E vwiẹre mẹ uvuẹn May 19, 1940, uvuẹn amwa re se Amioûn, Lebanon. Ẹgbukpe ezẹko ọke oru, ekrun ame nọ kwa riẹ amwa re se Tripoli, avwaye yi mia ghwanren uvuẹn ekrun rẹ oma ọ merhan ri dabu rhe i Jehova, ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Mẹmẹ yẹ ubrevwiẹ usuẹn emọ awan isionrin, egbọtọ awansa ọrhẹ ehworhare awanva. Ọdamẹ eri vwiẹre mẹ, orhiẹ igho ẹguọlọ-ọ. Ọrẹn, ọrẹ aye ine yono i Baibol na, riẹ uyono ukoko, ji ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen Jehova.

O vwo imizu ezẹko ra djẹha uvuẹn ukoko ame. Owu vwọye yẹ Michel Aboud, ọye yọ hẹrote uyono ukoko re ruẹ uvuẹn oghwa. Ọye o yono urhomẹmro na uvuẹn New York, nọ tuẹn owian aghwoghwo na rhọ uvuẹn Lebanon uvuẹn ẹgbukpe 1921. Mi karorhọ oborẹ ọ họghọ jeghwai ha userhumu rẹn iphuphẹn imizu emẹse awanva re se Anne ọrhẹ Gwen Beavor, ri ruẹ otọre nẹ Isukuru i Gilead. Aye ni rhiẹ omamọ igbehian rẹn ame. Oma ọ merhenren mẹ mia mẹrẹn Anne uvuẹn United States, ọke ẹgbukpe buebun a vrẹn hin. Ọke oru ni mi i mẹrẹn Omizu Gwen, rọ rọnmọ omizu Wilfred Gooch rọ ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha London, England.

Ọke mia ha uphuphẹn uvuẹn Lebanon, Iseri Jehova ri havwiẹ e bu-un. Ọrẹn, ame e ghwoghwo oborẹ ame i yono nẹ i Baibol rẹn awọrọ  rhẹ oruru. Ame e ruẹ ọnana udabọ ẹkparehaso rẹ ilori ẹga e djephia. Mi karorhọ ezẹko usuẹn enana ri phia rẹn ame.

Ẹdẹ owu, ọke omẹmẹ ọrhẹ omizu mẹ ọgbọtọ re se Sana, e ghwoghwo uvuẹn egodo owu. Orherẹn owu no bruru ame rhe, ọke ame e ghwoghwo rẹn ihworho re rhirhiẹ egodo na. Ọ họhọre taghene ohworho owu yo se orherẹn na. Orherẹn na no phien Sana. Evwan no biomu orherẹn na gbangbanhon, nọ mwa omizu mẹ se nẹ ekete ra nya rhenren ogedege na, Sana no konron. Ohworho owu no se elọkpa, aye ni brokpakpa rhe, ji ha userhumu rẹn Sana. Aye ni mwu orherẹn na riẹ ogba elọkpa, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene okpọghọ o gberirie. Olori elọkpa na nọ nọriẹn: “Wẹwẹ ọrọmo? Wẹwẹ olori ẹga gbinẹ olori ilogbozighi?”

Erhirhiẹ ọrọrọ mi dabu karorhọ yẹ ọke ukoko ame, ọ ha imoto rọ nọ kpare ame riẹ ekete re vwe kiki ghwoghwo, ye ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Owian aghwoghwo na ọ dabu merhen ame oma omamọ bọmọke orherẹn amwa na o ki rhe kpahen oborẹ ame e ruẹ, no ji se ilogbozighi nẹ aye i gbozighi. Aye ni gidiri ame ji ha itita fi ame, ọsẹ mẹ nọ konron. Mi karorhọ ọke aye a kon ọsẹ mẹ, ughwaruiẹ no ghwe ọbara. Ọye ọrhẹ izu mẹ ni ruẹ imoto na, ame ri hẹrhẹre ni lelirẹ aye rhẹ ighweghwe. Ọrẹn, mi karorhọ ọke izu mẹ o hionron ọbara rọ ha ugboma ọsẹ mẹ, nọ tare: “Jehova, biko harhomu aye. Aye rhe oborẹ aye e ruẹ-ẹ.”

