1. Emru oghenrẹnsan ọgo yọ lẹrhẹ ọwan ghọghọ?

O RHIẸ emru omamerhomẹ re rhon kpahen eru riaro ihworho Jehova inyenana! Ẹgbukpe ẹga ro rieri na, iyono i Baibol re ruru i vrẹn 10,000,000. Itiọrurhomẹmro, ọnana o djephia taghene idibo Osolobrugwẹ a lẹrhẹ ukpẹ aye lo! Habaye, roro kpahen iduduru ihworho buebun re rhiabọ dede ọke re ruẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Aye ina sabu yono kpahen ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahen ọwan ọke ro tiobọnu izobo otan na.—1 John 4:9.

2, 3. (a) Ekwakwa ego ya vwa sabu da ọwan obọ jẹ re ne lo ukpẹ ọwan phia? (b) Sekpahen ẹmro rọ ha uvuẹn i Matthew 5:14-16, me ye ne yono kpahen?

² Uvuẹn akpọ na ephian, Iseri Jehova a djẹ edjadjẹ sansan. Ọrẹn, ọnana ọ vwọ da ọwan obọ jẹ ra na ja ha ujiri vwe Ọsẹ ọwan ro rhiẹ i Jehova ọrẹ okugbe-e. (Rev. 7:⁠9) Ọwan ephian ina ji sabu lo uvuẹn akpọ na, dedevwo ọwan i nẹ ẹkwotọre ọrhẹ edjadjẹ sansan rhe.—Phil. 2:15.

³ Eruriaro ọwan, okugbe ọwan kugbe uruemru ra dẹrẹ re djephia, ọ ha ujiri vwe i Jehova. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ e ru sabu ruẹ ọnana.—Se Matthew 5:14-16.

4, 5. (a) Haba owian aghwoghwo na, marhẹ ene ru lẹrhẹ ukpẹ ọwan lo? (b) Erere ego ya na sabu mẹrẹn fọkiẹ omamọ uruemru ọwan? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁴ Uvuẹn i Watch Tower ọrẹ June 1, 1925, urhomu-ẹmro na, “Light in the Darkness,” nọ tẹmro enana: “O vwo ohworho owuorowu rọ nọ sabu fuevwan kpahen Ọrovwori na-a . . . jokpanẹ, ọravwọ ọ homakpahontọre jeghwai lẹrhẹ ukpẹ ye lo.” Watch Tower na nọ habaye: “Ohworho na ono vi ruẹ ọnana nyoma ro no ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na lele akpọ na, jeghwai vwo iruemru Ilele Kristi.” Itiọrurhomẹmro, izede owu rẹ ukpẹ ọwan o lo yẹ nyoma owian aghwoghwo na. (Matt. 28:19, 20) Habaye, ana sabu ha ujiri vwe Osolobrugwẹ nyoma omamọ uruemru Olele Kristi ọwan. Erivwoghwa ọrhẹ ihworho ra nyavrẹn a mẹrẹn omamọ uruemru re vwori. Echẹẹ ọrhẹ ẹmroma ọwan sasasa, o dje oborẹ ọwan i havwọ ọrhẹ aruẹ Osolobrugwẹ rẹ ọwan a ga.

⁵ Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene aye “i rha ruẹ oghwa na, aye i mroma ihworho ri ha oghwa na.” (Matt. 10:12) Uvuẹn ẹkwotọre ri Jesu ọrhẹ inyikọ ye e ghwoghwo, ihworho i vwo uruemru ra ha use rẹn epha rhiẹ eghwa aye. Ọrẹn, orhiẹ omaran uvuẹn ekete buebun inyenana-a. Ughwaro sasasa ọrhẹ omamọ uruemru wu djephia, ọnọ sabu lẹrhẹ ọfiamu yanghene utuoma ọrovwoghwa zien. Echẹẹ miẹmiẹmiẹ yọ mai rhomu ọtonrhọ. Imizu ra ha ophanphan re je ẹbe rhọ ruiruo uvuẹn afiede, e ruẹ ọnana. We rhe vwobọrhọ aruẹ aghwoghwo ọnana, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho a kpahanrhọ ye fọkiẹ echẹẹ ọrhẹ ẹmroma sasasa. Ọnọ sabu lẹrhẹ aye bru ọwan rhe jeghwai ha ẹbe ukoko na. Omamọ uruemru esiri wu djephia ọnọ sabu lẹrhuọ tuẹn aghwoghwo rhọ.

