1. Imwẹro ọgo yi Jehova ọ yẹ iruedandan ri ghwẹriẹre?

 DEDEVWO Jehova yẹ Ọmemama, Ọrojurhi ọrhẹ Oguẹnzọn, ọye jẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ. (Ps. 100:3; Isa. 33:22) Erhe ruẹ ọdandan hasuiẹ, ji ghini ghwẹriẹ, o vwo omẹgbanhon ọrhẹ oruru rọ nọ harhomu ọwan. (Ps. 86:5) Nyoma ọmẹraro Isaiah, Jehova ọrhọ yẹ ọwan obọdẹn imwẹro ọnana: “Dedevwo edandan are i họhọ ekwakwa ebobare, ene ru aye fon jerẹ imito.”​—Isa. 1:18.

2. Me ye ne vi ru na sabu vwo ufuoma rhẹ awọrọ?

² Fọkime ọwan ihworho ri vwa gba, ọwan a ta ji ruẹ ekwakwa ra lẹrhẹ awọrọ tuekwẹre. (Jas. 3:2) Ọrẹn, ọrana o mevirhọ taghene arha sabu riamerhen obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ aye-e. Ana sabu lele aye nyerẹn kugbe erhe yono oborẹ a harhomẹ. (Prov. 17:9; 19:11; Matt. 18:21, 22) Erhe ruẹ awọrọ sọ izede ekokamu, Jehova ọ guọlọre na harhomu. (Col. 3:13) Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ ana harhomu. Fọkime, Jehova ọ harhomu ọwan “ọrẹ izede ọduado.”​—Isa. 55:7.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ituakpọ ri vwa gba ine ru sabu hẹrokele udje ẹharhomu i Jehova. Edandan ego ya na sabu ta rẹn ekpako na kpahen? Mesoriẹ i Jehova o jirie rẹn ọwan na harhomu awọrọ? Me ya na sabu yono mie imizu ukoko na ezẹko ri rioja ne omamọ fọkiẹ edandan awọrọ?

4. (a) Me yẹ odibo i Jehova ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa ono vi ru? (b) Me yẹ owian ekpako na ọke aye i rhe lele oruọdandan tẹmro kugbe?

⁴ O fori ne vi je ekpako na rhe kpahen ọdandan ọghwaghwa. Idje aruẹ edandan erana i ha 1 Corinthians 6: 9, 10. Edandan eghwaghwa i kparehaso urhi Osolobrugwẹ. Olele Kristi orho vwobọrhọ aruẹ ọdandan ọrana, o fori no vi bru i Jehova nya ọrẹ ẹrhomo, no ji bru ekpako ukoko na. (Ps. 32:5; Jas. 5:14) Owian ọgo yo te ekpako na? Jehova ọvo yo vwo omẹgbanhon rọ nọ harhomu edandan phẹlẹphẹlẹ, ọ sabu ruẹ ọnana nyoma izobo otan na. * Ọrẹn, Jehova ọ yẹ ekpako na omẹgbanhon aye na ha i Baibol na brorhiẹn sẹ o fori nẹ oruọdandan ọ ji daji ukoko na. (1 Cor. 5:12) Haba ekwakwa erọrọ, aye ina damoma kpahenrhọ enọ enana: Arudo ye ruẹ ọdandan na? Ohworho na o brorhiẹn uvuẹn ẹhẹn yen ro no ruẹ ọdandan? O ruẹ ọdandan ọghwaghwa na uvwre ọke jijiri? Ọrọ mai ghanren, o vwo oborẹ o djerie phia taghene ọ ghini ghwẹriẹ ne? O vwo oborẹ o djerie phia taghene i Jehova ọ harhomie ne?​—Acts 3:19.

