1. Me yẹ idibo i Jesu i ta rẹn otu buebun uvuẹn ọke inyikọ na nẹ aye i ru?

OTU ehworhare ọrhẹ emẹse buebun ra dje edjadjẹ sansan ri nẹ ẹkwotọre sansan rhe, i kokori. Emru igbevwunu nọ phiare ẹdẹ ọrana. Ẹko itu i Jew ezẹko, na sabu djẹ edjadjẹ epha ri rhiẹ i Jerusalem na! Ọnana o gbe epha na unu omamọ, ọrẹn oborẹ itu i Jew na a ta rẹn aye ọrhẹ oborẹ ọnyikọ Peter ọ ta rẹn aye ephian, yọ mai gbe otu na unu. Otu na i yonorin taghene aye ina sabu simirhọ aye i rhe dje esegburhomẹmro phia kpahen Jesu Kristi. Iyẹnrẹn ọnana o te ọmudu otu na omamọ. Ọnana nọ lẹrherẹ ihworho na nọ: “Me yẹ ame ine ruo?” Ọrẹ ẹkpahenrhọ, Peter nọ tare: “Are owuowọnwan i bromarhame.”—Acts 2:37, 38.

2. Me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

² Oborẹ ọ phiare o gbe unu. Ihworho ri te emrẹ 3,000 ni bromarhame ẹdẹ ọrana, jeghwai rhiẹ idibo i Kristi. Ọnana yẹ ọtonrhọ owian ọduado re ruẹ idibo, ri Jesu o jurhi rẹn idibo yi nẹ aye i ru. Owian ọrana o kerabọ te inyenana ne. Uvuẹn ọke ọwan na, a sabu tẹmro rẹn ohworho emrẹ inọke ezẹko rọ nọ lẹrhiẹ mwuovwan omebrurhame-e. Ọnọ sabu ha ibiamo ezẹko yanghene ẹgbukpe owu yanghene ghwomaran dede, nẹ ohworho re yono ọ sabu mwuovwan omebrurhame. Jerẹ oborẹ e rheri, a guọlọ omẹdamu ọgbogbanhon na sabu ha userhumu rẹn ọre yono rhiẹ odibo i Jesu. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ohworho we yono rhiẹ odibo ro bromarhame.

3. Jerẹ oborẹ ọ ha Matthew 28:19, 20, me yẹ ọre yono ono vi ru nọ sabu mwuovwan omebrurhame?

³ Bọmọke ohworho we yono ono ki bromarhame, o fori nọ ha oborẹ i Baibol na o yonorin ruiruo. (Se Matthew 28:19, 20.) Ọke ohworho re yono ọrhọ ha oborẹ o yono ruiruo, nọ nọ họhọ “ọvwẹghwanren” rọ ha uvuẹn udje i Jesu na, rọ tọn otọre kodo nọ sabu bọn oghwa ye rhẹ oberun atita. (Matt. 7:24, 25; Luke 6:47, 48) Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ọre yono ha oborẹ o yono ruiruo? Jene yono kpahen irorẹdjẹ esa.

4. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ere yono mwuovwan omebrurhame? (Se ekpeti na “ Ha Userhumu Rẹn Ọrẹ we Yono Bru Ẹkẹ Jeghwai Nyamwu Aye.”)

⁴ Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono bru ẹkẹ te oma. Mesoriẹ o fo wu ha userhumu riẹn? Roro kpahen udje ọnana: Orhianẹ wa guọlọ nya onya oseseri, ono rhomu wu rha domaji uvuẹn ekete ri vwo erhumu uvuẹn izede na. Ọke ọrana ekete wa nya orho serẹ pha-an. Omaran ọ ji havwọ, ọke ohworho re yono orho bru ẹkẹ ekokamu te oma jeghwai nyamwu aye, nọ nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnọ sabu mwuovwan omebrurhame. Ha oghọn na “Oborẹ Wu Guọlọ Ru” uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! ruiruo, ne wu ha userhumu rẹn ọrẹ we yono ru riobarorhọ. Uvuẹn obẹta uyono owuowu, ta kpahen oborẹ ẹkẹ na o ru sekpahen oborẹ ọrẹ we yono na, ọ ghwai yono hin. Orhianẹ wu vwo ẹkẹ ọrọrọ wu guọlọre nọ nyamwu, wu na sabu ya ye rhẹ oghọn ra ya “Ọrọrọ” rhọ. Rha ha oghọn ọnana uvuẹn ọbe na karorhọ ọrẹ we yono na kpahen ẹkẹ ro bru te oma, te ekokamu ọrhẹ eri na ha ọke jijiri.

