1. Me yẹ aruẹ ofẹn ezẹko re mwu ọwan?

 JENE roro kpahen idje ezẹko ri phiare. Nestor ọrhẹ aniẹ re se María, i guọlọ ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. * Neneyo aye i sabu nyamwu erhirhiẹ ọnana, o fori nẹ aye i wene erhirhiẹ akpenyerẹn aye. Ọrẹn, ofẹn o mwu aye taghene aye i vwo omamerhomẹ fọkime aye i rhe vwo igho buẹ-ẹn. Ọke i Biniam o rhiẹ Oseri Jehova, uvuẹn ẹkwotọre ra kparahaso owian Iseri Jehova, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ana ji sabu kparehasuiẹ. Ọrana nọ lẹrhẹ ofẹn mwuie. Ọrẹn, oborẹ ọ mai lẹrhẹ ofẹn mwuie yẹ oborẹ ekruien ina kpahenrhọ ye lele, aye i rhe rhe kpahen ogame ọkpokpọ rọ homaba na. Valérie ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọye o vwo emiamo ikansa ọgbogbanhon, ọ damoma rọ nọ mẹrẹn idọkitọ rọ nọ bẹriẹ, ji họghọ rẹn imwẹro ro vwori kpahen ọbara. Ọrẹn ofẹn o mwuie taghene ọnọ sabu hwu.

2. Mesoriẹ o fo na wian gbanhon na sabu fiẹ ofẹn kparobọ?

² Aruẹ ofẹn erana i mwuruon dẹ ne? O mwu i buebun ọwan dẹ nẹ. Erhe yono oborẹ ene ru sun ofẹn ọwa-an, ana sabu brorhiẹn ri sọre, ri na hobọte onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova. Ọrana oborẹ i Echu ọ guọlọre. Ọ ji damoma rọ nọ ha ofẹn ruiruo na ja huvwele urhi Jehova, ọrhẹ akama re ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. (Rev. 12:17) Echu ọvwọkon, o ji vwo omẹgbanhon. Ọrẹn, wu na sabu sẹrorẹ oma ne abọ ye. Izede ọgo?

3. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ofẹn kparobọ?

³ Erhe vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan​—ọ ji ha obọrẹ ọwan​—ana sabu fiẹ Echu kparobọ.  (Ps. 118:6) Jerẹ udje, ohworho rọ ya Psalm 118 ọ dẹrughwaroghwu erhirhiẹ egbogbanhon buebun. O vwo evwreghrẹn buebun, ezẹko i ha ẹrhẹ ri rierun (oghwẹmro 9, 10). Ọkezẹko, ọ ha erhirhiẹ ọhiẹn ọgbogbanhon (oghwẹmro 13). Habaye, nọ ji mẹrẹn ọghwọghwu ọgbogbanhon mie i Jehova (oghwẹmro 18). Udabọ ọrana, ọbo ijoro na ọrhọ ta: “Mi zofẹ-ẹn.” Me yọ lẹrheriẹ vwo ẹhẹn ro te otọre ọrhẹ omefuon? Ọye o rheri taghene dedevwo i Jehova ọ ghwọghwie, ọrẹn o vwo ẹguọlọ okokodo kpahiẹn. Ọbo ijoro na o vwo imwẹro taghene kerhirhiẹ kerhirhiẹ rọ dẹrughwaroghwu, Jehova o mwuegbe rọ nọ ha userhumu riẹn.​—Ps. 118:29.

4. Ofẹn ọgo ya na sabu fikparobọ arha hẹroso ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahen ọwan?

⁴ O fori ne vwo imwẹro taghene Jehova o vi vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. Erhe vwo imwẹro ọrana, ọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ofẹnzẹ esa ra na sabu vwo kparobọ, (1) ofẹn ra na ja sabu hẹrote ekrun ọwan, (2) ofẹnzẹ onyakpọ, ọrhẹ (3) ofẹnzẹ uhwu. Imizu ra hunute uvuẹn ọtonrhọ urhomu-ẹmro na, i sabu fi ofẹn aye kparobọ fọkime aye i vwo imwẹro kpahen ẹguọlọ i Jehova.