5. Ebrurhọ ego ye nẹ owian ekpako a wian sa?

⁵ Ọke ekpako na i rhe bru oruọdandan, ẹkẹ aye yẹ ọrẹ aye ine brorhiẹn lele oborẹ i Jehova ọ guọleriẹ. (Matt. 18:18) Marhẹ ukoko na o ru mẹrẹn erere nẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnana? Ọ sẹrorẹ ukoko na nyoma re tiẹ oruọdandan ro vwo kwe ghwẹriẹ, rọ nọ sabu ha ẹkuọn rẹn imizu na nẹ ukoko na. (1 Cor. 5:6, 7, 11-13; Titus 3:10, 11) Ọnọ sabu ha userhumu rẹn oruọdandan na nọ ghwẹriẹ, ji mẹrẹn erere nẹ ẹharhomu i Jehova. (Luke 5:32) Ekpako na a nẹrhomo rẹn omizu rọ ghwẹriẹre, ji rẹ Jehova nọ ha userhumu riẹn kwaphiẹ onyerẹnkugbe yi rhẹ ọye rhọ.​—Jas. 5:15.

6. Jehova ọnọ ji sabu harhomu omizu re le nẹ ukoko na? Dje yi fiotọre.

⁶ Gbe rorie taghene ọke ekpako na e bru omizu na, o kwe ghwẹriẹ-ẹ. Uvuẹn erhirhiẹ ọrana, ene le yi nẹ ukoko na. Orhianẹ ọ kparehaso urhi ẹkwotọre na yanghene urhi igọmẹti, ekpako na i rhurhuie nọ jọ rioja ro fo hariẹ-ẹn. Jehova ọ ha uphẹn rẹn eri vwo omẹgbanhon usun igọmẹti, nẹ aye i guẹnzọn, ji ha oja riẹ kohworho kohworho rọ kparehaso urhi na​—sẹ ọ ghwẹriẹre yanghene ọ ghwẹriẹ-ẹ. (Rom. 13:4) Ọrẹn, orhianẹ ohworho nọ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ o ruru na ọ sọre ji ghini ghwẹriẹ, ji nyaji edandan yen vwo, Jehova o mwuegbe rọ nọ harhomie. (Luke 15:17-24) Ọrana urhomẹmro ọrhọ tobọ rhianẹ edandan yen e ghware omamọ.​—2 Chron. 33:9, 12, 13; 1 Tim. 1:15.

7. Izede ọgo ya na sabu harhomu ohworho ro ruru ọwan sọ?

⁷ Ọ merhen oma re rhe taghene orhiẹ ọwan yi ne brorhiẹn sẹ Jehova ọnọ harhomu oruọdanda-an! Ọrẹn, o vwo oborẹ o fori ne brorhiẹn yen. Ọrana i me? Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ohworho ọnọ sabu ru ọdandan haso ọwan​—tobọ te ọdandan ọghwaghwa​—ọrẹn, ọnọ sabu rhomu unu rẹn ọwan na harhomie. Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, ohworho na o kwe rhomu unu-u. Udabọ ọrana, ana sabu brorhiẹn sẹ ana harhomu ohworho na nyoma ra na kpariroro vrẹn orusọ na ọrhẹ ekwẹre re vwo kpahiẹn. Itiọrurhomẹmro, ọnana ọnọ sabu ha ọke ọrhẹ omẹdamu, maido orhianẹ e ruẹ oborẹ ọ dare ọwan omamọ. Oghwa Odẹrẹ ọrẹ September 15, 1994, ọrhọ ta: “Orhianẹ wu harhomu oruọdandan, ọnana o mevirhọ  taghene wu kwerhọ ọdandan ro ruru-u. Harẹn Olele Kristi na, ẹharhomu o mevirhọ ọrẹ ọnọ hẹroso i Jehova ji nyaji ekwakwa vwo riẹn. Ọye yẹ Oguẹnzọn ọvwata uvuẹn ọsoso akpọ ọrhẹ idjuwu na, ono ji brorhiẹn ọsoso ọke na orho te.” Mesoriẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan na harhomu, ji ha uphẹn riẹn no brorhiẹn ọsoso?

8. Marhẹ ẹharhomu o ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen arodọmẹ i Jehova?

⁸ Arha harhomu ne djephia taghene e vwo ọdaremẹro. Uvuẹn udje owu, Jesu ọ ha i Jehova dje onini rọ kpariroro vrẹn igho obuebun rẹ ọvrẹn yen ọ riosa ye, rọ nọ jọ sabu kwa. Ọrẹn, ọvrẹn ra harhomu na, o kwe gbe arodọmẹ rẹn ọvrẹn rọ riẹ ibiẹ osa mie yi-i. (Matt. 18:23-35) Me yi Jesu o yono ọwan? Erhe vwo ọdaremẹro kpahen arodọmẹ rode ri Jehova o dje rẹn ọwan ne, ono mwu ọwan harhomu awọrọ. (Ps. 103:9) Oghwa Odẹrẹ owu re fomu phia ẹgbukpe buebun ne, ọrhọ ta ye omana: “O toro ọgbọ buebun ọwan i harhomu awọrọ-ọ, ọ sabu te ha vwanvwọn ọrẹ Osolobrugwẹ ọ harhomu ọwa-an, ọrhẹ arodọmẹ ro dje rẹn ọwan nyoma izobo Kristi-i.”

