1, 2. (a) Marhẹ akpọ na ọ ghalẹ te ne? (b) Enọ ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

OMIZU ọmase owu ro rhirhiẹ Europe ro roro kpahen oborẹ ọ phia vrẹn ne, nọ tare: “Avwọke mia kamu yi mie rhiẹromẹrẹn osehiẹn. Omarana, ni mi tiẹn irueruo usun oseghe ẹkwotọre mẹ, ni mia hobọtua ihworho ri kparehaso. Mi tobọ lele ologbozighi owu djọse uvwre ọke jijiri.” Vẹrhẹ bi, omizu ọhworhare owu ro rhirhiẹ obọrẹ o riotọre uvuẹn Africa o nie taghene ozighi egbe oborẹ o serhọ. Nọ tare: “Mie roro taghene ekete mi nurhe yọ mai titi, omarana, ni mi kwomakugbe oghọn usun oseghe owu. Ne yonirin ame taghene ame i ha akarhẹ kpe ihworho ri vwa ha obọrẹ ame, tobọ te ihworho ri nẹ uvwiẹ ame rhe ri vwa ha obọrẹ ame.” Omizu ọmase ọrọrọ ro ji rhirhiẹ Europe, nọ tare: “Mi vwo utuoma kpahen ihworho ri nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe yanghene ihworho re riẹ ẹga erọrọ.”

² Uruemru ihworho awansa na i vwori bi, yẹ ihworho buebun i ji vwo inyenana. Ihworho re gbozighi ne buẹnrhọ, usun oseghe nọ gbanhanrhọ, ọrhẹ utuoma re vwo kpahen epha. Baibol na ọ tare taghene ihworho i “nyamwu ẹmro aye” uvuẹn ẹdẹ ri  koba na-a. (2 Tim. 3:1, 3) Marhẹ Ilele Kristi ine ru sabu sẹrorẹ okugbe udabọ oghalẹ rọ homaphia uvuẹn akpọ na? Ana sabu ru ọnana nyoma ene yono kpahen oborẹ i Jesu o ru lele ọke ẹmro ro sekpahen usun oseghe ọ homaphia uvuẹn ọke ọnẹyen. Jene yono kpahen enọ esa: Mesoriẹ i Jesu ọ tiẹn aruẹ usun oseghe ephian? Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene o fori nẹ idibo Osolobrugwẹ ephian i kẹnoma rẹn usun oseghe? Marhẹ i Jesu o ru yono ọwan taghene o fo ne gbozighi-i?

3, 4. (a) Ewene ego yẹ itu i Jew i ifiẹrorhọ taghene i Jesu ono ru rẹn aye? (b) Marhẹ iroro erana i hobọte idibo i Jesu lele?

³ Itu i Jew buebun ri Jesu o ghwoghwo riẹn, i guọlọ vwo ugbomọphẹ nẹ abọ usun i Rome. Itu i Jew ri vwo omamerhomẹ kpahen usun, yi ha iroro ọnana phia. Buebun aye i hobọtua iroro i Judas ro rhiẹ onyẹ i Galilee. Judas ọ phiẹ ihworho buebun rhọ ọke ọrana nyoma ọ ta taghene ọye i Messiah na. Ọgba irherhe uyono itu i Jew re se Josephus, nọ tare taghene i Judas “o firie rhẹ ẹhẹn itu i Jew na nẹ aye i kparehaso, ọ tare taghene aye i rha kwosa urhomu rẹn itu i Rome, aye evwiẹlẹ.” Omarana, itu i Rome ni kpe i Judas hwu. (Acts 5:37) Itu i Jew ezẹko i tobọ gbozighi nẹ aye i sabu vwo ugbomọphẹ.

