahen erere ra mẹrẹn, nime a kẹnoma rẹn uruemru ofian ẹmọrọn, ọphiẹrhọ, uhieso, ọfanrhiẹn, ozighi ọrhẹ irueruo eda. (Se Proverbs 6:16-19; Rev. 21:8) Erhe rhiẹromẹrẹn erere ro nẹ ẹnyalele uvwele i Jehova sa, ọnana nọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen irhi Jehova.

7. Erere ego ya na mẹrẹn erhe se jeghwai roro kpahen ikuegbe ri ha uvuẹn i Baibol na?

⁷ Ọrẹ omamerhomẹ, ana sabu yono ẹghwanren nẹ idje ihworho ri ru sọ ri Baibol na ọ tẹmro kpahen. Proverbs 1:5, ọrhọ ta: “Ọvwẹghwanren ọ kerhọ nọ jeghwai ha ọkpọvi erọrọ.” Itiọrurhomẹmro, ọwan a mẹrẹn obọdẹn ọkpọvi mie Osolobrugwẹ erhe se kpahen ikuegbe akpenyerẹn ri ha uvuẹn i Baibol na. Jerẹ udje, roro kpahen omiamiamo rẹ Orodje David o rhiẹromẹrẹn ọke ro gbe irhi Jehova ghwu, jeghwai lele i Bath-sheba ghwọwe. (2 Sam. 12:7-14) Ọwan erhe se jeghwai roro kpahen ikun ọnana, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Manẹ me yẹ Orodje David o ru bi, nọ sabu kẹnoma rẹn emiamiamo ro rhiẹromẹrẹn ọke ro lele i Bath-sheba ghwọwe? Mi rha dẹrughwaroghwẹ aruẹ  ọdamuni ọnana, mi na sabu fiekparobọ? Mi na sabu zẹ jerẹ i Joseph, gbinẹ mi ne serhẹ ọdandan na jerẹ i David?’ (Gen. 39:11-15) Erhe roro kpahen oborẹ o nerhumẹ ọdandan sa, ana sabu vwo omẹgbanhon re ne “vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun.”

8, 9. (a) Ọwian ọgo yẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ọ wian? (b) Marhẹ iruemru-urhi Jehova ọrhẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan a wian kugbe lele?

⁸ O ji fo na tiẹn irueruo rẹ Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen. Ọrẹn, o vwo erhirhiẹ erọrọ ri sekpahen akpenyerẹn ọwan, ri Baibol na o vwo jurhi kpahen. Uvuẹn erhirhiẹ erana, marhẹ ene ru rhe oborẹ ọmerhen Osolobrugwẹ oma? Uvuẹn erhirhiẹ erana, o fori na ha ẹhẹn obrorhiẹn ọwan ruiruo.

⁹ Fọkiẹ ẹguọlọ ri Jehova ọ vwo kpahen ọwan, nọ yẹrẹ ọwan iruemru-urhi ra kpọ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan viẹ. Jehova nọ tare: “Mẹmẹ, Jehova, yẹ Osolobrugwẹ are, Ohworho ro yono are nẹ are i mẹrẹn erere harẹn omobọ are, Ohworho ro sun are lele izede ro fori nẹ are nyalele.” (Isa. 48:17, 18) Erhe roro kpahen iruemru-urhi Baibol, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan yono jeghwai kpọ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan vi. Habaye, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri gbare.

10. Me yẹ iruemru-urhi, marhẹ i Jesu ọ dabu ha aye ruiruo lele?

¹⁰ Uruemru-urhi o mevirhọ ẹmro urhomẹmro yanghene uyono kirighwo ra bọn iroro ọrhẹ udjoghwẹ ra kpara kpahen. Omarana, na sabu vwẹruọ oborẹ uruemru-urhi o mevirhọ, o fori ne rhe kpahen iroro ohworho ro jurhi na ọrhẹ oborẹ ọ lẹrheriẹ jurhi ezẹko. Uvwre ọke i Jesu o ghwoghwo, ọ ha iruemru-urhi yono idibo yi nẹ aye i sabu rhe taghene emru obiobiomu ọ sabu nẹ iruemru yanghene idjaghwẹ ezẹko sa. Jerẹ udje, o yonirin aye taghene ẹghwọ ọ suẹ ozighi, habaye, ojemẹ ọfanrhiẹn ọ suẹ ọvwiẹghwọ. (Matt. 5:21, 22, 27, 28) Na sabu vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, ana vi lẹrhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ kpọ ọwan vi, na sabu ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.—1 Cor. 10:31.