Uvuẹn erhirhiẹ ọrọrọ, ame ni ya mẹrẹn imizu ekrun ame uvuẹn amwa ame i nurhe. Avwaye, ame ni mẹrẹn olori ẹga owu uvuẹn oghwa ọsẹ mẹ ọduado. Olori ẹga na o rheri taghene eri vwiẹre mẹ Iseri Jehova. Dedevwo mi ha ẹgbukpe erhan ọvo, nọ guọlọ phọphe mẹ nyoma rọ nọ mẹ, “Mesoriẹ wu vwe ji bromarhame?” Ne mi kpahenrhọ ye taghene mẹmẹ jẹ ọmọvwerhe, ji ta riẹn taghene ne mi sabu bromarhame mi ne yono kpahen i Baibol na, ji vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon. Fọkime oborẹ mi kpahenrhọ ye o je yi-i, nọ ta rẹn ọsẹ mẹ ọduado taghene mia họghọ riẹ-ẹn.

Aruẹ idje esọsọ erana a ghwai bu-un. Ihworho re rhirhiẹ Lebanon i vwo uruemru ugbehian ọrhẹ ẹhẹn ghwologhwolo. Omarana, ame i lele ihworho buebun ta kpahen i Baibol na, ji lele aye yono.

Ọke mia ji ha isukuru, omizu owu ro rhiẹ idama ro nẹ Venezuela rhe nọ rhiẹ Lebanon. Ọye nọ rhiẹ uyono uvuẹn ukoko ame, nọ ji dabu rhe omizu mẹ ọgbọtọ re se Wafa. Ọke oru, aye ni rọnmọren jeghwai ye rhirhiẹ i Venezuela. Uvuẹn ileta rọ ya vwe ame, Wafa nọ ta rẹn ọsẹ mẹ nọ kwa ọsoso ekrun na rhiẹ Venezuela. O ruẹ ọnana fọkime ọ guọlọ rha mẹrẹn ame. Omarana, ọsẹ mẹ nọ kerhọ ye, ame ni kware!

Ame i te Venezuela uvuẹn ẹgbukpe 1953, ji rhirhiẹ Caracas, ekete rọ kẹrẹ ohworho ro suẹn na. Ri mie rhiẹ ọmọvwerhe na, oma ọ merhen mẹ ọke mia mẹrẹn ọro suẹn ẹkwotọre na ọke rọ ghwa imoto yi vrẹn uvuẹn izede. Ọrẹn, ọ lọhọ rẹn eri vwiẹre mẹ, aye ine wene lele akpenyerẹn, edjadjẹ, irueruo amwa, emaren ọrhẹ aruọke ẹkwotọre na-a. Itiọrurhomẹmro, ọke aye a damoma aye ine nyerẹn ghele erhirhiẹ na, emru obiobiomu nọ phiare.

Ọsẹ mẹ no kpomẹ. Ọnana o gberi ame unu, fọkime ọye ohworho rọ gbanhonron, ro ji vwo omọkpokpọ. Ame i sabu karorhọ ọke ro kpomu dẹ-ẹ. Na mẹrenriẹn vwrurhe taghene o vwo emiamo ikansa, na ji bẹriẹ. Ọrẹ omemwurhọ, no hwuru uvwre ọkprughwre owu ọ vrẹn hin.

Ọ bẹnren re ne dje oborẹ ọ miamerẹ ame te. Mi ha ẹgbukpe 13 obọ. Ame e fiẹrorhọ ye taghene ọsẹ ame ono hwuo-o, ame ne roro taghene oma ọrhọ merhen ame ghwomara-an. Uvwre ọke ezẹko, ọ bẹnren izu mẹ ono kwe taghene esa ye o hwu ne. Ọrẹn ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene o fori na kpariroro vrẹn, nyoma userhumu i Jehova, ame ni vwo edirien. Ọke mia ha ẹgbukpe 16, ni mi ruẹ otọre nẹ isukuru rọ ha Caracas, ni mi vwo omwemẹ mi na ghini ha userhumu rẹn ekrun mẹ.

Uvwre ọke ọrana, omizu mẹ ọgbọtọ re se Sana nọ rọnmọ Rubén Araujo, rọ ruẹ otọre nẹ Isukuru i Gilead rọ ji rharhumu rhiẹ Venezuela. Aye ni brorhiẹn aye ine riẹ New York. Ekrun mẹ ni brorhiẹn taghene mi ne riẹ isukuru ọduado, omarana ni mi riẹ New York. Ni mie lele omizu mẹ ọgbọtọ ọrhẹ ọgọ mẹ rhirhiẹ ọke mie riẹ isukuru na, aye i ha userhumu mẹ ru riarorhọ uvuẹn ogame i Jehova. Habaye, o ji vwo imizu buebun ri do te edje uvuẹn ukoko rọ djẹ edjadjẹ i Spain rọ ha i Brooklyn. Ni mi dabu rhe awanva usuẹn aye re se Milton Henschel ọrhẹ Frederick Franz; aye i gare uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha i Brooklyn.

