“MARHẸ! Oma odori inyenana?”

O vwo ẹfro-o, wu mroma ohworho omaran dẹ ne. Ọkezẹko ọke wa mroma ọravwọ, wu soriẹ abọ yanghene wu gbaleriẹ dede. Irueruo amwa ọrhẹ ẹmroma ina sabu vẹnẹ, ọrẹn oborẹ ọsoriẹ a mroma ihworho owu ọvo. Itiọrurhomẹmro, we rhe vwo uruemru ra mroma ihworho yanghene kpahanrhọ ẹmroma-a, ono djephia taghene we vwo omamọ uruemru ọrhẹ ẹguọlọ-ọ.

Ọrẹn, orhiẹ ihworho ephian yi vwo uruemru ra mroma awọrọ-ọ. Ihworho ezẹko i vwe kwe mroma awọrọ-ọ, nime, ofa o ruẹ aye yanghene aye e ni omayen taghene aye e fiemru-u. Ọ bẹn rẹn ihworho ezẹko rẹ aye ina mroma ihworho ri nẹ ẹkwotọre, edjadjẹ yanghene amwa ọrọrọ rhe. Ọrẹn, erere ọ havwiẹ arha mroma ohworho.

Nọ oma: ‘Erere ego yẹ ẹmroma ọ rhua sa? Me yi Baibol na ọnọ sabu yoni mẹ kpahen ẹmroma?’

Ọke onyikọ Paul o rhiabọ dede ọgehọ owu re se Cornelius rhiẹ ukoko Ilele Kristi na, Paul nọ tare: “Osolobrugwẹ o vwo ni ohworho ruẹ-ẹ.” (Acts 10:34) Ọke oru, Peter nọ yare taghene Osolobrugwẹ “ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.” (2 Pet. 3:9) Ana sabu kiki roro taghene ekete aran na o sekpahen ohworho ro yono urhomẹmro na obọ. Ọrẹn, Peter nọ ji ha urhebro rẹn Ilele Kristi, nọ tare: “Họghọ rẹn aruẹ ihworho ephian, vwo ẹguọlọ kpahen okugbe imizu ephian.” (1 Pet. 2:17) Omarana, o fori ne vwo uruemru ra mroma ihworho ephian sẹ aye i nẹ ẹkwotọre ọrọrọ, edjadjẹ yanghene amwa ọrọrọ rhe. Ọrana ọ ha usuẹn izede ra na sabu dje ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ rẹn aye.

Ọnyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi na, nọ tare: “Are i rhiabọ dede owuowọnwan jerẹ oborẹ i Kristi o rhiabọ dede are.” (Rom. 15:7) Paul ọ hunute imizu sansan ri bọnriẹn gbanhon. Maido inyenana, o fori na ha urhebro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko na, ra mẹriẹn taghene Echu ọ kparahasuẹ ọwan ghwẹ ọke bi.—Col. 4:11, ftn.; Rev. 12:12, 17.

Idje uvuẹn i Baibol na i djerie phia taghene ẹmroma ọ vrẹn ọrẹ e rhiabọ dede ihworho.

Mary ọ ki mẹrevwan i Jesu, Jehova no dje ọmakashe ya tẹmro riẹn. Ọmakashe na nọ tare, “Doo, wẹwẹ ra ha ebrurhọ riẹn na, Jehova ọrhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ.” Ẹhẹn i Mary no kpokpie nime o rhe oborẹ ọsoriẹ ọmakashe na o lelie tẹmro-o. Ọke ọmakashe na ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe, nọ tare: “Wu vwa zofẹ-ẹn Mary, fọkime wu vwo ekwerhọ Osolobrugwẹ ne.” Nọ ta rẹn i Mary taghene a djẹriẹ ha ne, no vwiẹ i Messiah na. Ukperẹ ẹhẹn i Mary ono kpokpie, nọ tare rhẹ omeriotọre: “Nughe! Ọvrẹn ọgbọtọ i Jehova! Jenẹ ọ phia mẹ jerẹ oborẹ wu tare na.”—Luke 1:26-38.

Uphẹn oduado rẹn ọmakashe na, rọ nọ nya urhomu ri Jehova o djerie; udabọ ọrana, o nie rhẹ emru obẹnbẹn rọ nọ mroma onyakpọ rọ vwọ gba-a. Ọmakashe na no kiki mroma i Mary. Me ya na sabu yono nẹ ọnana? O fori ne mwuegbe ra na mroma ihworho jeghwai ha urhebro rẹn aye. Ana sabu nyoma ibiẹ ẹmro ha userhumu rẹn awọrọ jeghwai yẹ aye imwẹro taghene aye i ghini ha uvuẹn ukoko i Jehova.

