1. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Colossians 2:4, 8, marhẹ Echu o ru damoma sun iroro ọwan?

ECHU ọ guọlọre taghene ọwan i kparehaso i Jehova. Omarana, nọ damoma ro no sun iroro ọwan neneyo a sabu huvwele yi. Ọ damoma phiẹ ọwan rhọ na nyalelie nyoma rọ ha ekwakwa re je ọwan ruiruo.—Se Colossians 2:4, 8.

2-3. (a) Mesoriẹ o fo na kpomavi rẹn orhetio rọ ha uvuẹn Colossians 2:8? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Ọwan i ghini ha erhirhiẹ ofẹn nẹ abọ ọphiẹrhọ Echu? Ee! Karorhọ, Paul ọ ya orhetio rọ ha uvuẹn Colossians 2:8 vwe egehọ-ọ. Ọ yariẹ vwe Ilele Kristi ra ha ẹhẹn ọfuanfon djẹha. (Col. 1:2, 5) Ilele Kristi ọke ọrana i ha erhirhiẹ imwofẹn, ọwan inyenana i ha erhirhiẹ imwofẹn rọ ghwẹ ọrẹ aye. (1 Cor. 10:12) Mesoriẹ? Fọkime e le Echu rhiẹ otọrakpọ na ne, omarana nọ damoma rọ nọ phiẹ idibo Osolobrugwẹ rhọ. (Rev. 12:9, 12, 17) Habaye, ọwan e nyerẹn uvuẹn ọke rẹ evwọkon ọrhẹ ihworho ra phiẹ ihworho rhọ ine “biomurhọ biomurhọ.”—2 Tim. 3:1, 13.

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ Echu o ru ha “iyono ọphiẹrhọ” suẹn ihworho beghe. Ene yono kpahen “ena” yen esa. (Eph. 6:11) Orho ru, uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru ti iroro esọsọ nẹ uvuẹn ọmudu ọwan. Ọrukaro, jene yono izede rẹ Echu o ru phiẹ emọ Israel rhọ ọke aye a ruẹ Otọre Ive na hin.

4-6. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Deuteronomy 11:10-15, ena ikebi ekpokpọ ego yẹ emọ Israel na ine yono ọke aye a ruẹ Otọre Ive na hin?

⁴ Echu ọ ha ona phiẹ emọ Israel na rhọ ga ema. Marhẹ o rurie lele? Fọkime o rheri taghene aye i guọlọ emaren, nọ ha ojemẹ ọnana ruie nẹ aye i ru oborẹ ọ guọlọre. Ọke emọ Israel na a ruẹ Otọre Ive na, aye ni wene ena ikebi aye. Ọke aye a ha Egypt, aye a tọn otọre jeghwai ha ame ro nẹ urhie i Nile na kpọtọ ewawọ aye. Ọrẹn, oborẹ e ruẹ ikebi lele uvuẹn Otọre Ive na nọ wẹnẹren, aye e vwe vo ame nẹ urhie ọduado kpọtọ ewawọ aye-e, ọrẹn ame oso rọ rhọ ọrhẹ evwri ro se yọ kpọtọ ewawọ aye. (Se Deuteronomy 11:10-15; Isa. 18:4, 5) Omarana, emọ Israel na ni ne yono ena ekpokpọ rẹ aye ina ha ruẹ ikebi aye. Ọnana ọ lọhọ-ọ, fọkime ihworho buebun ri vwo ena re ruẹ ikebi, i hwuru uvuẹn ato na ne.

⁵ Jehova no dje fiotọre rẹn ihworho yi taghene erhirhiẹ aye ọ wẹnẹ ne. Ọke oru, nọ yẹrẹ aye orhetio ọrọrọ, rọ họhọ oborẹ o vwo surhobọmwu ikebi re ruẹ: “Are i jomarhotọre neneyo ọmudu are ọ jọ rhọ riẹriẹ are vru jeghwai ga isolobrugwẹ erọrọ, ji gburhomurhotọre rẹn aye.” (Deut. 11:16, 17) Mesoriẹ i Jehova ọ ha orhetio kpahen ogame isolobrugwẹ efian phia, ọke rọ ta kpahen ena ikebi ekpokpọ re ne yono?

