1. Me yi Jehova o ru rẹn ọwan owuowu ne?

JEHOVA o ti rẹ ọwan owuowu kẹrẹ omayen ne. (John 6:44) Roro kpahen oborẹ ọrana o mevirhọ. Ọke i Jehova o ni iduduru ihworho buebun uvuẹn akpọ na sua, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene wu na sabu ruẹ ọhọriẹ, ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (1 Chron. 28:9) Jehova o rheruo, o vwẹruọ, ọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahuọn. Ọrana ghini emru omamerhomẹ!

2. Marhẹ udje i Jesu o ru dje kpahen ọdamẹ i Jehova o vwo kpahen ogegede owuowu?

² Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahuọn, ọ ji hẹrote imizu ukoko na ephian. Na sabu vwẹruọ ye, Jesu nọ ha i Jehova dje osuingegede. Orhianẹ ogegede owu usuẹn 100 o vru nẹ isurhe na, me yẹ osuingegede na ono ruo? Ọnọ “nyajẹ 99 na vwo uvuẹn oberun igbenu na jeghwai ya guọlọ owu ro begheri na.” Ọke osuingegede na ọrhọ mẹriẹn ne, ọ tuekwẹre kpahiẹn fọkime o vruru-u. Ọnọ ghọghọ. Me ye yonorin? Imizu ukoko na ephian i ghanren rẹn Jehova. Jesu ọrhọ ta: “Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ọ guọlọ nẹ owu usuẹn eri kamurun enana i ghwọghọ-ọ.”—Matt. 18:12-14.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ọwan a guọlọ rhiẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ imizu uvuẹn ukoko na mwuomarhọ-ọ. Marhẹ ene ru je rhiẹ ukọ rẹn awọrọ? Me ye ne ru orhianẹ ohworho o ruru ọwan sọ? Ana kpahenrhọ enọ erana uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana. Ọrẹn, jene kiki yono kpahen “ekokamu enana” ra hunute uvuẹn Matthew urhomu-ẹmriẹn 18.

4. Ayọmo yẹ “ekokamu enana”?

⁴ “Ekokamu enana” yẹ idibo i Jesu ephian, o toro ẹgbukpe aye i havwọ-ọ. Aye ephian i họhọ “emọvwerhe” fọkime aye i vwo omwemẹ aye ine yono mie i Jesu. (Matt. 18:3) Dedevwo aye i nẹ ekete sansan rhe, ji vwo iroro ọrhẹ iruemru sansan, aye ephian i vwo esegburhomẹmro kpahen Kristi. Habaye, Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen aye omamọ.—Matt. 18:6; John 1:12.

5. Marhẹ oma o ruẹ i Jehova ọke ohworho ọrhọ suẹ ọgbanrhọ yanghene ha ẹkuọn rẹn ihworho Enẹyen?

⁵ “Ekokamu enana” ephian, i ghanren rẹn Jehova. Na sabu vwẹruọ ye rhọ, jene roro kpahen ukẹro ra ha ni emọvwerhe. Aye i ghanren rẹn ọwan. Ọwan i guọlọ hẹrote aye fọkime aye e vwo omẹgbanhon, ona ọrhẹ ẹghwanren jerẹ imirẹghwa-a. Itiọrurhomẹmro, oma ọ vwọ merhen ọwan ọke ohworho ọrhọ ko-on, evwan o vi biomu ọwan yanghene a tobọ tuekwẹre ọke ohworho ọrhọ ha oja riẹ ọmọvwerhe. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọ guọlọ hẹrote ọwan. Oma ọ vwọ ji merhiẹn ọke ohworho ọrhọ suẹ ọgbanrhọ yanghene ha ẹkuọn rẹn ihworho Enẹye-en!—Isa. 63:9; Mark 9:42.

6. Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 1:26-29, ukẹro ọgo yẹ akpọ na ọ ha ni idibo i Jesu?

⁶ Izede ọgo yẹ idibo i Jesu i ru họhọ “emọvwerhe”? Ayọmo yẹ akpọ na o nẹ ghanghanren? Ihworho ri feri, ri titiri, ji vwo omẹgbanhon. Ọrẹ ovẹnẹ, idibo i Jesu i họhọ ihworho ri vwe titi, ri vwe fiemru. (Se 1 Corinthians 1:26-29.) Ọrẹn, Jehova ọ vwọ ha ukẹro ọrana ni aye-e.

7. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ guọlọre na ha ni imizu ukoko na?