6. Marhẹ yẹ esa ọrhẹ ane owu ri kpako ne i ru kerabọ owian aghwoghwo aye?

⁶ Fọkiẹ emiamo, esa ọrhẹ ane ri kpako ne, re rhirhiẹ i England, arha sabu fiomarhọ owian aghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa jerẹ oborẹ aye e ruie bi-i. Ọrẹn, aye ni brorhiẹn taghene aye ine ghwoghwo uvuẹn ekete aye e rhirhiẹ. Aye ni je ẹbe ukoko na ezẹko rhẹ imẹdjẹ obaro oghwa aye, neneyo emiemọ ri rhe mọ kpare emọ aye nẹ isukuru i sabu mẹrẹn aye. Fokime ihworho buebun i guọlọ yono riaro, aye ni ha ọbe na Questions Young People Ask—Answers That Work, Ẹrhiọ 1 ọrhẹ 2, kugbe ẹbẹ eduado erọrọ. Ọke oru, omizu ọmase owu ro ji rhiẹ ọkobaro uvuẹn ukoko aye, no kwomakugbe aye. Uruemru sasasa ọrhẹ omẹdamu rẹ aye awansa i djephia, nọ sabu lẹrhẹ emiemọ buebun rhiabọ dede uyono i Baibol.

7. Userhumu ọgo yi wu na sabu ha rẹn epha ri kwa rhiẹ okogho wu havwọ obọ?

⁷ O vwo ji jiri na, ihworho buebun i zẹ riẹ ẹkwotọre erọrọ omamọ. Marhẹ wu ne ru sabu ha userhumu rẹn aruẹ ihworho enana? Ọrẹ ọtonrhọ, wu na sabu yono oborẹ a mroma ihworho uvuẹn edjadjẹ rẹ epha enana a djẹ. JW Language app ọnọ sabu ha userhumu wẹn. Habaye, wu na sabu yono eghwẹmro ezẹko ri na lẹrhẹ aye vwo omamerhomẹ. Wu rhe ruẹ ọnana hin, wu na sabu dje iwẹbsaiti jw.org rẹn aye, jeghwai dje ividio ọrhẹ ẹbe ukoko sansan rẹn aye uvuẹn edjadjẹ aye.—Deut. 10:19.

8, 9. (a) Userhumu egọ yẹ ọwan a mẹrẹn uvuẹn iyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na? (b) Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye vwobọrhọ iyono ukoko?

⁸ Jehova ọ kwaphiẹ Uyono Akpenyerẹn Ọrhẹ Iruo Uvie Na rhọ, neneyo a sabu tẹn ona owian aghwoghwo na. Idje sansan ra haphia uvuẹn uyono ọnana, a ha userhumu  rẹn ọwan tẹn ona oborẹ e ruẹ ẹrharhumu bru ọrhẹ uyono i Baibol lele.

⁹ Ihworho buebun ri rhiẹ uyono ọwan obọ, i mẹrẹnvwrurhe taghene emọ ọwan e vwobọrhọ iyono ukoko. Emiemọ, are i ha userhumu rẹn emọ are nẹ ukpẹ aye o lo, nyoma aye ina kpahenrhọ enọ sekpahen oborẹ aye i vwẹruọ ye te. Ihworho ezẹko i ma mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe ne nyoma ẹkpahenrhọ emọvwerhe ri fiotọre.—1 Cor. 14:25.

10. Marhẹ ogame ekrun o ru sabu toroba okugbe?

¹⁰ Izede ọrọrọ wu na sabu lẹrhẹ ukpẹ ọnọ lo yẹ ọrẹ wu ne toroba okugbe uvuẹn ekrun ọnọ ọrhẹ uvuẹn ukoko na. Izede owu rẹ emiemọ ine ru sabu ruẹ ọnana yẹ nyoma ogame ekrun. Ekrun ezẹko e ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aye ine ni JW Broadcasting kubiamo kubiamo. Are i rhe nie hin, are ina sabu ta kpahen oborẹ ana haye ruiruo lele. O fori nẹ ohworho rọ ha ogame ekrun na phia ọ karorhọ taghene ọkpọvi rẹ uphuphẹn ọ guọlọre ọ vẹnẹ ọrẹ ọmọvwerhe ọ guọlọre. Omarana, ha ihwẹmro na phia izede rẹ ihworho ephian uvuẹn ekrun na, ina mẹrẹn erere nie rhe.—Ps. 148:12, 13.

11-13. Marhẹ ene ru sabu toroba okugbe uvuẹn ukoko na jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ nẹ ukpẹ aye o lo?