⁶ Jehova o rheri taghene emọ Israel na ina sabu yono ena ikebi ekpokpọ mie egehọ re rhirhiẹ kẹrẹ aye. Itiọrurhomẹmro, egehọ erana i rhe oborẹ e ruẹ ikebi uvuẹn otọre ọrana ghwẹ emọ Israel, omarana ihworho Osolobrugwẹ ina sabu yono emru mie aye, ọrẹn imwofẹn ọ  havwiẹ. Eghwẹrẹ itu i Canaan a ha ẹga rẹn i Baal, omarana oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen nọ hobọte aye. Aye i vwo imwẹro taghene i Baal yọ lẹrhẹ oso rhọ, ọye yo ji vwo ivwrevwrede na. Jehova ọ guọlọ na ha imwẹro ofian ọnana phiẹ ihworho yi rhọ-ọ. Ọrẹn, ọgbọ buebun emọ Israel na ni djẹ ogame i Baal. (Num. 25:3, 5; Judg. 2:13; 1 Ki. 18:18) Gba djokarhọ oborẹ emọ Israel na i ru rhiẹ evrẹn rẹn Echu.

7. Ọdamuni ọgo yẹ emọ Israel na i dẹrughwaroghwu ọke aye a ruẹ Otọre Ive na?

⁷ Ona ọrukaro rẹ Echu ọ ha ruiruo yẹ ojemẹ aye i vwori rẹ oso ọnọ rhọ kpọtọ otọre na. Ibiẹ oso ọvo yọ rhọre uvuẹn Otọre Ive na, nẹ ehion ibiamo April ye te i September. Nẹ emọ Israel na i sabu nyerẹn jeghwai mẹrẹn omamọ ewawọ, aye ina vi hẹroso oso rọ rhọ uvuẹn ubiamo October. Echu nọ phiẹ emọ Israel rhọ vwo imwẹro taghene nẹ aye i sabu fikparobọ, o fori nẹ aye i fiobọrhọ irueruo rẹ egbamwa egehọ na e ruẹ. Itu i Canaan i vwo imwẹro taghene isolobrugwẹ aye ya lẹrhẹ oso rhọ rẹn aye, ọrẹn aye ine ze izobo ezẹko vwẹre. Eri vwe vwo esegburhomẹmro kpahen i Jehova ni vwo imwẹro taghene izede ọnana ọvo yẹ aye ine ru vabọ okaka, omarana aye ne ruẹ irueruo egehọ na e ruẹ rẹn Baal.

8. Me yẹ ona ọreva rẹ Echu ọ ha ruiruo? Dje yi fiotọre.

⁸ Echu ọ ha ona ọrọrọ phiẹ emọ Israel na rhọ. Ọnana yẹ ojemẹ ọfanrhiẹn. Egbamwa egehọ na a ga isolobrugwẹ aye nyoma aye e vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn. Aruẹ ogame ọnana o sekpahen irueruo rẹ emẹse ọrhẹ ehworhare e gbọfanrhiẹn uvuẹn oghwa ẹga na. Aye ne ni uruemru rẹ ehworhare a gbẹ ehworhare yanghene emẹse a gbẹ emẹse ọrhẹ irueruo ọfanrhiẹn erọrọ rhiẹ oborẹ o serhọ! (Deut. 23:17, 18; 1 Ki. 14:24) Ihworho enana i vwo imwẹro taghene izobo enana a lẹrhẹ isolobrugwẹ aye ruẹ otọre na no rhomu emaren. Irueruo enana i je emọ Israel na buebun, omarana na sabu riẹriẹ aye ha ẹga rẹn isolobrugwẹ efian. Ọrẹ imwẹro, aye evrẹn harẹn Echu.

9. Jerẹ oborẹ ọ ha Hosea 2:16, 17, marhẹ Echu o ru ruẹ emọ Israel ni Jehova ọ sẹrẹ aye ẹro?

⁹ O ji vwo ona ọresa rẹ Echu ọ ha ruiruo. O ruẹ emọ Israel ni Jehova ọ sẹrẹ aye ẹro. Uvuẹn ẹdẹ ọmẹraro Jeremiah, Jehova nọ tare taghene emẹraro efian e ruie nẹ odẹ ye ọ sẹrẹ ihworho yi ẹro “fọkiẹ i Baal.” (Jer. 23:27) Ọrẹ omemwurhọ, ihworho Osolobrugwẹ i vwa rha ha odẹ i Jehova ruiruo-o, aye ni ha odẹ i Baal wenie, ro mevirhọ “Ọro vwo emru” yanghene “Onini.” Uruemru ọnana ọnọ lẹrhiẹ bẹn rẹ emọ Israel ina mẹrẹn ovẹnẹ rọ ha uvwre i Jehova ọrhẹ Baal, rọ nọ ji lẹrhẹ aye ha irueruo i Baal ba ogame i Jehova.—Se Hosea 2:16, 17 ọrhẹ ekete ra djokarhọ.