9. Ayọmo yi Jehova o gbe arodọmẹ riẹn? (Matthew 6:14, 15)

⁹ Ana harhomu ihworho ra harhomu awọrọ. Jehova o gbe arodọmẹ rẹn ihworho ri gbe arodọmẹ rẹn awọrọ. (Matt. 5:7; Jas. 2:13) Jesu ọ dabu dje yi fiotọre ọke ro yono idibo yi oborẹ aye ina nẹrhomo lele. (Se Matthew 6:14, 15.) Ọke ukaro, Jehova o ji dje urhomẹmro owu ọvo na fiotọre kpahen odibo yi re se Job. Ẹmro hwainhwain rẹ ehworhare awansa re se Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar, i tare i dabu da i Job omamọ. Jehova nọ ta rẹn Job nọ nẹrhomo rẹn aye. Ọke i Job o ruẹ omaran hin, Jehova nọ ha ebrurhọ riẹn.​—Job 42:8-10.

10. Izede ọgo ye ru ha ẹkuọn rẹn oma ọwan arha sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn? (Ephesians 4:31, 32)

¹⁰ Ọwan ha ẹkuọn rẹn oma ọwan arha sẹrorẹ eghrẹn. Jehova ọ guọlọre taghene a riamerhen omefuon ra na sabu vwo ọke arha harhomu. (Se Ephesians 4:31, 32.) Jehova ọ ta rẹn ọwan ne “tiobọnu ekwẹre ọgbogbanhon jeghwai kpare iroro vrẹn evwan ebiomu.” (Ps. 37:8) Ẹghwanren ọ havwiẹ arha nyalele urhebro ọrana. Arha sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn, ana sabu ha ẹkuọn rẹn omọkpokpọ ọrhẹ iroro ọwan. (Prov. 14:30) Arha sẹrorẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn, ọ vwọ ha ẹkuọn rẹn ohworho ra tuekwẹre kpahan na-a, jerẹ ọke arha da ọdedju ọnọ jọ ha ẹkuọn rẹn ọrẹ a tuekwẹre kpahan. Ukpomaran, arha harhomu awọrọ, ọwan a yẹ oma ọwan omefuon. (Prov. 11:17) Ene vwo ẹhẹn ro te otọre ọrhẹ ufuoma, ji rhe vwobọrhọ ogame i Jehova.

11. Me yi Baibol na ọ ta kpahen ọrẹ ene rukele? (Romans 12:19-21)

¹¹ Jehova yo ruẹkele. Jehova ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne rukele ọke ohworho orho ru ọwan sọ-ọ. (Se Romans 12:19-21.) Fọkiẹ ijẹgba ọrhẹ ibiẹ irherhe re vwori, ọwan i sabu guẹnzọn izede rọ gbare jerẹ Osolobrugwẹ-ẹ. (Heb. 4:13) Ọkezẹko, a ha uphẹn rẹn iroro ọwan no sun ọwan, rọ lẹrhiẹ bẹn re ne brorhiẹn ro serhọ. Jehova orho mwu i James ya: “Ekwẹre onyakpọ ọ vwọ rhua irueruo ọsoso Osolobrugwẹ sa-a.” (Jas. 1:20)  Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ono ruẹ oborẹ ọgbare, ji ha orhienbro ọsoso te orugba.