Paul o rhe ihworho buebun uvuẹn ikoko ri ha Asia Minor ọrhẹ Europe. Ileta rọ yare i vwo aruẹ ẹmroma sansan. A mẹrẹn ọnana vwrurhe uvuẹn ọbe i Romans urhomu-ẹmro 16. Paul ọ ji ha ẹmroma vwe Ilele Kristi erọrọ. Ọ hunute i Phoebe ro rhiẹ “omizu ọmase,” nọ jeghwai ha urhebro rẹn imizu na nẹ aye  “rhiabọ dedie uvuẹn Ọrovwori na, izede ro fori harẹn ihworho ri fonron na, nẹ are i jeghwai ha userhumu ro fori riẹn.” Paul ọ jeghwai mroma i Prisca ọrhẹ Aquila rẹ ‘ọye ọrhẹ ikoko ri ha egbamwa na, i ha ekpẹmẹ vwe.’ Paul ọ ji mroma ihworho ezẹko ra vwa ghwai dabu rhe inyenana jerẹ ‘Epaenetus ro vwo ẹguọlọ kpahen’ kugbe i “Tryphaena ọrhẹ Tryphosa ri rhiẹ emẹse ra wian gbangbanhon uvuẹn Ọrovwori na.” Itiọrurhomẹmro, Paul ọ dabu mroma imizu na.—Rom. 16:1-16.

Roro kpahen omamerhomẹ ro gberẹ imizu na ọke i Paul ọ karorhọ aye. Itiọrurhomẹmro, ẹguọlọ aye i vwo kpahen i Paul ọrhẹ owuowọnwan ono kodorhọ! Ẹmroma enana i ha urhebro rẹn Ilele Kristi na ephian, jeghwai ha userhumu rẹn aye mevigbanhon uvuẹn esegburhomẹmro na. Ẹmroma ri djephia taghene e ghini vwo ọdamẹ kpahen awọrọ ọ lẹrhẹ erhirhiẹ igbehian kpẹnkpẹnrhọ, habaye, ọ lẹrhẹ idibo Osolobrugwẹ ephian rhirhiẹ ye ọrẹ okugbe.

Ọke i Paul o te ekete ikuna e gbo rhọ uvuẹn i Puteoli jeghwai mwuegbe ro no riẹ i Rome, imizu na ni ma vwaye. Ọke i Paul ọ kparughwaro mẹrẹn aye, “nọ kpẹmẹ Osolobrugwẹ jeghwai vwo ẹhẹn rọ gbanhonron.” (Acts 28:13-15) Ọkezẹko, ana sabu chẹẹ ibiesuọn yanghene kpogho abọ rẹn ihworho ra mroma. Nime, ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ohworho ro seriotọre gogovi.

O fori nẹ odibo James ọ ha urhebro ọgbogbanhon phia. Ilele Kristi ezẹko e se nẹ ukoko na nime aye e kwomakugbe ihworho ri vwa ga i Jehova. (Jas. 4:4) Ọrẹn, djokarhọ oborẹ i James ọ tuẹn ileta ye rhọ lele:

“James ro rhiẹ ọvrẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọrovwori Jesu Kristi, mi ya ileta ọnana vwe uvwioghwa 12 ri rhabọ lele ekete ephian: Mi mromirẹn are!” (Jas. 1:1) Itiọrurhomẹmro, ihworho ri se ileta na i rhiabọ dede urhebro yi, ọke aye a nyoma ẹmroma yen rhe taghene aye ephian i vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ. O vwo ẹfro-o, ẹmroma sasasa ọnọ sabu rhiẹ uphen firhọ na tẹmro erọrọ riaro rhọ.

Ọrhọ tobọ rhianẹ emroma ọwan ọ havwọ kpeke, o fori no dje ọdamẹ ọrhẹ ẹguọlọ phia. O fori no rhiẹ omaran, ọrhọ tobọ rhianẹ ihworho a djokarhọ ye-e. (Matt. 22:39) Jerẹ udje, ọke owu, omizu ọmase owu obẹ Ireland no te Aghwẹlẹ Uvie ọke uyono ọ guọlọ tuan rhọ. Ọke ro brokpakpa ruẹ uvuien, omizu ọhworhare owu nọ nirien rhẹ ughwaro sasasa, nọ tare: “Marhẹ. Oma ọ merhenren mẹ mia mẹruọn.” Omizu ọmase na no yo siyẹ.

Ọke ikprughwre ezẹko a vrẹn, omizu ọmase na nọ ta rẹn omizu ọhworhare na taghene ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon obẹ oghwa. Ọmase na nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ owuọwọn ọrana-a, mi joma je uyono vwo ẹdẹ ọrana. Mi tobọ sabu karorhọ ekwakwa buebun re yonori-in, jokpanẹ ẹmroma ọnọ ọvo. Ọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ totọre. Wẹ nobiruo.”

Omizu na o rhe kpahen oborẹ ẹmroma yen kpeke ọ hobọte ọmase na-a. Omizu ọhworhare na, nọ tare: “Ọke ọ ta mẹ oborẹ ẹmroma na ọ hobọte yi lele, oma nọ merhenren mẹ taghene mi mromariẹn. Ọ jeghwai lẹrhẹ ẹhẹn mẹ totọre.”

Solomon nọ yare: “Doron ibrẹdi ọnọ rhẹ ame na, fọkime ẹdẹ buebun i rha nyavrẹn ne wu na rharhumu mẹriẹn.” (Eccl. 11:1) Erhe rhe oborẹ ẹmroma ọwan ọ ghanren te, maido rẹn imizu ukoko na, na sabu ha urhebro rẹn owuowọnwan. Omarana, e vwe jenẹ a ha ukẹro ọkokamu ni omẹgbanhon rọ ha ẹmroma-a.