⁷ Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi ephian, sẹ o jiri ne aye a ga ye yanghene o ji jiri-i. Imizu ukoko na ephian i ghanren rẹn Jehova, omarana o ji fo nẹ aye i ghanren rẹn ọwan. O fori ne “vwo ẹguọlọ kpahen okugbe imizu ephian,” orhiẹ ezẹko ọvo-o. (1 Pet. 2:17) O fori ne mwuegbe re ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri ephian na sabu sẹrorẹ aye, ji hẹrote aye. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene a ha ẹkuọn rẹn ohworho yanghene ruie sọ, a vwa sẹrerhumuji vwo-o, ji ta taghene ọnọ vi harhomu ọwan jeghwai kpariroro vrẹ-ẹn. Mesoriẹ ohworho ọnọ sabu biomevwan? Ọkezẹko fọkiẹ ekete aye i nurhe, imizu ezẹko ina sabu ha ukẹro sakamu ni oma aye. Awọrọ i yono urhomẹmro na obọ; aye e ji rhe oborẹ aye ine ru nyerẹn rhẹ ijẹgba awọrọ-ọ. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, o fori na kwaphiẹ ekwakwa serhọ. Habaye, o fori nẹ ohworho ro kiki biomu evwan o rhe taghene ọrana orharhere uruemru ro fori no tiobọnu. O fori no ruẹ ewene nọ sabu vwo ẹhẹn ro tẹ otọre ọrhẹ obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ.

8. Uruemru ọgo ro titiri ọke ọrana yọ hobọte idibo i Jesu?

⁸ Mesoriẹ i Jesu ọ ta kpahen “ekokamu enana”? Idibo yi, i nọriẹn onọ: “Ọrọmo yọ ghini maido uvuẹn Uvie ọrẹ idjuwu na?” (Matt. 18:1) Itu i Jew buebun uvuẹn ọke ọrana, a ha ukẹro ọduado ni ẹrhẹ ro titiri. Ọgba irherhe owu ọrhọ ta: “Ihworho e nyerẹn ji hwuẹ fọkiẹ ọghọ, odẹ aye ine vwo, otitimẹ ọrhẹ ekwerhọ mie awọrọ.”

9. Me yo fori nẹ idibo i Jesu i ru?

⁹ Jesu o rheri taghene idibo yi ina wian gbanhon nẹ aye i sabu tiẹ uruemru re lele awọrọ simoma, ro gberi itu i Jew na nẹ ọmudu aye. Jesu nọ ta rẹn aye: “Ohworho  rọmaido usuẹn are yo no rhiẹ ọrọ mai kamu, habaye ohworho rọ kobaro o rhiẹ ọro gbodibo.” (Luke 22:26) Ọwan e ruẹ jerẹ eri “mai kamu,” ọke erhe ‘ni ereva ọwan taghene aye i do ghwẹ’ ọwan. (Phil. 2:3) Ọke erhe vwo uruemru ọrana, arha suẹ ọgbanrhọ rẹn awọrọ-ọ.

10. Urhebro i Paul ọgo yọ fori na ha ruiruo?

¹⁰ Imizu ephian uvuẹn ukoko na i do ghwẹ ọwan izede owu yanghene ọrọrọ. Ọ phẹrẹ re ne rhe ọnana ọke arha tẹnrovi omamọ iruemru aye. O fori na ha urhebro ọnyikọ Paul ọ yẹ itu i Corinth ruiruo: “Ọrọmo yọ lẹrheruọ vẹnẹ ọreva? Itiọrurhomẹmro, me wu vwori ra vwa yọ? Orhianẹ a yẹruọ, mesoriẹ wa haye kparoma kamẹriẹn orhiẹ a yẹruọ-ọ?” (1 Cor. 4:7) Omarana, o fori na kẹnoma rẹn ọdamuni re ne roro taghene e rhomu ghwẹ awọrọ, yanghene lẹrhẹ aye ha ukẹro gegerege ni ọwan. Orhianẹ omizu ọhworhare ọ dabu rhe ẹmro haphia, yanghene omizu ọmase o rhe ona ra ha uyono i Baibol phia, o fori nẹ aye i ha ujiri na vwe i Jehova ọke ephian.