⁴ Itu i Jew buebun a ji hẹrhẹ ọke i Messiah ro no vwobọrhọ usun oseghe ọnọ rhe. Nọyẹ, aye e fiẹrorhọ taghene i Messiah na ọrhọ rhe, nẹ ọnọ lẹrhẹ aye rharhumu rhiẹ agbamwa rode jeghwai tiẹ aye nẹ osehiẹn usun i Rome. (Luke 2:38; 3:15) Buebun aye i vwo esegburhomẹmro taghene Messiah na ọrhọ rhe, ọnọ ha uvie ọnẹyen mwu uvuẹn Israel. Orho ruẹ omaran, itu i Jew buebun ri ha ekete erọrọ ni na ghwẹrioma rhiẹ Israel. Ọke owu, John ro Brawanrhame nọ nọ i Jesu: “Wẹwẹ yẹ Ohworho rọ sa na, gbinẹ ame e ji fiẹrorhọ ohworho ọrọrọ?” (Matt. 11:2, 3) Ọkezẹko, John ọ guọlọ rhe sẹ ọwọrọ yọ nọ yẹ emọ Israel na ugbomọphẹ. Idibo awanva ri vwa i Jesu rọ rhọmọnuhwu na ọke aye e riẹ Emmaus, e ji fiẹrorhọ taghene i Messiah na yo no simi agbamwa Israel. (Se Luke 24:21.) Ọke oru, idibo i Jesu ni nọ riẹn: “Ọrovwori, wu na ha Uvie na mwu uvuẹn Israel ọke ọnana?”—Acts 1:6.

5. (a) Mesoriẹ itu i Galilee a guọlọ nẹ i Jesu o rhiẹ orodje aye? (b) Marhẹ i Jesu o ru kpọ iroro aye vi?

⁵ Ifiẹrorhọ erana yọ lẹrhẹ itu i Galilee guọlọ ha i Jesu mwu ẹrhẹ orodje. Aye e roro taghene i Jesu ono rhiẹ obọdẹn orodje. Fọkime, ọ dabu rhe ẹmro ta; o simi ihworho re kpomẹ; ọ tobọ ghẹrẹ ihworho rẹ orhọmo o kpe. Ọke i Jesu ọ ghẹrẹ ihworho ri te emrẹ 5,000 hin, nọ mẹrẹn oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ihworho na vwrurhe. “Ọke i Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene aye a guọlọ mwuie na haye mwu ẹrhẹ orodje, no tiomaha ọgbọrọrọ, ọye ọvo no riẹ ugbenu na.” (John 6:10-15) Ẹdọke ọreva ye, uvuẹn obọreva urhie ọduado i Galilee, ẹhẹn ihworho buebun no mo zien riotọre ibiesuọn. Omarana, Jesu nọ dabu dje yi fiotọre oborẹ owian yen ọ havwọ. Ọ rhere nọ ha userhumu rẹn aye vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ, orhiẹ fọkiẹ erere ugboma-a. Jesu nọ ta rẹn aye: “Are i vwa wian fọkiẹ emaren rọ ghwọghọ-ọ, ọrẹn, fọkiẹ emaren ro no rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ.”—John 6:25-27.

6. Marhẹ i Jesu o ru dje yi fiotọre taghene ọ guọlọ vwobọrhọ usun oseghe-e? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁶ Jesu o ki hwu, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene idibo yi ezẹko i fiẹrorhọ taghene ọnọ ha uvie ọnẹyen mwu rhẹ i Jerusalem. Ọrẹn, nọ kpọ iroro aye vi nyoma ro dje  udje igho re se mina rẹn aye. Ọnana o djephia taghene i Jesu ro rhiẹ “ọhworhare ro nẹ uvwiẹ irodje rhe na” ono riẹ ekete uvwre ọke jijiri. (Luke 19:11-13, 15) Jesu o ji djephia rẹn ihworho re sun i Rome taghene o vwobọrhọ usun oseghe-e. Pontius Pilate ọ nọ i Jesu: “Wẹwẹ yẹ Orodje itu i Jew na?” (John 18:33) Ọkezẹko, Pilate o roro taghene i Jesu ono gbozighi jerẹ oborẹ awọrọ i ru bi ne. Jesu nọ ta riẹn: “Uvie mẹ ọ ha usuẹn akpọ ọnana-a.” (John 18:36) Jesu o kwe fiobọrhọ usun oseghe-e, fọkime, Uvie ọnẹyen ọ ha obẹ odjuwu. Jesu nọ ta rẹn i Pilate taghene owian yen yo no “se oseri kpahen urhomẹmro na.”—Se John 18:37.