12. Marhẹ ene ru djephia taghene a hẹroso orhienbro ọsoso i Jehova?

¹² Arha harhomu, ne djephia taghene a hẹroso orhienbro ọsoso i Jehova. Arha hẹroso i Jehova no guẹnzọn izede rọ gbare, ne djephia taghene e vwo imwẹro taghene ọnọ kwaphiẹ ẹkuọn rẹ ọdandan ọ soro rhọ. Uvuẹn akpọ ọkpokpọ re ve kpahen na, arha ‘karorhọ ekwakwa omiamiamo ra rioja ye ghwomara-an, aye i rha tobọ kọn ruẹ ọmudu na-a.’ (Isa. 65:17) Ọrẹn, orhianẹ oborẹ e ruru ọwan ọ dare ọwan omamọ, ana ghini sabu kpariroro vrẹn ekwẹre ọrhẹ eghrẹn ra na sabu vwo kpahen ohworho na? Jene yono kpahen oborẹ ihworho ezẹko i ru sabu ruie ne.

13-14. Me wu yono kpahen ẹharhomu nẹ oborẹ ọ phia rẹn Tony ọrhẹ José?

¹³ Imizu ukoko na buebun i brorhiẹn aye ina harhomu, ọke awọrọ a tobọ ruẹ oborẹ ọ dare aye omamọ. Ebrurhọ ego yẹ aye i mẹrẹn ne fọkime aye i harhomu?

¹⁴ Ẹgbukpe buebun bọmọke Tony * ro rhirhiẹ obẹ Philippines o ki yono urhomẹmro na nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọhworhare owu re se José, o kpe owu usuẹn imizie ekpako hwu. Uvwre ọke ọrana, Tony ọ tuekwẹre ji gbozighi omamọ, o ji vwo ẹhẹn ro no rukele. Ne mwu José rhẹ ekanron fọkiẹ oborẹ o ruru na. Ọke oru, ọke re tiobọnu i José nẹ ekanron, Tony no veri taghene ọnọ guọlọ i José ji kpe yi hwu. Nọ dẹ okpọghọ fọkiẹ. Ọrẹn, Tony no yono i Baibol na rhẹ Iseri Jehova. Nọ tare: “Ọke mie yono rhọ, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne mi wene irueruo mẹ, ọrana o ji surhobọmwu ọrẹ mi na kpariroro vrẹn ekwẹre.” Ọke oru, Tony no bromarhame, na ji haye mwu ẹrhẹ ọkpako ukoko. O gberie unu omamọ ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene José, o ji rhiẹ Oseri Jehova ne! Ọke aye awanva a vwa omoma aye, aye ni gbalọre, Tony nọ ta rẹn José taghene ọ harhomie ne. Tony nọ tare  taghene fọkime ọ harhomu José, oma nọ merhenriẹn omamọ te erhirhiẹ ọ vwọ sabu dje kpahen aghọghọ ro vwori. Ọrẹ imwẹro, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn omwemẹ ri Tony o vwori rọ nọ harhomu.

15-16. Me wu yono kpahen ẹharhomu nẹ oborẹ ọ phia rẹn Peter ọrhẹ Sue?

¹⁵ Uvuẹn ẹgbukpe 1985, Peter ọrhẹ Sue e riẹ uyono uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie ọke ibọmbu ọ sa. Ọhworhare owu o fiẹ ibọmbu rhẹ uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na! Sue ọ konron omamọ, ọ vwọ rhọ mẹrẹn ude yanghene rhon ẹmro-o. Ọ vwọ ji sabu sọrhen ekwakwa-a. * Peter ọrhẹ Sue na nọ oma aye, ‘Aruẹ ohworho ọgo yọ nọ sabu dumu ọkon omana?’ Ẹgbukpe buebun a vrẹn, ne mwu ọhworhare na ro vwo rhiẹ Oseri Jehova, ji fiẹ rhẹ ekanron no rhirhiẹ avwaye ọsoso akpọ ye. Ọke ra nọ aye sẹ aye i harhomu ọhworhare na ne, Peter ọrhẹ Sue ni tare: “Jehova o yonirin ame taghene ame i rha sẹrorẹ ekwẹre ọrhẹ eghrẹn rhẹ ẹhẹn, ame ina sabu ha ẹkuọn rẹn oma ọrhẹ iroro ame. Omarana, nẹ ọtonrhọ rhe, ame ni rẹ Jehova nọ ha userhumu rẹn ame kpariroro vrẹn ekwẹre, ji rhe nyerẹn akpọ ọrẹ ufuoma.”