11. Me yi Jesu o yonirin ọwan uvuẹn udje orodje na ọrhẹ ọvrẹn yen?

¹¹ Ọke i Jesu ọ ha orhetio rẹn idibo yi taghene aye i vwe rhiẹ ukọ rẹn awọrọ-ọ, nọ ha udje kpahen orodje ọrhẹ ọvrẹn yen phia. Orodje na nọ kpariroro vrẹn osa rẹ ọvrẹn na ọ rere rọ nọ jọ sabu kwa. Ọke oru, ọvrẹn ọrana, o mwuegbe rọ nọ kpariroro vrẹn osa ọkokamu rẹ ọreva ye ọ riosa ye-e. Obẹtaye, orodje na no donron ọvrẹn ro vwo vwo arodọmẹ na rhẹ ekanron. Me ye yonorin? Jesu ọrhọ ta: “Omaran Ọsẹ mẹ rọ ha obẹ odjuwu ono ji ruẹ are orhianẹ are a harhomu omizu are nẹ ẹhẹn rhe-e.”—Matt. 18:21-35.

12. Marhẹ e ru rhua ẹkuọn vwe awọrọ orhianẹ e kwe harhomu aye-e?

¹² Oborẹ ọvrẹn na o ruru ọ rhua ẹkuọn vwe yi ọrhẹ awọrọ. Ọrukaro, o dje arodọmẹ rẹn ọvrẹn ọreva ye-e, nyoma ro “donrien rhẹ ekanron bọmọke ọnọ kwosa rọ rere na.” Ọreva, ọ rhua ẹkuọn vwe evrẹn ri hẹrhẹre na ri mẹrẹn oborẹ o ruru na. Ọke “evrẹn erọrọ a mẹrẹn oborẹ ọ phiare na, oma ọ merhen aye-e.” Omaran ọ ji havwọ, irueruo ọwan a hobọte awọrọ. Ohworho orho ru ọwan sọ, ọrẹn e kwe harhomie-e, me yọ nọ sabu phia? Ọrukaro, ọwan a rhua ẹkuọn vwe yi fọkime e kwe harhomie-e, ji kpomavi riẹn yanghene dje ẹguọlọ riẹ-ẹn. Ọreva, oma ọ ji merhen awọrọ uvuẹn ukoko na-a, orhianẹ aye i mẹrẹnvwrurhe taghene e kwe kwaphiẹrhọ rhẹ omizu na-a.

13. Me wu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn ọkobaro owu?

¹³ Oma ọ merhen ọwan ọrhẹ imizu uvuẹn ukoko na, ọke arha harhomu aye. Ọrana yẹ oborẹ ọkobaro owu re ne se Crystal, o rhiẹromẹrẹn. Omizu ọmase ọrọrọ uvuẹn ukoko na o ruruie sọ. Crystal nọ tare: “Ọkezẹko ọ tẹmro hwainhwain ri họhọ aphia ro bru mẹ. Mia tobọ guọlọ lelie wian uvuẹn aghwoghwo na-a. Mie rhe vwo oruru ọrhẹ aghọghọ kpahen owian aghwoghwo na-a.” Crystal no roro taghene o vwo oborẹ ọsoriẹ ọnọ tuekwẹre. Ọrẹn, ọ sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn kpahen omizu na-a yanghene tẹnrovi omayen ọvo-o. Ukpomaran, nọ ha urhebro i Baibol rọ ha Oghwa Odẹrẹ ọrẹ October 15, 1999, ro vwo urhomu-ẹmro na “Forgive From Your Heart” ruiruo. Crystal nọ harhomu omizu na. Nọ tare: “Vwana mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene ọwan ephian a damoma re ne ku iruemru ọkpokpọ na rhọ, habaye Jehova ọ harhomu ọwan nẹ ẹhẹn sa ọke ephian. Ẹhẹn mẹ ọ dabu te  otọre ne. Mi ji rharhumu vwo aghọghọ mẹ ne.”

14. Lele oborẹ ọ ha Matthew 18:21, 22, obẹnbẹn ọgo yọ họhọre taghene ọnyikọ Peter o vwori, me wu yono nẹ ẹkpahenrhọ i Jesu?