Ọke mia ha isukuru na uvwre ẹgbukpe owu ne, ni mie roro kpahen oborẹ mi na ha akpenyerẹn mẹ ru. Mi se ekete buebun ji roro kpahen irhomu-ẹmro sansan uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ri tẹmro kpahen oborẹ Ielle Kristi ine ru bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova. Mi mẹrẹn oborẹ oma ọ merhen ekobaro ọrhẹ era wian uvuẹn Oghọn Ukoko ri ha ukoko ame, mi ji guọlọ họhọ aye. Ọrẹn, mie ji bromarhame. O jiri-i, ni mi mẹrẹn ọghanronmẹ mi na ha arhọ mẹ kpahontọre rẹn Jehova. Ni mi bromarhame uvuẹn March 30, 1957.

Mia kpare udjoghwẹ ọghoghanren ọrana hin na, ni mi roro kpahen idjaghwẹ ọrọrọ mi guọlọ kpare—ọrẹ mi na wian owian aghwoghwo Uvie na vuọnvuọn. Mi guọlọ rhiẹ ọkobaro, ọrẹn mi mẹrẹnvwrurhe taghene udjoghwẹ ọrana ọnọ bẹn. Marhẹ mi ne ru wian owian ọkobaro, ji rhe riẹ isukuru ọduado? Omarana, ni mia ye ileta vwe ekrun mẹ, aye na ji ya vwe mẹ kpahen orhienbro mẹ mi na dobọ isukuru ọduado na ji, jeghwai rharhumu riẹ Venezuela ne mi rhiẹ ọkobaro.

Mi rharhumu riẹ Caracas uvuẹn June 1957. Ọrẹn, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene erhirhiẹ ekrun mẹ o serhọ-ọ. Aye i guọlọ ohworho ọrọrọ rọ nọ ha userhumu rẹn ekrun na rhẹ igho. Marhẹ mi ne ru ha userhumu phia? Ni mi mẹrẹn iruo uvuẹn ibanki, ọrẹn mi ji guọlọ wian owian ọkobaro na. Itiọrurhomẹmro, ọrana oborẹ ọsoriẹ mia rharhumu rhe. Ni mi brorhiẹn mi ne ruẹ eva na kugbe. Uvwre ẹgbukpe buebun mi wianren uvuẹn ibanki ọke vuọnvuọn, ji ga ẹrhẹ ọkobaro. Oma ọ merhenren mẹ omamọ, mi ji wian gbanhon omamọ!

Oma ọ merhenren mẹ ọke mia rọnmọ Sylvia, omizu ọmase ro nẹ Germany rhe, ro vwo  ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọye rhẹ ekruien i kwa rhiẹ Venezuela. Ọke oru, ame ni vwo emọ awanva, e se ọrẹ ọhworhare Michel (Mike), ọrẹ ọgbọtọ, Samira. Mi ji kpare ohwan mia hẹrote izu mẹ. Ọye no lele ame rhirhiẹ. Dedevwo mi dobọ owian ọkobaro na ji ne mi hẹrote ekrun mẹ, ọrẹn mi sẹrorẹ oruru ọgbogbanhon kpahen owian aghwoghwo na. Sylvia ọrhẹ omẹmẹ i fiobọrhọ owian ọkobaro ibiọke uvuẹn ọke omeronmo.

Emọ mẹ i ji ha isukuru ọke mia nẹ iyẹnrẹn rọ phiare uvuẹn ọtonrhọ ikuegbe na. Akpenyerẹn mẹ ọ dabu serhọ dẹn, ihworho a ji họghọ mẹ uvuẹn ekete mia wian. Udabọ ọrana, mi guọlọre nẹ aye i ha ukẹro odibo i Jehova e ni mẹ. Iroro ọrana mi vwori ẹdẹ ọrana ọ sẹre mẹ ẹro-o. Omarana, mẹmẹ ọrhẹ ane ni siyẹ roro kpahen uchunu igho ame i vwori. Mi rha dobọ owian ibanki ji, ana kwa omamọ igho mia ruotọre mẹ. Fọkime ame i vwa riosa owuorowu-u, ame ni djiroro ame ine ruẹ akpọ ame lọhọ, ame ine vwo igho ame ina sabu hẹrote oma ame uvwre ọke jijiri.

Ọ lọhọ rẹ ame ina kpare udjoghwẹ ọrana-a, ọrẹn ane mẹ ọrhẹ izu mẹ i dabu hobọtua orhienbro na. Ọgbọrọrọ, mi vwo uphẹn mi na rharhumu tuẹn owian ọkobaro rhọ ne. Ọnana ọ yẹre mẹ omamerhomẹ! Ọ họhọre taghene obaro na ọ dabu fiotọre mẹ. Ọrẹn, o jiri-i, ame ni rhon iyẹnrẹn ame i vwe fiẹrorhọ.