11. Izede ego yẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan o ru vẹnẹ erẹ awọrọ?

¹¹ Fọkiẹ ẹhẹn obrorhiẹn aye, Ilele Kristi awanva ina sabu brorhiẹn sansan sekpahen emru owu. Jerẹ udje, sekpahen enyo re mwu ihworho ẹ ha ruiruo. Baibol na ọ ta taghene a vwa da enyo-o. Ọrẹn, Baibol na ọ ha erhetio rẹn ọwan kpahen uruemru ra da enyo buẹn phan ọrhẹ uruemru ra da enyo vrẹn oma. (Prov. 20:1; 1 Tim. 3:8) Nime Olele Kristi ọ ha enyo ruiruo izede ro serhọ, ọnana no mevirhọ taghene o vwo roro kpahen awọrọ-ọ? Ẹjo. Dedevwo ẹhẹn obrorhiẹn yen o vwo kpokpie-e, o fori no roro kpahen ẹhẹn obrorhiẹn awọrọ.

12. Marhẹ oborẹ ọ ha i Romans 14:​21, ono ru mwu ọwan họghọ rẹn ẹhẹn obrorhiẹn awọrọ?

¹² Sekpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne roro kpahen ẹhẹn obrorhiẹn awọrọ, Paul nọ yare: “O fori ne wu kẹnoma rẹn aranmo yanghene enyo yanghene ekwakwa erọrọ orhianẹ ono rhiẹ ukọ rẹn omizuo.” (Rom. 14:21) Wu vwo omwemẹ wu na sẹrerhumuji ekwakwa ezẹko re jo, orhianẹ ọnọ sabu rhiẹ ukọ rẹn omizu ọrọrọ rẹ ẹhẹn obrorhiẹn yen ọ vẹnẹ ọnọ? O fori ne ru omaran. Ihworho ezẹko ri me rhiẹ Ilele Kristi idinyo bi, ọrẹn, vwarana, aye i brorhiẹn aye ina kẹnoma rẹn enyo ne. Itiọrurhomẹmro, o fo ne toroba oborẹ ọnọ lẹrhẹ imizu ọwan ruẹ oborẹ ọnọ ha ẹkuọn vwe aye-e. (1 Cor. 6:9, 10) Omarana, o rhiẹ emru ẹguọlọ rẹ omizu  ro mwuegbe akpẹriọ, ọnọ ha ohiẹn rẹn omizu ọrọrọ rọ tare taghene ọ da enyo-o.

13. Marhẹ i Timothy o ru dje udje ra ha Uvie na karo?

¹³ Ọkezẹko, ọke i Timothy ọ ha emrẹ ẹgbukpe 18 riẹ 22 yọ samu, fọkime ọ guọlọ rhiẹ ukọ rẹn itu i Jew ro ghwoghwo riẹn na-a. Uruemru i Timothy ọ họhọ ọrẹ ọnyikọ Paul. (Acts 16:3; 1 Cor. 9:19-23) Jerẹ i Timothy, wu mwuegbe wu na sẹrerhumuji ojemẹ omobọ fọkiẹ erhumu awọrọ?

14, 15. (a) Me yo mevirhọ ra na do te edje? (b) Marhẹ yẹ ẹguọlọ re djephia rẹn awọrọ o ru djephia taghene a do te edje ne?

¹⁴ O fori nẹ Ilele Kristi ephian i “yono vrẹn iyono erukaro ri sekpahen Kristi” na, nẹ aye i sabu “do te edje.” (Heb. 6:1) Ọnana rhẹ emru rọ phia kpregede-e. O fori na wian kpahiẹn. Na do te edje o sekpahen ọrẹ ene vwo oniso ọrhẹ irherhe okokodo. Ọnana yẹ oborẹ ọsoriẹ a ha urhebro rẹn ọwan ne rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ. (Ps. 1:1-3) Wu bru ẹkẹ ọrana te oma ne? Wu rhe fiomarhọ aruẹ isese i Baibol ọnana, ọnọ lẹrhuọ vwo oniso kpahen irhi Jehova, jeghwai vwo irherhe okokodo kpahen i Baibol na.

¹⁵ Urhi rọ mai ghanren rẹn Ilele Kristi yẹ urhi ro sekpahen ẹguọlọ. Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Nyoma ọnana rhe, ihworho ephian ine rhe taghene are idibo mẹ—are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen omoma are.” (John 13:35) James ro rhiẹ omizu i Jesu no se ẹguọlọ, “urhi orodje na.” (Jas. 2:8) Omarana, Paul nọ tare: “Ẹguọlọ yọ ha urhi na te orugba.” (Rom. 13:10) O vwo gbe ọwan unu taghene a kanrunumwu ẹguọlọ-ọ, fọkime Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:8) A vwa mẹrẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ vwrurhe nyoma iroro ọvo-o. John nọ yare: “Nyoma ọnana ye dje ẹguọlọ Osolobrugwẹ phia harẹn ọwan, taghene Osolobrugwẹ o dje ọmọyen owu ọvo ro vwori rhiẹ otọrakpọ na, neneyo ọwan i sabu vwo arhọ nyoma yen.” (1 John 4:9) Ee, ẹguọlọ ri Jehova o vwori yọ lẹrheriẹ kpare udjoghwẹ. Arha damoma dje ẹguọlọ rẹn i Jehova, Jesu, imizu ukoko na ọrhẹ awọrọ, ne djephia  taghene ọwan Ilele Kristi ri do te edje ne.—Matt. 22:37-39.

16. Mesoriẹ iruemru-urhi a ghanren rẹn ọwan ọke ra dua te edje ne?

¹⁶ Wu na mẹrẹn oborẹ iruemru-urhi i ghanren te wa rha dua te edje ne. Fọkime, irhi i sekpahen erhirhiẹ owu kirighwo, ọrẹn, iruemru-urhi i surhobọmwu erhirhiẹ buebun. Jerẹ udje, ọmọvwerhe o rhe imwofẹn rọ ha orharhere okugbe-e, omarana, eri vwiẹriẹ ne jurhi riẹn ri na sẹroriẹ. (1 Cor. 15:33) Ọrẹn, ọmọ na ọrhọ ghwanran ne, omẹgbanhon iroro yi no kodo, nọ jeghwai ha userhumu riẹn roro kpahen iruemru-urhi Baibol. Omarana, ọnọ sabu brorhiẹn ri serhọ ọke rọ djẹ igbehian yen. (Se 1 Corinthians 13:11; 14:20.) Erhe roro kpahen iruemru-urhi Osolobrugwẹ, ana sabu hẹrosuẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan, nime o serhọ rhẹ iroro Osolobrugwẹ.

17. Mesoriẹ ana ta taghene e vwo oborẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ọwanbrorhiẹn re gbare?

¹⁷ Ọwan i vwo i kemru kemru ra guọlọre ri na ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri na merhen i Jehova oma. Arha ha irhi ọrhẹ iruemru-urhi ri ha i Baibol na ruiruo izede ona, ana ‘dabu gba jeghwai dabu mwuegbe rhẹ omamọ owian ephian.’ (2 Tim. 3:16, 17) Omarana, guọlọ iruemru-urhi ri ha uvuẹn i Baibol na ni wu sabu “rhe oborẹ ọhọre i Jehova o mevirhọ.” (Eph. 5:17) Ha ekwakwa ukoko na sansan ri na sabu ha userhumu wẹn yono i Baibol na ruiruo, jerẹ i Watch Tower Publications Index, Research Guide for Jehovah’s Witnesses, Watchtower Library, Watchtower ILAIBRARI ỌRẸ ITANẸTI, ọrhẹ JW Library app. E ruẹ ekwakwa enana nẹ aye i ha userhumu rẹn ọwan riamerhen uyono omobọ ọwan ọrhẹ ogame ekrun.

18. Ebrurhọ ego ya na mẹrẹn arha nyalele irhi ọrhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ?

¹⁸ Ana mẹrẹn ebrurhọ buebun arha nyalele irhi ọrhẹ iruemru-urhi Jehova jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn i Psalm 119:97-100: “Marhẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen urhi ọnọ te! Mia dabu roro kpahiẹn kẹdẹkẹdẹ. Irhi enọ i lẹrhere mẹ ghwanren ghwẹ evwreghrẹn mẹ, fọkime mie roro kpahen aye bẹmẹdẹ. Mi vwo oniso ghwẹ ihworho re yoni mẹ ephian, fọkime mie roro kpahen ekarorhọ enọ. Mia kpare idjaghwẹ ẹghwanren ghwẹ ihworho ri kpako ne, fọkime mia nyalele ẹmro enọ.” Wu na sabu rhe dje ẹghwanren, oniso ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe phia, orhianẹ wu dabu roro kodo kpahen irhi ọrhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ. Arha lẹrhẹ irhi ọrhẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ no yono ẹhẹn obrorhiẹn ọwan, ana sabu “rhiẹ imirẹghwa ri do te edje obaro i Kristi.”—Eph. 4:13.