¹¹ Marhẹ iphuphẹn ine ru sabu toroba okugbe uvuẹn ukoko na jeghwai ha userhumu rẹn awọrọ lẹrhẹ ukpẹ aye lo? Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn, wu na sabu dje ọdamẹ phia rẹn eri kpako ne? Wu na sabu ta rẹn aye ne aye i gbikun wẹn kpahen oborẹ aye i rhiẹromẹrẹn ne uvuẹn ogame aye. Ọnana ọnọ bọn gbanhon jeghwai mwu are ephian lẹrhẹ ukpẹ ọrẹ urhomẹmro na lo. Ọwan ephian ina sabu brorhiẹn re ne rhiabọ dede ihworho ri rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie obọ. Wu rhe ruẹ ọnana, wu na sabu toroba okugbe, habaye, ọnana no no mwu ihworho buebun lẹrhẹ ukpẹ aye lo. Omẹdamu ọnọ, ọnọ sabu sekpahen ọrẹ wu na mroma epha rhẹ ughwaro sasasa, wu na ji sabu dje ekete aye ine siyẹ rẹn aye. Wu na ji sabu dje aye rẹn awọrọ neneyo aye i sabu riamerhen uyono na.

¹² Arha ha mwu ne wu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aghwoghwo na, wu na sabu ha userhumu rẹn ihworho ri kpako ne, nẹ aye i sabu vwobọrhọ owian aghwoghwo na.  Wu na sabu yẹ aye okegbe ro serhọ rẹn aye. Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, wu na sabu ghalẹ aye te uphuphẹn rọ nọ sabu ha userhumu rẹn aye. Wu na ji sabu ha userhumu rẹn ihworho ra vwa sabu wian buẹn uvuẹn ukoko na, fọkiẹ oborẹ erhirhiẹ aye. Itiọrurhomẹmro, oniso ọrhẹ uruemru re roro te wu djephia, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ihworho ephian uvuẹn ukoko na ghwoghwo rhẹ oruru.—Lev. 19:32.

¹³ Ọbo ijoro na nọ yare rhẹ omamerhomẹ: “Oborẹ orhomu te ọrhẹ oborẹ ọmerhoma te, rẹ imizu ine rhirhiẹ ye ọrẹ okugbe!” (Se Psalm 133:1, 2.) Nime emọ Israel i vwo okugbe, aye ni sabu mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn mie imizu aye. Nọ họhọ ọfugbo ra ha djẹ ohworho ha ro vwo omamọ ọrhen, rọ ji serhọ. Itiọrurhomẹmro, o fori ne wu brorhiẹn wu na ha userhumu rẹn awọrọ jeghwai toroba okugbe uvwre imizu ukoko na. Orhianẹ we ruẹ ọnana ne, a kpẹmeruọn omamọ. Wu na sabu ‘rhie ọmuduo’ firhọ ne wu sabu wian vrẹn oborẹ wa wian bi?—2 Cor. 6:11-13, ekete ra djokarhọ.

14. Me wu na sabu ru nẹ ukpẹ ọnọ o lo uvuẹn ekete we rhirhiẹ?

¹⁴ Wu na sabu wian vrẹn oborẹ wa wian te bi, nẹ ukpẹ ọnọ ọ sabu lo uvuẹn ekete we rhirhiẹ? Ẹmro ọrhẹ irueruo esiri wu djephia, ọnọ sabu lẹrhẹ ihworho re rhirhiẹ kẹruọ rhiabọ dede urhomẹmro na. Nọ oma: ‘Ukẹro ọgo yẹ ihworho a ha ni mẹ uvuẹn ekete mie rhirhiẹ? Mi vwo uruemru ẹfuọn uvuẹn ekete mie rhirhiẹ? Mia kpare idjaghwẹ ni mi sabu ha userhumu rẹn awọrọ? We rhe lele imizu erọrọ tẹmro, wu na sabu nọ aye kpahen oborẹ uruemru esiri ọrhẹ omamọ uruemru aye o ru hobọte imizu aye, ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ aye, ere lele aye wian yanghene ere lele aye riẹ isukuru kugbe. O vwo ẹfro-o, ikun aye ọnọ bọn gbanhon.—Eph. 5:9.

15. Mesoriẹ ọ fo na rha dẹrẹ?

¹⁵ O fori ne roro kpahen uruemru ọwan orhianẹ a guọlọre nẹ ukpẹ ọwan o lo. Ọgbọ buebun yi Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Are i rha dẹrẹ.” (Matt. 24:42; 25:13; 26:41) Ọwan i rhe roro taghene ọke “ukpokpogho rode” na o ji seri omamọ, ọnana ọnọ lẹrhẹ ọwan kpare uphẹn re ne ghwoghwo rẹn ihworho fughwẹ. (Matt. 24:21) Ọke ọrana, ukperẹ ukpẹ ọwan ono lo uvuẹn ekete re rhirhiẹ, ukpẹ na no no seriotọre yanghene tobọ fun.

16, 17. Me wu na sabu ru ne wu sabu sẹrorẹ uruemru ra dẹrẹ wu vwori?

¹⁶ Ra mẹriẹn taghene enyerakpọ na ọ gbanhanrhọ na, o fori nẹ ọwan ephian i rha dẹrẹ. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọnọ kpare idjaghwẹ uvuẹn ọke ro serhọ. Ọwan i vwo imwẹro kpahen ọrana. (Matt. 24:42-44) Ọrẹn, vwo erhionrin ọrhẹ uruemru ra dẹrẹ ọke ọnana. Se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ ne wu jeghwai fiomarhọ ẹrhomo ẹnẹ. (1 Pet. 4:7) Djokarhọ idje imizu ọwan buebun ri vwo aghọghọ, fọkime aye i vwo uruemru ra dẹrẹ jeghwai lẹrhẹ ukpẹ aye lo. Omamọ udje owu ọ ha uvuẹn i Watchtower ọrẹ April 15, 2012, aruọbe 18-21, ro vwo urhomu-ẹmro rọ tare, “Seventy Years of Holding On to the Skirt of a Jew.”

¹⁷ Vwobọrhọ irueruo ọrhẹ okugbe ri na sabu ruo gbanhon. Ọnana ọnọ lẹrhuọ rha ghọghọ, ọnọ ji lẹrhẹ ọke na zẹ phẹphẹrẹ. (Eph. 5:16) Ẹgbukpe uzusionrin ri vrẹnren na, imizu ọwan i wianren gbangbanhon jeghwai fikparobọ. Ọrẹn, ọwan e ji fiẹkparobọ rhọ ọke ọnana, ra mẹriẹn taghene i Jehova yọ kpọ ọwan viẹ. Ọwan a lẹrhẹ ukpẹ ọwan lo te erhirhiẹ re vwe roro rhọ bi.

18, 19. Marhẹ ekpako ukoko ine ru sabu ha userhumu rẹn ọwan sasa jeghwai rha dẹrẹ? Dje udje yi.

¹⁸ O rhiẹ emru omamerhomẹ re rhe taghene  erhirhiẹ ijẹgba ọwan, ọ vwọ da ọwan obọ jẹ ra na ha ẹga rẹn i Jehova izede rọ guọlọre-e. Omarana, dje ọdaremẹro kpahen “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ” nọyẹ ekpako ukoko na, ri Jehova ọ harẹn ọwan. (Se Ephesians 4:8, 11, 12.) Ọkpako ukoko orho rhiẹ ọpha ruọ, ha uphẹn na yono ẹghwanren mie yi, ne wu jeghwai nyalele urhebro rọ yẹruọ.

¹⁹ Jerẹ udje, ekpako ukoko eva re rhirhiẹ i England i rhiabọ dede use rẹ esa ọrhẹ ane owu ri vwo ebẹnbẹn i yẹrẹ aye. Ane na o nie taghene esa ye ọ vwọ kobaro uvuẹn ogame i Jehova-a. Esa ye nọ tare taghene ọye rhẹ omamọ ọyono-o, nime o vwo kwe ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre ogame ekru-un. Ekpako ukoko na ni karorhọ esa ọrhẹ ane na kpahen udje i Jesu. Jesu ọ dabu hẹrote idibo yi jeghwai roro kpahen edamẹ aye. Ekpako ukoko na ni ha urhebro rẹn ọhworhare na nọ hẹrokele i Jesu. Aye ni ha urhebro rẹn ọmase na no vwo erhionrin. Ekpako ukoko na ni ji ha irorẹdjẹ ezẹko rẹn ọhworhare na ọrhẹ aniẹ, kpahen oborẹ aye ọrhẹ emọ aye awanva ine ruẹ ogame ekrun lele. (Eph. 5:21-29) Ọke oru, aye ni kpẹmẹ ọhworhare na fọkiẹ omẹdamu ọnẹyen. Aye ni ha urhebro riẹn no vwo erhionrin jeghwai herosuẹ ẹhẹn ọfuanfon na, neneyo ọ sabu rhiẹ omamọ urhomu ekrun. Itiọrurhomẹmro, ọdamẹ ọrhẹ ẹguọlọ rẹ ekpako ukoko na i vwo kpahen ekrun na, nọ sabu lẹrhẹ ukpẹ ekrun na lo.

20. Me yo no nẹ erhumie rhe, wu rha lẹrhẹ ukpẹ ọnọ lo?

²⁰ Ọbo ijoro na nọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn kohworho kohworho rọ zofẹn i Jehova, rọ jeghwai nya uvuẹn izede Ọnẹyen.” (Ps. 128:1) Wu rha lẹrhẹ ukpẹ ọnọ lo, nyoma wa ha use rẹn ihworho nẹ aye i ma ga Osolobrugwẹ, nyoma we ruẹ iruemru re toroba okugbe ọrhẹ ọrẹ wa dẹrẹ ọke ephian, ne wu na mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ. Awọrọ ni na mẹrẹn omamọ owian wu wianren, ọnana nọ nọ sabu lẹrhẹ aye ha ujiri vwe i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan.—Matt. 5:16.