LISA * ọrhọ ta: “Uruemru esiri rẹ imizu ukoko na i dje mẹ yọ ha userhumu mẹ omamọ.” Ọye ọ ta kpahen oborẹ ọ lẹrheriẹ yono urhomẹmro na ọke ukaro. Ọ ji họhọ oborẹ ọ phia rẹn Anne, rọ tare, “Mi rhiabọ ha urhomẹmro na fọkiẹ uruemru esiri re djephia mẹ, orhiẹ oborẹ aye i yonorin ọvo-o.” Vwana, imizu emẹse awanva erana a riamerhen isese i Baibol ọrhẹ eroro kodo, ọrẹn uruemru esiri re dje rẹn aye yọ mai hobọte aye.

Marhẹ ene ru dje uruemru esiri rọ nọ hobọte ọmudu awọrọ phia? Jena ta kpahen izede eva: nọyẹ nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan. Orho ru, ana ta kpahen ihworho ra na sabu dje uruemru esiri riẹn.

Obọdẹn ọmase ra hunute uvuẹn Proverbs urhomu-ẹmriẹn 31 o vwo “urhi ọrẹ uruemru esiri” uvuẹn ẹrẹnmo ọnẹyen. (Prov. 31:26) Ọ ha uphẹn rẹn “urhi” ọnana, no suẹn oborẹ ọ ta ọrhẹ oborẹ ọ ta ye lele. O ji fo nẹ esẹ i ha “urhi” ọnana sun ẹrẹnmo aye. Emiemọ buebun i rheri taghene ẹmro hwainhwain o kpe ẹhẹn emọ aye omamọ. Emiemọ i rha kpare ẹmro ta, ọkezẹko emọ aye i kerhọ oborẹ a ta rẹn aye-e. Omarana, nẹ oborẹ emiemọ i tare oserhọ ji dabu merhen oma, o fori nẹ aye i ta ye rhẹ uruemru esiri.

Sẹ wẹwẹ ọmiọmọ yanghene wẹwẹ rhẹ ọmiọmọ-ọ, marhẹ wu ne ru ha uruemru esiri suẹn ẹrẹnmo ọnọ? Ibiẹ ẹkpahenrhọ ọ ha obọrẹ ukaro Proverbs 31:26: “Ẹmro ẹghwanren ye nẹ unuie sa.” Ọnana o mevirhọ taghene ana ha ẹghwanren djẹ ẹmro ra ta ọrhẹ uvwele ra na ta ye. O fori ne wu nọ oma, ‘Oborẹ mia guọlọ ta na ọnọ suẹ ekwẹre, gbinẹ ọnọ lẹrhẹ ekwẹre zien?’ (Prov. 15:1) Itiọrurhomẹmro, o fori ne roro vwẹre na ki tẹmro.

Isẹ ọrọrọ ọrhọ ta: “Ẹmro re vwe roro te, ọ họhọ odan ọlọkọ ra ha dumu ohworho.” (Prov. 12:18) Erhe roro kpahen ẹmro ọwan ọrhẹ oborẹ ọnọ hobọte awọrọ lele, ono mwu ọwan sun ẹmro re nẹ unu ọwan sa. Arha ha “urhi ọrẹ uruemru esiri” ruiruo, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ẹmro hwainhwain ra na ta rẹn awọrọ. (Eph. 4:31, 32) Ana ha ẹmro esiri ọrhẹ iroro ri serhọ wene iroro esọsọ. Jehova o dje udje rhotọre uvuẹn erhirhiẹ ọnana, ọke rọ yẹ odibo yi Elijah rẹ ofẹn o mwuẹ uduẹharhaghwẹ. Ọmakashe i Jehova nọ tẹmro riẹn rhẹ “uvwele bọrọbọrọ.” (1 Ki. 19:12) Ọrẹ imwẹro, ne dje uruemru esiri phia ọ vrẹn ọrẹ ana tẹmro esiri. Ene vi vwobọrhọ irueruo esiri. Izede ọgo?

Arha hẹrokele i Jehova, na tẹmro esiri ji vwobọrhọ irueruo esiri. (Eph. 4:32; 5:1, 2) Lisa ra hunute vrẹn ne, o dje kpahen uruemru esiri Iseri Jehova i dje riẹn. Nọ tare: “Ọke ra ta rẹn ekrun mẹ nẹ aye kwa nẹ oghwa kpregede, esa ọrhẹ ane awanva uvuẹn ukoko na, ni ha ibiọke nẹ iruo aye nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn ame kwa. Uvwre ọke ọrana, mia ji tobọ tuẹn uyono i Baibol rhọ-ọ!” Irueruo esiri erana yi lẹrhẹ Lisa dabu yono kpahen urhomẹmro na.

Anne ra ji hunute vrẹn ne, o ji dje ọdaremẹro phia fọkiẹ uruemru esiri Iseri Jehova i dje riẹn. Ọrhọ ta: “Fọkiẹ oborẹ akpọ na ọ havwọ, ni mie vwo ẹhẹn eveva. Mi vwa kiki hẹroso ihworho-o.” Ọrhọ ji ta: “Ọke mia mẹrẹn Iseri Jehova, mia hẹroso aye-e. Ni mie roro, ‘Mesoriẹ aye e  vwo ọdamẹ kpahen mẹ?’ Ọrẹn, uruemru esiri rẹ omizu ro yonirin mẹ o djephia yo mwurun mẹ hẹrosuiẹ.” Me yo nerhumie rhe? Anne nọ tare: “Ọke oru, ni mia dabu kpomaviẹ rẹn oborẹ e yoni mẹ.”