5. Lele oborẹ ọ ha Mark 10:17-22, me yi Jesu ọ ta rẹn ọdafe owu no ru, mesoriẹ?

⁵ Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn yen. (Se Mark 10:17-22.) Jesu o rheri taghene ọnọ bẹn rẹn ọdafe na nọ rhẹ ọsoso ekwakwa ye. (Mark 10:23)  Ọrẹn, Jesu ọ ta rẹn ọhworhare na no ruẹ ewene ọduado ọnana uvuẹn akpenyerẹn yen. Mesoriẹ? Fọkime Jesu o vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ọkezẹko, ana sabu tirierhumu re ne jirie rẹn ọre yono nọ ha oborẹ o yono ruiruo, fọkime ọwan e roro taghene o ji te ọke ono ruẹ ewene ra guọlọre-e. Ọnọ sabu ha ọke ihworho ine tiobọnu iruemru ahwanren aye i vwori, ji ha iruemru ekpokpọ ruiruo. (Col. 3:9, 10) Ọrẹn, arha kiki ta riẹn kpahen ewene ro fori no ru, nọ nọ phẹrẹ ro no ruie. Wu rha ta kpahen erhirhiẹ ọnana, no djephia taghene wu vwo ọdamẹ kpahiẹn.—Ps. 141:5; Prov. 27:17.

6. Mesoriẹ o fo na nọ ohworho re yono oborẹ o rorori?

⁶ Ọ ghanranren omamọ na nọ ọre yono na oborẹ o roro kpahen ekete re yonie na. Ha aruẹ enọ erana rhe oborẹ ohworho we yono na, o vwẹruọ ye jeghwai vwo imwẹro kpahen. We rhe ruẹ ọnana ọke ephian, ọnọ phẹrẹ are ina ta kpahen irhomu-ẹmro ri na bẹn riẹn no vwo ekwerhọ kpahen obaro na. Ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! o vwo enọ buebun ra lẹrhẹ ohworho roro. Jerẹ udje, uyono 04 ọrhọ nọ: “Marhẹ oma o ruẹ i Jehova wa rha ha odẹ ye se yi?” Uyono 09 ọrhọ nọ: “Ekwakwa ego ye wu guọlọ nẹrhomo kpahen?” Ọke ukaro, ọnọ sabu bẹn ohworho we yono na ọnọ kpahenrhọ enọ ra ha userhumu rẹn ohworho roro. Wu na sabu ha userhumu riẹn nyoma wu ne yonie no roro kpahen ekete i Baibol sansan ọrhẹ ifoto ọbe na.

7. Marhẹ ene ru ha idje re rhiẹromẹrẹn ruiruo izede ro mwidjẹn?

⁷ Ọke ohworho we yono orho vwẹruọ oborẹ o fori no ru, ha idje re rhiẹromẹrẹn jirie riẹn no ruie. Jerẹ udje, orhianẹ ọ bẹn riẹn rọ nọ rhiẹ uyono ukoko, wu na sabu dje ividio na riẹn, Jehova ọ Hẹrote mẹ, rọ ha uvuẹn oghọn re se “Guọlọ Iyẹnrẹn Erọrọ” ọrẹ uyono 14. Uvuẹn iyono buebun uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! wu na mẹrẹn aruẹ idje erana uvuẹn oghọn na, “Yono Kodo Rhọ” yanghene “Guọlọ Iyẹnrẹn Erọrọ.” * Jomarhotọre ne wu ja ha ọrẹ we yono vwanvwọn awọrọ nyoma wu na ta, “Orhianẹ ọ sabu ruie, wẹwẹ ina ji sabu ruie.” Jenẹ ohworho we yono na o brorhiẹn ọrana. Ukpomaran, hunute ihuẹmro kirighwo ri ha userhumu rẹn ohworho ra ta kpahen uvuẹn ividio na, ha iyono i Baibol na ruiruo. Ọkezẹko, wu na sabu hunute ekete i Baibol ra ta kpahen, yanghene oborẹ ohworho na o ruru. Uvuẹn ọke ro serhọ, kanrunumwu oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ohworho na.

8. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ohworho re yono vwo ẹguọlọ kpahen Jehova?

⁸ Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Izede ọgo? Guọlọ uphẹn sansan wu ne ru ha userhumu rẹn ọrẹ we yono rhe kpahen iruemru i Jehova. Ha userhumu riẹn vwẹruọ ye taghene Jehova, Osolobrugwẹ oma ọ merhan rọ hobọtua eri vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (1 Tim. 1:11; Heb. 11:6) Dje riẹn taghene ọnọ mẹrẹn erere ọke ọrhọ ha iyẹnrẹn na ruiruo, ro no djephia riẹn taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (Isa. 48:17, 18) Ọke ọrẹ we yono na orho vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova, no no vwo omwemẹ ro no ruẹ ewene ra guọlọre.—1 John 5:3.

9. Lele oborẹ ọ ha Mark 10:29, 30, me yọ nọ ha userhumu rẹn ohworho sẹrerhumuji ekwakwa ezẹko, nọ sabu rhiẹ odibo ro bromarhame ne?

⁹ Nẹ ohworho re yono ọ sabu mwuovwan omebrurhame, o fori nọ sẹrerhumuji  ekwakwa ezẹko. Jerẹ ọdafe ra hunute vrẹn ne, ihworho ezẹko re yono ina sabu sẹrerhumuji ekwakwa ri na lẹrhẹ aye fe. Orhianẹ iruo aye o serhọ rhẹ iruemru-urhi Baibol na-a, aye ina sabu guọlọ iruo ọrọrọ. Awọrọ ina sabu fan igbehian rhẹ eri vwe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Habaye, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene awọrọ, ihworho ekrun aye i sẹrerhumuji aye. Jesu ọ tare taghene ọnọ bẹn ihworho ezẹko ine ruẹ aruẹ ewene erana. Ọrẹn, ọye o veri taghene eri ha kpahiẹn ina mẹrẹn ebrurhọ. Habaye, Jehova ọnọ yẹ aye ekrun ro vwo ẹguọlọ uvwre ihworho yi. (Se Mark 10:29, 30.) Marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ọrẹ we yono mẹrẹn erere nẹ ẹghẹlẹ ọnana?

10. Me wu yono nẹ oborẹ i Manuel ọ tare?

¹⁰ Ha ohworho we yono mwu ugbehian. O fori ne wu dje rẹn ọrẹ we yono taghene wu vwo ọdamẹ kpahiẹn. Mesoriẹ? Djokarhọ oborẹ Manuel, ro rhirhiẹ i Mexico ọ tare. Ọke ro karorhọ ọke ro yono i Baibol na obọ, nọ tare: “Bọmọke ame ina ki tuẹn uyono na rhọ, omizu ro yoni mẹ nọ nọ mẹ sẹ omamẹ o dori. Ọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ te otọre, jeghwai ta kpahen kemru kemru. Mi mẹrẹnvwrurhe taghene o ghini vwo ọdamẹ kpahen mẹ.”

11. Marhẹ ere yono ine ru mẹrẹn erere ọke erhe lele aye ghwọghọ ọke kugbe?

¹¹ Ghwọghọ ọke rhẹ ihworho we yono, jerẹ oborẹ i Jesu ọ ghwọghọ ọke rhẹ idibo yi. (John 3:22) Orho serhọ, ha use rẹn ohworho we yono ro ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn yen nọ mọ riẹ emaren yanghene ni broadcast uvuẹn oghwa ọnọ. Oma ọnọ merhiẹn orhianẹ wu ha use riẹn ọke ihworho ekruien a riorẹ ri vwe serhọ. Kazibwe, ro rhirhiẹ Uganda, ọrhọ ta, “Mi yono ekwakwa buebun mie omizu ro yoni mẹ ọke ame a ghwọghọ ọke kugbe, jerẹ ọke ame e ji yono, mi mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ hẹrote ihworho yi ọrhẹ oborẹ ọma ọ merhen aye lele. Ọrana yẹ oborẹ mi guọlọre uvuẹn akpenyerẹn mẹ.”

12. Mesoriẹ o fo na ha imizu sansan lele oma ọke re ye yono ohworho?

 ¹² Ha use rẹn imizu sansan homaba uyono na. Ọkezẹko, ana sabu roro taghene ọnọ phẹrẹ ọwan ọvo i rhe ye yono ohworho na, yanghene nya rhẹ omizu ro lele ọwan nya bi. Dedevwo ọrana ọnọ sabu phẹrẹ, ọrẹn ohworho re yono na ọnọ mẹrẹn erere orhianẹ a ha imizu sansan lele oma. Dmitrii, ro rhirhiẹ i Moldova ọrhọ ta, “Omizu owuowu ro rhiẹ uyono mẹ, ọ ha ona sansan dje ekwakwa fiotọre. Ọrana nọ ha userhumu mẹ mẹrẹn izede sansan mi ne ru ha oborẹ mie yono na ruiruo. Habaye, ọrhọ lẹrhẹ ofa ro mẹ phan ọke mie tu riẹ uyono ukoko-o, fọkime mi mẹrẹn imizu na buebun ne.”

13. Mesoriẹ o fo na ha userhumu rẹn ọre yono rhiẹ uyono ukoko?

¹³ Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono riẹ uyono ukoko. Mesoriẹ? Fọkime Jehova o jurhi rẹn ihworho yi nẹ aye i vwoma kugbe; ọnana usuẹn ogame ọwan. (Heb. 10:24, 25) Habaye, imizu ukoko na ekrun ọwan. Ọke erhe kwomakugbe aye uvuẹn uyono ukoko, nọ họhọre taghene ọwan a riẹ obọdẹn emaren kugbe uvuẹn oghwa. Wu rha ha use rẹn ohworho we yono rhiẹ uyono ukoko, wa ha userhumu riẹn kpare udjoghwẹ ọghoghanren rọ nọ lẹrhiẹ mwuovwan omebrurhame. Ọrẹn, ọnọ sabu bẹn ro no riẹ uyono ukoko. Marhẹ ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! ono ru ha userhumu rẹn ọrẹ we yono fiẹ ebẹnbẹn rọ nọ sabu vwo kparobọ?

14. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ere yono rhiẹ uyono ukoko?

¹⁴ Ha uyono 10 ọrẹ ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! ha userhumu rẹn ohworho we yono. Bọmọke e ki tiobọnu ọbe na, na ta rẹn imizu ezẹko nẹ aye i ha uyono 10 na yono ihworho aye e yono, imizu na ni tare taghene ọ ha userhumu rẹn erẹ aye e yono rhiẹ uyono ukoko. Itiọrurhomẹmro, o fo na hẹrhẹ te uyono 10 vwẹre na ki ha use rẹn ere yono rhiẹ uyono-o. Ha use riẹn ogege, ji rhe ruẹ omaran ọke ephian. Ihworho sansan re yono i vwo ebẹnbẹn sansan. Omarana, kpomavi rẹn edamẹ ohworho we yono, ji nieso sẹ wu na sabu ha userhumu phia. Wu vwe fiobọrhotọre-e, orhianẹ ọ kiki tuẹn uyono ukoko rhọ-ọ. Vwo erhionrin, ọrẹn rha use riẹn.