¹⁶ Ọ lọhọre rẹ aye ina harhomu ọhworhare na? Ẹjo. Aye ni tare: “Ọkezẹko, ọke i Sue ọ rioja omiamiamo fọkiẹ ekete rọ konron na, ame na rharhumu tuekwẹre. Ọrẹn, ame i vwe roro kpahiẹn pha-an, omarana, nọ phẹrẹre ame a kpariroro vrẹn erhirhiẹ na. Itiọrurhomẹmro, ame ina sabu fiudugbere ta taghene ọhworhare na orho kwe ghwẹriẹ rhiẹ ukoko na ẹdẹ owu, ame ine dedie. Erhirhiẹ ọnana o yonirin ame taghene iruemru-urhi Baibol na, a ghini yẹ ọwan ugbomọphẹ; aye a yẹ ọwan omefuon vrẹn oborẹ ana sabu roro kpahen! Ame a ji mẹrẹn urhebro fọkime ame i rheri taghene phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ kwaphiẹ ekwakwa serhọ.”

17. Me wu yono kpahen ẹharhomu nẹ oborẹ ọ phia rẹn Myra?

 ¹⁷ Myra o yono urhomẹmro na ọke rọ rọnmọ hin ji vwiẹ emọ ehworhare awanva ne. Esa ye o kwe rhiẹ Oseri Jehova-a. Ọke oru, esa ye nọ ghwọwe, ji sẹrerhumuji ekrun na vwo. Myra nọ tare: “Esa mẹ ọ nyaji mẹ ọrhẹ emọ ame awanva vwo, oborẹ ọ phiare na ọ miamerẹ mẹ omamọ, ni mi vwo ighweghwe, oborẹ ọ phiare na o mwu mẹ ẹro-o, ọ dare mẹ omamọ, ni mia vioja, kperi omamẹ ji tuekwẹre.” Dedevwo orọnmo na o vwoba ne, omiamiamo na ọ ji ha ẹhẹn Myra. Nọ tare: “Ni mi vwo ọfiamu ji tuekwẹre uvwre ibiamo ezẹko, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene iroro erana a hobọte onyerẹnkugbe mẹ rhẹ Jehova, kugbe awọrọ dede.” Myra nọ tare taghene ọye ọ kpariroro vrẹn ekwẹre ne, ọ ji guọlọ nẹ ekwakwa obiobiomu nọ phia rẹn ọhworhare ro rhiẹ esa ye bi-i. O fiẹrorhọ taghene ẹdẹ owu ono yono kpahen Jehova. Myra nọ tẹnrovi obaro na. Ro rhiẹ izu ọye ọvo ọ hẹrote emọyen na, nọ ha userhumu rẹn emọyen awanva rhiẹ idibo i Jehova. Inyenana, oma ọ merhen Myra ro lele emọyen ọrhẹ ekrun aye ga i Jehova.

18. Imwẹro ọgo ya na sabu vwo kpahen Jehova ro rhiẹ Oguẹnzọn Rọmaido?

¹⁸ Oma ọ merhen ọwan re rhe taghene orhiẹ ọwan yi vwo owian re ne brorhiẹn oborẹ ene guẹnzọn ihworho lele-e! Fọkime Jehova yẹ Oguẹnzọn Rọmaido, ọye yo vwo owian ọghoghanren ọrana. (Rom. 14:10-12) Ana sabu hẹrosuiẹ hin taghene ono brorhiẹn rọ gbare ọke ephian. (Gen. 18:25; 1 Ki. 8:32) O vwo ruẹ oborẹ ọsọre dẹ-ẹ!

19. Me yẹ orhienbro ọsoso i Jehova ono ru phia?

¹⁹ Ọwan a hẹrhẹ ọke i Jehova ono tiẹ ojẹriọ ijẹgba ọrhẹ ọdandan ituakpọ nie. Uvwre ọke ọrana, ene simi ọsoso emiamiamo ọwan bẹmẹdẹ. (Ps. 72:12-14; Rev. 21:3, 4) Arha karorhọ aye ghwomara-an. Ọke ra hẹrhẹ ọke ọrana rọ nọ rhiọ, oma ọ merhen ọwan taghene Jehova ọ yẹre ọwan omẹgbanhon ra na hẹrokelie nyoma ra na harhomu awọrọ.