Djokarhọ taghene uruemru esiri imizu ukoko na i dje rẹn Lisa ọrhẹ Anne, yọ hobọte aye, ọnana yo mwurun aye yono kpahen urhomẹmro na. Uruemru esiri imizu ukoko na i dje rẹn aye, ọ ji ha userhumu rẹn aye hẹroso i Jehova ọrhẹ ihworho yi.

Ihworho ezẹko a ha ẹmro esiri ruiruo, ji lele ihworho chẹẹ fọkiẹ oborẹ a mọrenrẹn aye lele. O fori na kpẹmẹ aye fọkiẹ uruemru ọnana aye i vwori. Ọrẹn, uruemru ọnana ọvo, o mevirhọ taghene ohworho o dje obọdẹn uruemru esiri phia-a.​—Haye vwanvwọn Acts 28:2.

Itiọrurhomẹmro uruemru esiri ọ ha usuẹn emamọ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ. (Gal. 5:22, 23) Omarana, erhe dje uruemru esiri phia no mevirhọ taghene a ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon na no sun iroro ọrhẹ irueruo ọwan. Erhe ruẹ omaran na hẹrokele i Jehova ọrhẹ Jesu. Re rhiẹ Ilele Kristi na, e vwo ọdamẹ  okokodo kpahen awọrọ. Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhẹ ereva ọwan, yo mwu ọwan dje yi phia. Omarana, no rhiẹ uruemru ọghoghanren re djephia nẹ ẹhẹn sa, ri Jehova o ji vwo ekwerhọ kpahen.

Orhiẹ oborẹ ọ lọhọre ne dje uruemru esiri rẹn ihworho re rheri, yanghene eri dje uruemru esiri rẹn ọwan. (2 Sam. 2:6) Izede owu yẹ ọrẹ ana kpẹmẹ aye. (Col. 3:15) Ọrẹn, me wu ne ruo orhianẹ we roro taghene o fo ne dje uruemru esiri rẹn aruẹ ohworho owu-u?

Roro kpahen ọnana: Jehova o dje udje rọ mai gba kpahen uruemru esiri re ne djephia, Baibol na o ji yono ọwan uyono ọghoghanren kpahen oborẹ ene dje uruemru ọnana lele. A ha ẹmro na “ẹghẹlẹ ọphẹ” ruiruo ọgbọ buebun uvuẹn obọrẹ a ha edjadjẹ i Greek ya uvuẹn i Baibol na. Marhẹ Osolobrugwẹ o ru dje uruemru esiri rẹn ọwan?

Roro kpahen iduduru ihworho buebun ri Jehova o dje uruemru esiri riẹn, nyoma rọ hẹrote edamẹ aye kẹdẹkẹdẹ. (Matt. 5:45) Itiọrurhomẹmro, bọmọke ituakpọ i ki tobọ rhe i Jehova, ọye o dje uruemru esiri rẹn aye ne. (Eph. 2:4, 5, 8) Jerẹ udje, o tiobọnu Ọmọyen ọghoghanren owu, no hwu fọkiẹ ituakpọ. Ọnyikọ Paul nọ tare taghene Jehova o tiobọnu izobo otan na “lele oborẹ ẹghẹlẹ ọphẹ ọnẹyen o bun te.” (Eph. 1:7) Habaye, dedevwo ọwan e ruẹ ọdandan hasuẹ i Jehova, ọ ji kpọ ọwan viẹ ji yono ọwan. Ọkpọvi ọrhẹ ẹmro i Jehova i họhọ “oso ro tue.” (Deut. 32:2) Ọwan i sabu kwosa ọsoso irueruo uruemru esiri ro dje rẹn ọwa-an. Habaye, e rheri taghene Jehova orho dje uruemru esiri rẹn ọwa-an, e vwo ifiẹrorhọ kpahen obaro na-a.​—Haye vwanvwọn 1 Peter 1:13.

O vwo ẹfro-o, uruemru esiri Jehova o mwu ọwan tiẹkẹriẹ. Omarana, ukperẹ ana sanọ ihworho re ne dje uruemru esiri riẹn, o fori na hẹrokele i Jehova dje uruemru esiri phia kẹdẹkẹdẹ. (1 Thess. 5:15) Erhe dje uruemru esiri phia ọke ephian, na na họhọ erhanren ra ha djẹrẹ oma uvuẹn ọke erinrin. Ene rhiẹ esiri urhebro rẹn ihworho ekrun ọwan, imizu ukoko na, ere lele wian kugbe, ere lele riẹ isukuru ọrhẹ ere rhirhiẹ kẹrẹ ọwan.

Roro kpahen ihworho ekrun ọnọ yanghene imizu ukoko na ri na sabu mẹrẹn erere wu rhe dje uruemru esiri phia. Ọnọ sabu vwo ohworho uvuẹn ukoko ọnọ rọ guọlọ userhumu rọ nọ hẹrote oghwa ye ọrhẹ egodo yi, yanghene re wu ne lele dẹ emru ọke ephian. Habaye, wu rha vwa ohworho uvuẹn owian aghwoghwo na rọ guọlọ userhumu, wu na sabu tiobọnu ibiẹ userhumu riẹn?

Jena hẹrokele i Jehova ọke ephian, neneyo “urhi ọrẹ uruemru esiri” ọ sabu sun ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan.