RAINBOW SET ye se ẹbe enana. Ọke mie se aye, ni mi mẹrẹn idje ri fiotọre ri ji lẹrhe mẹ roro kodo. Omarana, nẹ ọtonrhọ akpenyerẹn mẹ, ni mi vwo omwemẹ mi ne yono i Baibol na, jerẹ irhomẹmro ri ha uvuẹn ẹbe mi hunute na.

Ọke a joma fiuvweri Akpọ Ephian ọreva te ẹkwotọre India, akpenyerẹn mẹ nọ yanghanren. Eri vwiẹre mẹ ni fonronmo aye. Mie vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ihworho awanva mi vwo ẹguọlọ kpahen na, a fonronmo-o. Ni mie mwuomarhọ nime mie roro taghene a zẹ ji mẹ vwo. Mẹmẹ ọvo yẹ ọmọ aye i vwiẹre, habaye, mi vwa mẹrẹn obẹhatua ọrhẹ urhebro mi guọlọre-e.

Ọke ọrana, mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ e rhirhiẹ i Karachi. Ẹdukwẹdẹ, Fred Hardaker ro rhiẹ idọkitọ rọ kpako ne ro ji rhiẹ Oseri Jehova, nọ rhiẹ oghwa ame. Ọye ọrhẹ imishọnari rọ yẹrẹ ame ẹbe na Iseri Jehova. Nọ ta rẹn izu mẹ taghene ọnọ ha i Baibol yonie. Izu mẹ o kwe-e, ọrẹn nọ tare taghene ọkezẹko mi ne vwo omamerhomẹ. Ni mi tuẹn uyono i Baibol  rhọ rhẹ Omizu Hardaker ọkprughwre rọ ha kpahiẹn.

Ọke ikprughwre ezẹko a vrẹn, ni mi tuẹn uyono ukoko rhọ uvuẹn ihọsipita Omizu Hardaker. Emrẹ awan 12 ri rhiẹ Iseri Jehova ri kpako ne ye ruẹ uyono avwaye. Aye i ghini hẹrote mẹ jeghwai ha urhebro mẹ jerẹ ọmọ aye. Mi karorhọ ọke aye e siyẹ kẹre mẹ, jeghwai leli mẹ tẹmro jerẹ obọdẹn igbehian ro rhiẹ oborẹ mi vi guọlọ ọke ọrana.

O jiri-i, Omizu Hardaker no seri mẹ ni mi lelie riẹ aghwoghwo. O yonirin mẹ oborẹ a ha ifonografu ọkokamu ruiruo neneyo mi sabu kporo ẹmro kpeke ra bọn kpahen i Baibol na. Ẹmro ezẹko a ghwai hunute ọdandan ihworho ogege, omarana, ihworho ezẹko erhe vwo ọdamẹ kpahiẹ-ẹn. Ọrẹn, oma ọ merhenren mẹ taghene mi sabu ghwoghwo rẹn awọrọ. Mi vwo oruru ọgbogbanhon kpahen irhomẹmro i Baibol na omamọ, omarana, ni mia jeghwai ghwoghwie rẹn awọrọ.

Ọke isodja i Japan a joma te India, Iseri Jehova ri ha avwaye ni dẹrughwaroghwu ọhiẹn nẹ abọ ihworho re suẹn i Britain. Obẹtaye, ọhiẹn ọrana nọ mọ hobọte mẹ uvuẹn i July 1943. Ohworho rọ hẹrote isukuru mẹ ro ji rhiẹ olori ẹga uvuẹn ishọshi Anglican, no leri mẹ nẹ isukuru fọkime “mi vwe ruẹ oborẹ ọ guọlọre-e.” Nọ ta rẹn izu mẹ taghene mi vwe dje omamọ udje rẹn emọ isukuru na erọrọ-ọ, nime mie kwomakugbe Iseri Jehova. Izu mẹ nọ tuekwẹre gbangbanhon, no jurhi mẹ taghene mi vwe kwomakugbe Iseri Jehova ghwomara-an. Ọke oru, nọ kparere mẹ bru ọsẹ mẹ obẹ i Peshawar, ro ha iroko 850 seri nẹ ekete o rhirhiẹ. Onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova ọrhọ kpẹnkpẹ-ẹn, fọkime e vwe rhe kwe mi fiobọrhọ ogame i Jehova-a.

Uvuẹn ẹgbukpe 1947, ni mi rharhumu ghwẹrioma riẹ Karachi nime mia guọlọ iruo. Ọke mia ha avwaye, ni mi riẹ ihọsipita i Hardaker. Nọ dabu rhiabọ dedi mẹ sasasa.

Idọkitọ na no rorori taghene mi me simi oma, nọ nọren mẹ, “Me yo ruo?”

Ni mi kpahenrhọ yẹ, “Dọkitọ, mi vwe kpomẹ emiamo ugboma-a. Ọrẹn, mi guọlọ uyono i Baibol.”

Idọkitọ nọ nọren mẹ, “Ọke ọgo wu guọlọ ha tonrhọ?”

Ni mi kpahenrhọ riẹn, “Mi guọlọ tonrhọ ogege.”

Ame i dabu ghwọghọ ọke uvuẹn owuọwọn ọrana yono i Baibol na. Nọ lẹrhere mẹ mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn ọgbọrọrọ. Ọrẹn, izu mẹ ọ damoma rọ nọ dobọ mẹ ji mi je rhe kwomakugbe Iseri Jehova, ọrẹn, mi brorhiẹn mi ne yono i Baibol jeghwai homakpahontọre ne. Omarana, uvuẹn i August 31, 1947, ni mi homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame. O jiri-i, ni mi tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ ọke mia ha ẹgbukpe 17.

Amwa owu re se Quetta ro rhiẹ ọko isodja i Britain bi, ye kiki dje mẹ nya. Uvuẹn ẹgbukpe 1947, na ghalẹ ẹkwotọre India rhẹ India ọrhẹ Pakistan *. Ọnana nọ lẹrhẹ ilogbozighi me buon, habaye, ihworho buebun ni ji kwa nẹ emwa erana riẹ emwa erọrọ. Ihworho ri te iduduru 14 yi kware. Itu i Muslim ri ha uvuẹn India ni riẹ Pakistan, eri ha uvuẹn Pakistan ra ga ogame itu India ni ghwẹrioma riẹ India. Udabọ ozighi ọrana uvuẹn i Karachi, ni mi ruẹ itreni owu ro riẹ i Quetta rọ vuọnren rhẹ ihworho, ni mi mọrọn ekete uvuẹn itreni na.

Uvuẹn Quetta ni mi mẹrẹn ọkobaro oghẹnrensan owu re se George Singh rọ vrẹn ẹgbukpe 25 ne. George nọ yẹre mẹ idjighere ahwanren owu ri mi na sabu ghwa (yanghene ghonron) uvwre igbenu ekokamu na. Ọgbọ buebun, mẹmẹ ọvo ye ghwoghwo. Uvwre ibiamo erhan ni mi vwo awan 17 mie lele yono i Baibol na, ezẹko usuẹn aye ni me rhiẹ Iseri Jehova. Owu usuẹn aye ro rhiẹ olotu isodja rẹ odẹ ye o rhiẹ Sadiq Masih, nọ ha userhumu mẹ ọrhẹ George rhian i Baibol na rhẹ edjadjẹ Urdu ro rhiẹ edjadjẹ ra djẹ uvuẹn Pakistan. Ọke oru, Sadiq no mo rhiẹ oghwoghwẹmro ro vwo oruru omamọ.

Ọke oru, ni mi ghwẹrioma riẹ Karachi jeghwai ga rhẹ Henry Finch ọrhẹ Harry Forrest ri ruotọre nẹ isukuru i Gilead obọ. Aye i ha omamọ uyono mẹ!  Ọke owu, mi lele Omizu Finch riẹ aghwoghwo uvuẹn obọrẹ o rierun uvuẹn i Pakistan. Uvuẹn esiri ugbenu ezẹko, ame ni mẹrẹn ihworho buebun ra djẹ edjadjẹ Urdu ri vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na. Ẹgbukpe eva a vrẹn, mẹmẹ ni ji riẹ isukuru i Gilead; ne djeri mẹ riẹ Pakistan ni mi rhiẹ oniruo okinhariẹ ibiọke. Mẹmẹ ọrhẹ imizu ehworhare awansa ni rhirhiẹ oghwa imishọnari uvuẹn i Lahore.

Ọrẹ omemwurhọ, uvuẹn i 1954 imishọnari ri ha i Lahore ni vwo ẹghwọ, omarana, Oghọn Ukoko ni wene ekete aye ina wian. Nime mi hobọtua owuọwan uvuẹn ẹghwọ rọ homaphia na, na yẹre mẹ urhebro ọgbogbanhon. Ẹhẹn mẹ no seriotọre, ni mie roro taghene mie mwuovwan owian ra yẹre mẹ na-a. Ni mi rharhumu kwa riẹ Karachi, ọke oru, ni mi riẹ London, England, neneyo mi rharhumu tuẹn owian aghwoghwo na rhọ avwaye.

Ukoko mi havwọ uvuẹn i London o vwo imizu buebun ra ga uvuẹn Oghọn ukoko rọ ha avwaye. Pryce Hughes rọ hẹrote Oghọn Ukoko na ọke ọrana no yonirin mẹ. Ẹdukwẹdẹ, nọ ta mẹ kpahen ọke i Joseph F. Rutherford rọ hẹrote owian aghwoghwo na, ọ ghwọghwie gbangbanhon. Ọke Omizu Hughes ọ guọlọ chochọn omayen, Omizu Rutherford nọ van ghwie. No gberi mẹ unu taghene Omizu Hughes ọ chẹẹ ọke ro gbikun na. Ọ tare taghene o biomevwan ukukaro. Ọrẹn, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọ guọlọ urhebro na, nime o dje ẹguọlọ i Jehova phia. (Heb. 12:6) Ikuegbe yi ọ hobọte mẹ, ọ jeghwai ha userhumu mẹ rha ga rhẹ omamerhomẹ.

Uvwre ọke ọrana, izu mẹ nọ kwa rhiẹ i London nọ jeghwai rhiabọ dede uyono i Baibol mie John E. Barr ro mo rhiẹ usuẹn Ugboma Usuon na ọke oru. Izu mẹ no ru riaro omamọ ji bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1957. Ọke oru, na ta mẹ taghene ọsẹ mẹ o ji yono i Baibol na o ki hwu.

Uvuẹn ẹgbukpe 1958 ni mi rọnmọ i Lene ro rhirhiẹ i London rọ djẹ edjadjẹ i Danish. Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ane mẹ no vwiẹ ọgbọtọ re se i Jane ro rhiẹ ọmọ ame ọkpako usuẹn emọ isionrin. Mi ji vwo uphẹn ẹga buebun uvuẹn Ukoko i Fulham na. Ọke oru, ame na djẹ iroro ame ina kwa, fọkime oma i Lene o serhọ rhẹ ekete ọfọfọ-ọ. Omarana, ame ni kwa riẹ Adelaide, Australia uvuẹn ẹgbukpe 1967.

Ukoko ame i havwọ uvuẹn i Adelaide o vwo imizu awan 12 ri ne lele i Jesu sun. Aye ya kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọnana nọ ha userhumu rẹn ame kiki fiomarhọ ogame i Jehova.

Uvuẹn ẹgbukpe 1979, ane mẹ no vwiẹ Daniel ro rhiẹ ọmọ ame ọrẹ isionrin. Nime o kpomu emiamo  re se Down syndrome, * na tare taghene ono kiki hwu. Tobọ te ọke ọnana, mi sabu dje omiamiamo ame i dẹrughwaroghwu-u. Ame i damoma rẹ ame ina hẹrote yi ọrhẹ emọ ame ẹne ri hẹrhẹre. Ọkezẹko, Daniel ọ vwọ sabu mwuẹhẹn totọre fọkiẹ ephiọ eva ri ha ọmuduie-e, omayen nọ phiẹ, omarana ame ne brokpakpa kpariẹ riẹ ihọsipita. Udabọ emiamo na, ọ ji sasa omamọ. O ji vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova omamọ. Ame arha nẹrhomo kugbe a ki riẹ emaren, no fomu abọ ye ekokamo, no kpogho urhomuie, nọ jeghwai ruẹ “Isẹ!” gorigori. Orho ru ọrana hin, nọ riẹ emaren.

Ọke i Daniel o te ẹgbukpe ẹne, emiamo ọbara re se leukemia no mwurien. Ọnana ọ lẹrhẹ oma ghwọghe mẹ ọrhẹ Lene. Ni mi rorori taghene mi sabu vwo edirin erhirhiẹ na ghwomara-an. Ọrẹn, ẹdẹ owu erhirhiẹ na ọ gbanhon omamọ, oniruo okinhariẹ ame re se Neville Bromwich nọ kọn bru ame rhe. Ason ọrana, nọ gbalerẹ ame rhẹ amioviẹ. Ame ephian ni viẹ kugbe. Ẹmro urhebro ọrhẹ arodọmẹ ro djephia na, o ghini ruẹ ame gbanhon. Nọ rieri emrẹ ughwọdjọ owu erhẹrhẹ ason. O jiri-i, Daniel no hwuru. Uhwu i Daniel ọ yọ mai miamo ame oma kparobọ. Ọrẹn, ame i ji vwo edirin emiamiamo na, rhẹ imwẹro taghene o vwo emru owuorowu tobọ te uhwu, rọ nọ sabu ti Daniel nẹ ẹguọlọ i Jehova-a. (Rom. 8:38, 39) Ame e fiẹrorhọ ọke ame ine kwomakugbe i Daniel uvuẹn akpọ ọkpokpọ na ọke ana rhọmiẹn nẹ uhwu!—John 5:28, 29.

Dedevwo istroku o mwurun mẹ te ọgbeva ne, mẹmẹ jẹ ọkpako ukoko. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn ọ ha userhumu mẹ vwo arodọmẹ kpahen awọrọ, maido ihworho ri dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Mi vwa ha aye guẹnzọ-ọn. Ukpomaran, mia nọ omamẹ: ‘Marhẹ oborẹ aye i rhiẹromẹren ne o ru hobọte iroro ọrhẹ iruemru aye? Marhẹ mi ne ru djephia taghene mi vwo ọdamẹ kpahen aye? Marhẹ mi ne ru ha urhebro rẹn aye nẹ aye i ru ọhọre i Jehova?’ Itiọrurhomẹmro, mi vwo ẹguọlọ kpahen owian ra kọn bru imizu ukoko na! Itiọrurhomẹmro, mia rha ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i sabu gbanhon uvuẹn ogame i Jehova, ni mia ji mẹrẹn urhebro ọrhẹ omẹrhuọnrhuọn.

Mi vwo aruẹ iroro ọbo ijoro na rọ tare: “Ọke ọfiamu ọ vuọn ẹhẹn mẹ, [Jehova ọ] ha urhebro mẹ jeghwai ru mẹ gbanhon.” (Ps. 94:19) Ọ ha userhumu mẹ ọke mia dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn omobọ, ekrun, ọrhẹ ẹga. Itiọrurhomẹmro, Jehova o ghini rhiẹ Ọsẹ mẹ!