15. Ofẹn ego yẹ ọre yono na ọnọ sabu vwo?

¹⁵ Ibiẹ ofẹn o mwuruon ọke wa guọlọ rhiẹ Oseri Jehova? Ọkezẹko we roro taghene wu sabu ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa-a. Yanghene ofẹn o mwuo taghene ihworho ekrun ọrhẹ igbehian enọ ina kparehasuọ. Orhiomaran, wu na sabu vwẹruọ erhirhiẹ ohworho we yono na. Jesu ọ tare taghene ihworho ezẹko ina sabu vwo aruẹ ofẹn ọrana. Ọrẹn, nọ ta rẹn idibo yi taghene aye i vwa lẹrhẹ ofẹn da aye obọ ji ja ga i Jehova-a. (Matt. 10:16, 17, 27, 28) Marhẹ i Jesu o ru ha userhumu rẹn idibo yi fiẹ ofẹn kparobọ? Marhẹ wu ne ru hẹrokele udje yi?

16. Marhẹ ene ru yono ohworho re yono no ghwoghwo rẹn awọrọ?

¹⁶ Yono ohworho we yono na oborẹ ono ru ghwoghwo. Ọkezẹko, ofẹn o mwu idibo i Jesu, ọke ro dje aye ye ghwoghwo. Ọrẹn, Jesu ọ ha userhumu rẹn nyoma rọ ta rẹn aye ekete aye ine ghwoghwo ọrhẹ oborẹ aye ine ghwoghwo. (Matt. 10:5-7) Marhẹ wu ne ru hẹrokele i Jesu? Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono rhe ekete rọ nọ sabu ghwoghwo. Jerẹ udje, nọ yen sẹ o rhe ohworho rọ guọlọ yono kpahen urhomẹmro rọ ha i Baibol na. Orho ru, ha userhumu riẹn mwuegbe oborẹ ọnọ ta, nyoma wu ne dje riẹn izede ọlolọhọ ono ru ghwoghwo  urhomẹmro na. Orho serhọ, wu na sabu ha oghọn na “Oborẹ Ihworho Ezẹko a ta” ọrhẹ “Ihworho Ezẹko Ina Sabu ta,” uvuẹn ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ! lele ọrẹ we yono na mwuegbe. Wu rhe ruẹ omaran, tẹnrovi oborẹ wu ne ru yonie nọ ha i Baibol na kpahenrhọ enọ izede ọlolọhọ ro ji mwidjẹn.

17. Marhẹ ene ru ha Matthew 10:19, 20, 29-31 ruiruo, ọke ra guọlọ ha userhumu rẹn ọre yono nọ hẹroso i Jehova?

¹⁷ Ha userhumu rẹn ọrẹ we yono na hẹroso i Jehova. Jesu ọ yẹ idibo yi imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen aye. (Se Matthew 10:19, 20, 29-31.) Karorhọ ọrẹ we yono na taghene Jehova ọnọ ji ha userhumu riẹn. Wu na sabu ha userhumu riẹn nọ hẹroso i Jehova nyoma wu ne lelie nẹrhomo kpahen ẹkẹ ye. Franciszek ro rhirhiẹ i Poland ọrhọ ta, “Omizu ro yoni mẹ, ọ hunute ẹkẹ mẹ uvuẹn ẹrhomo ọke ephian. Ọke mia mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo omizu na, ni mi tuẹn ẹrhomo omobọ rhọ. Mi mẹrẹn userhumu i Jehova ọke mia guọlọ ha ẹdẹ ezẹko nẹ iruo mẹ, ne mi sabu riẹ uyono ukoko ọrhẹ omẹvwa.”

18. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni owian Ilele Kristi a wian?

¹⁸ Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ihworho ra ha i Baibol na yono. O vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen oborẹ Ilele Kristi a wian gbanhan te, nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ihworho tikẹriẹ. (Isa. 52:7) Orhianẹ wu vwe yono ohworho vwana-a, wu na ji sabu ha userhumu rẹn ere yono mwuovwan omebrurhame, nyoma wu ne lele imizu erọrọ ye yono aye.