10. Ena ego yẹ Echu ọ ha ruiruo inyenana?

¹⁰ Echu ọ ji ha ena enana ruiruo inyenana. Ọ ha ojemẹ ihworho phiẹ aye rhọ, o jiri ọfanrhiẹn, jeghwai ruẹ ihworho ni Jehova ọ sẹrẹ aye ẹro. Ọrẹn, jene kiki yono kpahen ona rọ kẹta na.

11. Marhẹ Echu o ru ruẹ ihworho ni Jehova ọ sẹrẹ aye ẹro?

¹¹ Echu o ruẹ ihworho ni Jehova ọ sẹrẹ aye ẹro. Ọke inyikọ i Jesu e hwu hin,  ihworho ezẹko ra gemai ruẹ taghene aye Ilele Kristi, ne yono awọrọ iyono efian. (Acts 20:29, 30; 2 Thess. 2:3) Inyikọ efian enana ne ruie nẹ odẹ Osolobrugwẹ ọ sẹrẹ ihworho ẹro. Jerẹ udje, aye ni ti odẹ Osolobrugwẹ nẹ i Baibol aye, jeghwai ha “Ọrovwori” yanghene edevan erọrọ wenie. Nyoma aye a ha “Ọrovwori” wene odẹ i Jehova, nọ bẹn rẹ ihworho re se i Baibol na ni mẹrẹn ovẹnẹ uvwre i Jehova ọrhẹ “erivwori” erọrọ ra hunute uvuẹn i Baibol na. (1 Cor. 8:5) Uvuẹn i Baibol aye, “Ọrovwori” yẹ aye e se i Jehova ọrhẹ Jesu, omarana, nọ bẹn ra na sabu vwẹruọ ovẹnẹ rọ ha uvwre i Jehova ọrhẹ Ọmọyen Jesu. (John 17:3) Otighri ọnana yọ lẹrhẹ uyono osolobrugwẹ esa ri tankugbe homaphia, ro rhiẹ uyono rọ vwọ ha uvuẹn i Baibol na. Omarana, ihworho na mẹrẹn Osolobrugwẹ rhiẹ ohworho rẹ aye ina ja sabu rhe jeghwai tikẹrẹ. Ọrana ofian ọvwiavwia!—Acts 17:27.

12. Jerẹ oborẹ ọ ha Romans 1:28-31, me yẹ ẹga efian e jirẹ, me yo nerhumie rhe?

¹² Echu ọ ha ojemẹ ọfanrhiẹn ruiruo. Uvuẹn ọke emọ Israel, Echu nọ ha ogame ofian jiri ọfanrhiẹn. Inyenana, o ji ruẹ omaran. Ẹga efian e jiri ọfanrhiẹn jeghwai nie rhẹ oborẹ o serhọ. Omarana, buebun ihworho ra ta taghene aye a ga Osolobrugwẹ i sẹrerhumuji irhi enẹyen kpahen ọfanrhiẹn ne. Uvuẹn ileta rẹ ọnyikọ Paul ọ ya vwe itu i Rome, no dje oborẹ o nerhumu ọnana rhe. (Se Romans 1:28-31.) Usuẹn “oborẹ o vwo serhọ” yẹ aruẹ irueruo ọfanrhiẹn ephian, tobọ te uruemru rẹ ehworhare a gbẹ ehworhare yanghene emẹse a gbẹ emẹse. (Rom. 1:24-27, 32; Rev. 2:20) O rhiẹ oborẹ ọghanranren na nyalele iyono i Baibol na ri fiotọre!

13. Ona ọrọrọ ọgo yẹ Echu ọ ha ruiruo?

¹³ Echu ọ ha ojemẹ omobọ ruiruo. E vwo ojemẹ re ne yono ena ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan hẹrote oma ọwan ọrhẹ ekrun ọwan. (1 Tim. 5:8) Ọgbọ buebun, ana sabu vwo ena enana nyoma re riẹ isukuru jeghwai fioma rhẹ uyono. Ọrẹn, o fori na ha ẹghwanren ruiruo. Isukuru buebun uvuẹn emwa buebun e yono ena ra na ha ruiruo, ọrhẹ irherhe ituakpọ.  Isukuru na e jirie rẹn emọ uyono nẹ aye i vwo ẹhẹn eveva kpahen Osolobrugwẹ, jeghwai ha ukẹro sakamu ni Baibol na. E yono aye taghene uyono ekwakwa ri varhe ọvo yọ nọ sabu dje oborẹ arhọ o ru tonrhọ. (Rom. 1:21-23) Aruẹ iyono enana i haso “ẹghwanren Osolobrugwẹ.”—1 Cor. 1:19-21; 3:18-20.

14. Me yẹ ẹghwanren ituakpọ o jirẹ?

¹⁴ Ẹghwanren ituakpọ ọ haso irhi ọsoso i Jehova. O vwo omamọ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ-ẹ, ukpomaran “ewian erẹ ugboma na.” (Gal. 5:19-23) O jirie nẹ ihworho i kparoma, oborẹ o nerhumie rhe yẹ ihworho ri “vwo ẹguọlọ oma aye ọvo.” (2 Tim. 3:2-4) Iruemru enana i haso uruemru dẹndẹn, uruemru omeriotọre rẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ idibo yi i vwo. (2 Sam. 22:28) Ilele Kristi ezẹko ri hatua isukuru eduado i lẹrhẹ iroro akpọ na nọ ma iroro aye ne, ukperẹ ono rhiẹ iroro Osolobrugwẹ. Jene yono udje owu kpahen oborẹ ọnọ sabu phia.

15-16. Me wu yono nẹ oborẹ omizu ọmase owu o rhiẹromẹrẹn?

¹⁵ Omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro ẹgbukpe rọ vrẹn 15 ne nọ tare: “Mie rhiẹ Oseri Jehova ro bromarhame ne na, mi seri jeghwai rhon kpahen imwofẹn rọ havwiẹ arha hatua isukuru ọduado, ọrẹn mia kerhọ orhetio na-a. Ni mie roro taghene urhebro ọrana ọ hobọte mẹ-ẹ.” Ebẹnbẹn ego yọ dẹrughwaroghwu? Nọ tare: “Mia ghwọghọ ọke rhẹ ẹbe mẹ te erhirhiẹ mi vwa rha mẹrẹn ọke dabu nẹrhomo vwe i Jehova jerẹ  oborẹ mie ruẹ bi-i, mi vwa rha mẹrẹn ọke gbikun i Baibol na rhẹ awọrọ-ọ, ọ ji bẹn mẹ mi na dabu mwuegbe rhẹ iyono ukoko. Ọrẹ omamerhomẹ, ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene isukuru na o fi otighri rhẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova, ni mi brorhiẹn mi na dobọji. Ni mi ghini dobọji.”

¹⁶ Marhẹ isukuru ọduado ọ hobọte iroro omizu ọnana lele? Ọye nọ kpahenrhọ ye: “Ọfa ọ ro mẹ mi na ta taghene isukuru mi hatua na ọ lẹrhe mẹ tẹnrovi ijẹgba awọrọ, maido imizu uvuẹn ukoko na, jeghwai fiẹrorhọ taghene aye ine ru vrẹn oborẹ aye ina sabu ru, ni mie ji tioma nẹ uvwre aye. Ọ ha ọke jijiri mi ki dobọ iruemru erana ji. Oborẹ mi rhiẹromẹrẹn na, o dje mẹ taghene emru imwofẹn na tiẹn orhetio ri Jehova ọ yẹ ọwan nyoma ukoko yi. Jehova o rheri mẹ ghwẹ oborẹ mi rhe omamẹ. Manẹ mia kerhọ ye!”

17. (a) Orhienbro ọgo yo fori ne bru? (b) Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁷ Vwo omwemẹ wu ne je rhiẹ ọvrẹn rẹn “iyono ọrẹ akpọ na ọrhẹ iyono ọphiẹrhọ” ọrẹ akpọ Echu. Wu vwe jenẹ ena Echu i phiọ rhọ-ọ. (1 Cor. 3:18; 2 Cor. 2:11) Wu vwa ha uphẹn rẹn Echu nọ lẹrhẹ i Jehova ọrhẹ oborẹ ọ guọlọre taghene wu ha ẹga riẹn lele, nọ sẹruọ ẹro-o. Nyalele irhi egbagba i Jehova. Wu vwa lẹrhẹ Echu phiọ rhọ sẹrerhumuji urhebro i Jehova-a. Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ wu mẹrẹnvwrurhe taghene iroro akpọ na ọ hobọto ne? Urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana ono dje oborẹ i Baibol na ono ru ha userhumu rẹn ọwan wene ekwakwa ri vi “kanroma rhotọre.”—2 Cor. 10:4, 5.