7. Mesoriẹ ọ bẹn ra na kẹnoma rẹn uruemru ra hobọtua usun oseghe?

⁷ Arha dabu vwẹruọ owian ra yẹrẹ ọwan jerẹ oborẹ i Jesu o vwẹruọ ọnẹyen, a vwa samọ vwobọrhọ usun oseghe izede owuorowu-u. Ọrẹn, ọnana ọ lọhọ-ọ. Oniruo okinhariẹ owu, nọ tare: “Uruemru ihworho uvuẹn ẹkwotọre ame e wene kẹdẹkẹdẹ. Aye i me vwo ẹguọlọ kpahen ẹkwotọre aye omamọ ne, aye ne roro taghene usun ituakpọ yọ nọ sabu ruẹ akpenyerẹn aye rhomurhọ. Ọrẹ omamerhomẹ, Iseri Jehova a sẹrorẹ okugbe nyoma aye e vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Aye i hẹrosuẹ Osolobrugwẹ no fioba rhẹ osehiẹn ọrhẹ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ.”

8. Osehiẹn ọgo yẹ ihworho i dẹrugwaroghwu ọke i Jesu?

⁸ Osehiẹn yọ lẹrhẹ ihworho vwobọrhọ usun oseghe. Uvuẹn ọke i Jesu, orhiẹ oborẹ ọghanranren omamọ ra na kwosa urhomu. Itiọrurhomẹmro, ẹkparehaso i Judas onyẹ i Galilee ra hunute ọtonrhọ na ọ homaphia, fọkime a ta rẹn ihworho nẹ aye i ya odẹ rhotọre nẹ aye i kwosa urhomu rẹn usun i Rome. Omarana, itu i Rome ọrhẹ era kerhọ i Jesu na kwosa urhomu fọkiẹ ekwakwa aye, etọre aye ọrhẹ eghwa aye. Habaye, ihworho re toro osa urhomu, na lẹrhiẹ rhiẹ ohwan rẹn ihworho na. Ihworho re toro osa urhomu, ina sabu dẹ ẹrhẹ ọduado mie omẹgbanhon usun, neneyo aye i sabu ghwa ihworho na re. Zacchaeus, ro rhiẹ olori ihworho re toro osa urhomu uvuẹn Jericho, o rhi me fe, nime ọ ghwa ihworho ria. (Luke 19:2, 8) Omaran ihworho eroro re toro osa urhomu a ji ghwa ihworho ria jerẹ i Zacchaeus.

9, 10. (a) Marhẹ evwreghrẹn i Jesu i ru damoma nẹ aye i lẹrhiẹ vwobọrhọ usun oseghe? (b) Me ye yonorin nẹ ẹkpahenrhọ i Jesu? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁹ Evwreghrẹn i Jesu i damoma rẹ aye  ine mwuie nyoma ẹmro ro sekpahen osa urhomu ẹkwa. Ọnana yẹ osa urhomu rẹ ọsoso itu i Jew a kwa. (Se Matthew 22:16-18.) Itiọrurhomẹmro, itu Jew i vwo utuoma kpahen osa urhomu ọnana. Fọkime, ọnana o mevirhọ taghene aye i ha obotọre usun i Rome. Ihworho ri ha obọrẹ i Herod ri ha ẹmro ọnana phia, i rurie neneyo Jesu ọrhọ ta taghene o fo na kwosa urhomu-u, ana ta taghene ọ kparehasuẹ urhi. Habaye, Jesu ọrhọ ta taghene o fori na kwosa urhomu, ihworho ezẹko i rhe lelie ghwomara-an.

¹⁰ Jesu ọ jomarhotọre nọ jọ rhọ frẹfro kpahen osa urhomu ẹkwa. Omarana, Jesu nọ tare: “Are i kwa ekwakwa i Caesar rẹn i Caesar, ọrẹn kwa ekwakwa Osolobrugwẹ rẹn Osolobrugwẹ.” (Matt. 22:21) Itiọrurhomẹmro, Jesu o rheri taghene ihworho re toro osa urhomu na, a ghwa ihworho ria. Udabọ ọrana, Jesu ọ guọlọ beghe nẹ ẹmro ri mai ghanre-en. Nọyẹ, Uvie Osolobrugwẹ rọ nọ kwaphiẹ ebẹnbẹn ituakpọ ephian rhọ. Omarana, no dje omamọ udje rẹn idibo yi ephian. O fori nẹ aye i kẹnoma rẹn usun oseghe ọrhọ tobọ rhianẹ erhirhiẹ na ọ guọleriẹ. Ilele Kristi a ha Uvie Osolobrugwẹ ọrhẹ irueruo ọsoso karo, ukperẹ aye ina frẹfro kpahen osehiẹn ra homaphia uvuẹn usun oseghe.—Matt. 6:33.