Ẹdẹ owu idọkitọ ame nọ tare taghene Sylvia ọ mẹrenvwan. Ọnana o gberi ame awanva unu! Ọrana iyẹnrẹn omamerhomẹ; ọrẹn ni mie roro kpahen orhienbro mẹ—ọrẹ mi ne rhiẹ ọkobaro. Marhẹ ọnana ono ru hobọte orhienbro mi ne rhiẹ ọkobaro? Ogege ame ni riẹnrioma lele erhirhiẹ na, ji mwuegbe hẹrhẹ ọmọ re ne vwiẹ na. Ọrẹn, ni mie ji roro sẹ mi na sabu wian owian ọkobaro na.

Ọke ame a tẹmro kpahen orhienbro na hin, ame ni brorhiẹn ame ine ru lele oborẹ ame i mwuegbe yi rhotọre. E vwiẹ ọmọ ame Gabriel uvuẹn April 1985. Ọrẹn, ni mi dobọ owian ibanki na ji, jeghwai rharhumu tuẹn owian ọkobaro rhọ uvuẹn June 1985. Ọke oru, ni mi vwo uphẹn mia ga ẹrhẹ Umẹ Rọ Hẹrote Oghọn Ukoko. Ọrẹn, Oghọn Ukoko na ọ ha Caraca-as, nọyẹ mi na rha nya iroko 50 (80 km) ya wian uvuẹn Oghọn Ukoko na ẹdẹ eva yanghene esa uvuẹn ọkprughwre na.

Oghọn Ukoko na ọ ha amwa re se La Victoria, omarana ame ni brorhiẹn ame ina kwa riẹ La Victoria rọ kẹrẹ Oghọn Ukoko na. Ọrana udjoghwẹ ọghoghanren rẹn ame. Oma ọ  merhenren mẹ kpahen obẹhatua ekrun mẹ omamọ. Omamọ uruemru aye ọ ha userhumu mẹ. Omizu mẹ ọgbọtọ re se Baha no brorhiẹn rọ nọ hẹrote izu mẹ. Mike ọ rọnmọ ne, ọrẹn Samira ọrhẹ Gabriel i ji ha oghwa. Omarana, ọke ame a kwa riẹ La Victoria, aye ni nyaji igbehian aye vwo obẹ Caracas. Habaye, Sylvia no ruẹ ewene ro no rhirhiẹ amwa ọkokamu ukperẹ ono rhiẹ amwa ọduado. Ame ephian ni riẹnrioma rhẹ ọrẹ ame ine rhirhiẹ oghwa ọkokamu. Itiọrurhomẹmro, ame i ruẹ ewene buebun ọke ame a kwa nẹ Caracas riẹ La Victoria.

Ọrẹn, ekwakwa ni rharhumu wene. Gabriel nọ rọnmọren, Samira nọ ji kwa riẹ oghwa ọnẹyen. Ọke oru, na ha use mẹ ọrhẹ Sylvia nẹ ame i homaba Oghọn Ukoko na uvuẹn ẹgbukpe 2007, uphẹn ẹga ame a riamerhiẹn me te inyenana. Mike, ro rhiẹ ọmọ ame ọhworhare ọkpako ọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko, ọye ọrhẹ aniẹ re se Monica a wian owian ọkobaro. Gabriel jẹ ọkpako ukoko, ọye ọrhẹ aniẹ re se Ambra a ga uvuẹn Italy. Samira, ọ ga ẹrhẹ ọkobaro, ji ha userhumu rẹn Oghọn Ukoko nyoma rọ wian nẹ Oghwa sa.

Itiọrurhomẹmro, mi nyerẹn akpọ mie brorhiẹn eghoghanren, ọrẹn, mia vioja orhienbro na-a. Mi na ji rharhumu bru aruẹ orhiẹn erana ọgbọrọrọ. Oma ọ merhenren mẹ kpahen owian ukoko na sansan ọrhẹ uphẹn mi vwori uvuẹn ukoko i Jehova. Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, mi mẹrẹn ọghanronmẹ ra na sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova. Sẹ orhienbro na ọkokamu yanghene ọduado, Jehova yọ nọ sabu ha ufuoma rọ “ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian” rẹn ọwan. (Phil. 4:6, 7) Mẹmẹ ọrhẹ Sylvia i riamerhen owian ẹga na uvuẹn Oghọn Ukoko, ji mẹrẹnvwrurhe taghene ame i vwo ebrurhọ buebun fọkiẹ orhienbro na, fọkime ame i ha i Jehova karo uvuẹn orhienbro ame.