¹⁴ Ọwan i rheri taghene o fori na harhomu; ọrana yẹ oborẹ ọgbare ne ru. Ọrẹn, ọ bẹn ra na sabu ruie. Ọkezẹko, ọnyikọ Peter o vwo aruẹ iroro ọrana. (Se Matthew 18:21, 22.) Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan? Ọrukaro, roro kodo kpahen oborẹ i Jehova ọ harhomuo te. (Matt. 18:32, 33) Ọwan e mwuovwan ẹharhomu ọnẹye-en, ọrẹn o tiobọnie ghwologhwolo. (Ps. 103:8-10) Uvwre ọke owu na, “e ji vwo owian re ne vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.” Omarana, a sabu djẹ sẹ ana harhomu awọrọ-ọ. Ana vi harhomu imizu ukoko na. (1 John 4:11) Ọreva, roro kodo kpahen oborẹ ọ phia arha harhomu. Ana sabu ha userhumu rẹn omizu ro ruru ọwan sọ na, vwo okugbe uvuẹn ukoko na, sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova, ji vwo ẹhẹn ro tẹ otọre. (2 Cor. 2:7; Col. 3:14) Ọrọkẹta, nẹrhomo vwe i Jehova rọ ta rẹn ọwan na harhomu. Wu vwa ha uphẹn rẹn Echu nọ suẹ ọyanghan rhẹ omamọ onyerẹnkugbe wu vwori rhẹ imizu ukoko na-a. (Eph. 4:26, 27) A guọlọ userhumu i Jehova orhianẹ a guọlọ kẹnoma rẹn ufi Echu.

15. Lele oborẹ ọ ha Colossians 3:13, me ya na sabu ru orhianẹ oborẹ omizu uvuẹn ukoko na o ruru o kpokpo ọwan ẹhẹn?

¹⁵ Orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na o ruẹ oborẹ o kpokpuo ẹhẹn? Me yo fori wu ru? Damoma sẹrorẹ ufuoma. Nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe vwe i Jehova. Ta riẹn nọ ha userhumu rẹn omizu ro ruruo sọ na, nọ ji ha userhumu wẹn mẹrẹn omamọ iruemru omizu na, ro rhiẹ iruemru ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn oma omizu na.  (Luke 6:28) Orhianẹ wu sabu kpariroro vrẹn oborẹ omizu na o ruru-u, roro kpahen oborẹ wu ne ru bruie nya ya tẹmro kugbe. Ono rhomu wu rhe vwo rhẹ ẹhẹn taghene omizu na ọ ha arudo ruẹ oborẹ ọnọ miamuọ-ọ. (Matt. 5:23, 24; 1 Cor. 13:7) Ọke we lelie tẹmro, roro taghene o vwo omamọ ẹhẹn. Orhianẹ ọ guọlọ kwaphiẹrhọ vwo-o? “Rha kwaphiẹrhọ” rhẹ omizu na. Rhe vwo erhionrin kpahiẹn. (Se Colossians 3:13.) Ọrọ mai ghanren, wu vwa sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹ-ẹn, fọkime ọnọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova. Wu vwa lẹrhẹ emru owuorowu no rhiẹ ukọ wẹ-ẹn. Wu rhe ruẹ omaran, wu ne djephia taghene Jehova wu mai vwo ẹguọlọ kpahen.—Ps. 119:165.

16. Owian ọgo yẹ ọwan ephian i vwori?

¹⁶ Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo uphẹn ra na ga i Jehova kugbe jerẹ “ẹko igegede owu” uvuẹn otọre ẹruete “osuingegede owu”! (John 10:16) Ọbe na Organized to Do Jehovah’s Will, aruọbe 165, ọrhọ ta: “Fọkime wa mẹrẹn erere nẹ okugbe ọrana, wu vwo owian wu na sẹroriẹ.” Omarana, o fori ne “yono oma ọwan na ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni imizu ukoko na e ni aye.” Ọwan ephian “emọvwerhe” eghoghanren rẹn Jehova. Wa ji ha aruẹ ukẹro ọrana ni imizu uvuẹn ukoko na? Jehova o rheri, jeghwai vwo ọdamẹ okokodo kpahen kemru kemru re ruẹ na sabu ha userhumu rẹn aye ji hẹrote aye.—Matt. 10:42.

17. Me ye brorhiẹn yen re ne ruo?

¹⁷ Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Omarana, e “brorhiẹn ra na ja suẹ ukọ rẹn awọrọ, yanghene suẹ ọgbanrhọ obaro omizu.” (Rom. 14:13) Ọwan e nie taghene imizu ukoko na i do ghwẹ ọwan, habaye a guọlọ harhomu aye nẹ ẹhẹn rhe. A vwa ha uphẹn rẹn awọrọ suẹ ọgbanrhọ rẹn ọwa-an. Ukpomaran, jene brorhiẹn ra na “hatua ekwakwa ra lẹrhẹ ufuoma rhirhiẹ ye, ọrhẹ ekwakwa ra bọn owuowọnwan gbanhan.”—Rom. 14:19.