11. Marhẹ ene ru sabu dje irueruo ọsoso phia izede ro serhọ?

¹¹ Iseri Jehova buebun i sabu fiẹ iroro ọgbogbanhon aye i vwori bi, kpahen usun oseghe kparobọ. Omizu ọmase owu rọ ha ẹkwotọre i Great Britain, nọ tare: “Ọke e yoni mẹ kpahen usun oseghe uvuẹn isukuru hin, uruemru mẹ no wenerin. Ni mi vwo ẹhẹn mi na chochọn ihworho ibiebi, nime e sehiẹn ame omamọ. Dedevwo, mi rhe oborẹ a frẹfro omamọ, ọrẹn, obẹtaye, oma ọ vwo merhen mẹ-ẹ. Mie rhe taghene o fori ne yono ihworho nẹ aye i tiẹ uruemru utuoma nẹ ẹhẹ-ẹn. Omarana, ọke mia tuẹn uyono i Baibol rhọ, ni mi ma mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne tiẹ uruemru utuoma nẹ ẹhẹn vwẹre. Omizu ọmase owu ro rhiẹ oyibo yọ ha userhumu mẹ sabu fiẹ iroro ọrana kparobọ. Vwarana, mia ga ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn ukoko idienrhọ, mia ji damoma mi na ha userhumu rẹn aruẹ ihworho ephian.”

12. Oborẹ ọ lẹrhẹ emru phie ego yi Jesu ọ ta rẹn idibo yi ni kẹnoma nu?

¹² Uvuẹn ọke i Jesu, ihworho buebun a ha irueruo usun oseghe ba ẹga aye. Ọbe owu re se Daily Life in Palestine at the Time of Christ, nọ tare taghene ana sabu se ẹko ẹga sansan rẹ itu i Jew i havwọ usun oseghe. Omarana, Jesu nọ ha orhetio rẹn idibo yi: “Are i kẹnoma rẹn oborẹ ọ lẹrhẹ emru phie ọrẹ otu i Pharisee na ọrhẹ oborẹ ọ lẹrhẹ emru phie ọrẹ Herod.” (Mark 8:15) Ọkezẹko, Herod ra hunute na, o sekpahen ihworho ri ha obọrẹ i Herod. Otu i Pharisee i guọlọre nẹ itu i Jew na i suẹn oma aye. Iyẹnrẹn i Matthew o djephia taghene i Jesu ọ ji hunute otu i Sadducee na. Aye i guọlọ ruẹ ekwakwa lele oborẹ aye i ru notọre rhe. Ihworho buebun i vwo omamerhomẹ kpahen usun i Rome. Jesu ọ dabu ha orhetio ọgbogbanhon rẹn idibo yi, nẹ aye i kẹnoma rẹn iyono rẹ ẹko esa enana e yono. (Matt. 16:6, 12) Itiọrurhomẹmro, ẹmro ọnana ọ homaphia ọke a guọlọ ha i Jesu mwu ẹrhẹ orodje ọ vrẹn hin.

13, 14. (a) Marhẹ yẹ usun oseghe ọrhẹ irueruo ẹga e ru suẹ ozighi ọrhẹ irueruo osehiẹn? (b) Mesoriẹ o vwo fo ne gbozighi fọkiẹ irueruo osehiẹn? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹³ Ẹga i rhe kwomakugbe usun oseghe,  ozighi no nie sa. Jesu o yoni idibo yi taghene aye i vwe vwobọrhọ aruẹ irueruo erana-a. Ọrana yọ soriẹ ilori irherẹn ọrhẹ otu i Pharisee na, a guọlọ kpe i Jesu. Aye e nie taghene i Jesu ọ kparahasuẹ usun ọrhẹ irueruo ogame aye. Omarana, aye ni tare: “Arha nyajevwo omaran, aye ephian ine vwo esegburhomẹmro kpahiẹn, itu i Rome ni na rhe mọ ha ekete ọwan ọrhẹ agbamwa ọwan.” (John 11:48) Omarana, Orherẹn Ọduado Caiaphas nọ djẹ iroro kpahen oborẹ aye ine ru sabu kpe i Jesu.—John 11:49-53; 18:14.

¹⁴ Caiaphas no dje isodja nẹ aye i ye mwu i Jesu uvuẹn ason. Jesu o rhe kpahen ọnana, omarana, ọke rọ riẹ emaren rọ kẹta rhẹ inyikọ na, nọ tare nẹ aye i ha edan ọlọkọ ezẹko lele oma. Ọ guọlọ ha edan ọlọkọ eva na yono aye uyono ọghoghanren. (Luke 22:36-38) Ọke oru, uvuẹn ason ọrana, Peter nọ ha odan ọlọkọ na bru owuọwan usuẹn ihworho ri me mwu i Jesu na. O vwo ẹfro-o, ọ tuekwẹre fọkiẹ irueruo osehiẹn rẹ aye e me mwu i Jesu uvuẹn ason. (John 18:10) Ọrẹn, Jesu nọ ta rẹn i Peter: “Fi odan ọlọkọ ọnọ rhẹ ekete rọ havwọ bi, fọkime ihworho re ha odan ọlọkọ wọnrọn, aye ine hwuo nyoma odan ọlọkọ.” (Matt. 26:52, 53) Uyono ọghoghanren ọnana o serhọ rhẹ ẹrhomo i Jesu ọ nẹren uvuẹn ason e ki mwuie, ọke rọ ta taghene aye a ha usuẹn akpọ na-a. (Se John 17:16.) Jehova ọvo yọ nọ wọnrọn hasuẹ ihworho re sehiẹn awọrọ.

15, 16. (a) Marhẹ i Baibol na o ru ha userhumu rẹn Ilele Kristi kẹnoma rẹn ozighi ne? (b) Ovẹnẹ ọgo yi Jehova ọ mẹrẹn uvwre ọwan ọrhẹ ihworho akpọ na?

¹⁵ Omizu ọmase ro rhirhiẹ Europe ra hunute vrẹn na, o yonorin taghene i Jehova ọvo yọ nọ sabu tiẹ osehiẹn nie. Nọ tare: “Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene ozighi ọ vwọ rhua irueruo ọsoso sa-a. Mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho re gbozighi e hwuẹ rhọ ye. Nọ jeghwai lẹrhẹ ihworho mwuomarhọ. Oma ọ merhenren mẹ ri Baibol na o yoni mẹ taghene Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu brorhiẹn ọsoso. Ọnana yẹ oborẹ mie ghwoghwo emrẹ ẹgbukpe 25 rhe na.” Omizu ọhworhare ro rhirhiẹ Africa na, ọ ha “odan ọlọkọ ọrẹ ẹhẹn na” ro rhiẹ i Baibol na wene odan ọlọkọ ye ne, omarana, nọ sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aruẹ ihworho ephian. (Eph. 6:17) Ọke omizu ọmase ro rhirhiẹ Europe na o rhiẹ Oseri Jehova, nọ rọnmọ omizu ọhworhare owu usuẹn ihworho ro vwo utuoma kpahen bi na. Imizu awansa na i ruẹ ewene fọkime aye i guọlọ họhọ i Kristi.

¹⁶ O fori ne ji ruẹ ewene! Baibol na ọ ha ituakpọ dje urhie ọduado rọ wọnrọn sa wọnrọn rie ro vwo vwo ufuoma. (Isa. 17:12; 57:20, 21; Rev. 13:1) Dedevwo usun oseghe ọ suẹ oghalẹ ọrhẹ ozighi, ọrẹn, ọwan a sẹrorẹ ufuoma ọrhẹ okugbe. Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan ra sẹrorẹ okugbe.—Se Zephaniah 3:17.

17. (a) Izede esa ego ye ne ru toroba okugbe? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Ọwan i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ana sabu toroba onyerẹnkugbe Ilele Kristi uvuẹn izede esa: (1) Ana vi hẹroso Uvie Osolobrugwẹ no tiẹ osehiẹn akpọ na nie, (2) ana kẹnoma rẹn usun oseghe, ọrhẹ (3) ana tiẹn ozighi egbe. Ọrẹn, okugbe rọ ha uvwre Ilele Kristi ọnọ sabu dẹrughwaroghwu imwofẹn fọkiẹ ovẹnẹ rọ ha uvwre ọwan. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru sabu nyerẹn ghele obẹnbẹn ọnana jerẹ Ilele Kristi ọke inyiko na.