5. Erhirhiẹ ego yi na sabu rhiẹ emru ofẹn rẹn urhomu ekrun? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁵ Urhomu ekrun ro rhiẹ Olele Kristi ọ dabu ha owian rọ nọ hẹrote edamẹ ekruien ghanghanren. (1 Tim. 5:8) Orhianẹ wẹwẹ urhomu ekrun, ọkezẹko uvwre ọke emiamo akpọ ephian na, wu na sabu rhe brudu sẹ iruo ọnọ va obọ. Wu na sabu brudu taghene ọnọ bẹn wu na mẹrẹn emaren ghẹrẹ ekruon, yanghene kwosa oghwa are ine rhirhiẹ. Ọkezẹko, ofẹn o ji mwuo taghene iruo ọrhọ va obọ, wu sabu mẹrẹn ọrọrọ-ọ. Yanghene jerẹ Nestor ọrhẹ María, ra hunute vrẹn ne, wu na sabu rhe ruẹ sikẹnsikẹn wu ne ruẹ ewene uvuẹn iruo omobọ rọ nọ sabu hobọte erhirhiẹ akpenyerẹn ọnọ. Echu ọ sabu lẹrhẹ ihworho ri vwo aruẹ ofẹn erana dobọ ogame i Jehova ji ne.

6. Me yẹ Echu ọ guọlọre ne vwo imwẹro kpahen?

⁶ Echu ọ damoma ruie ne vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdamẹ omobọ kpahen ọwa-an, taghene ọwan ọvo yi na hẹrote ekrun ọwan. Omarana, ana sabu brorhiẹn taghene ene ruẹ oborẹ a guọlọre ephian na daji iruo ra havwọ vwana, ọrhọ tobọ mevirhọ ọrẹ ene ruẹ ekwakwa ri Baibol na o vwo kwerhọ.

7. Imwẹro ọgo yi Jesu ọ yẹre ọwan?

⁷ Jesu rọ dabu rhe i Jehova fiotọre ghwẹ awọrọ, ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọwan “o rhe oborẹ [ọwan] i guọlọre bọmọke [a] ki nekpẹn yen mie yi.” (Matt. 6:8) Jesu o ji rhe taghene Jehova o mwuegbe rọ nọ hẹrote edamẹ ọwan. Fọkime ọwan Ilele Kristi, ọwan i ha usuẹn ekrun i Jehova. Omarana, ana sabu vwo imwẹro taghene ri Jehova o rhiẹ Urhomu ekrun na, ọye ono ru lele uruemru-urhi rọ ha 1 Timothy 5:8.

8. (a) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ofẹn ra na hẹrote ekrun ọwan kparobọ? (Matthew 6:31-33) (b) Marhẹ ene ru hẹrokele esa ọrhẹ ane ri ha ifoto na ra kpare emaren vwe omizu ọmase na?

⁸ Erhe vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan ọrhẹ ekrun ọwan, ọ vwọ rhọ bẹn re ne vwo imwẹro taghene ene vwo ekwakwa ra ghini guọlọ-ọ. (Se Matthew 6:31-33.) Jehova ọ guọlọ hẹrote ọwan, ọye ọ ji dabu tiobọnẹ ghwologhwolo! Ọke rọ ma otọrakpọ na, o  ru vrẹn ọrẹ ọ yẹ ọwan oborẹ a guọlọre ne nyerẹn akpọ. Ọ ma ekwakwa buebun ri na yẹ ọwan aghọghọ rhẹ uvuẹn otọrakpọ na. (Gen. 2:9) Ọrhọ tobọ rhianẹ ibiesuọn ye vwori dede, o fori na karorhọ taghene ọrana ọ hẹrote edamẹ ọwan. Jehova o tiobọnu oborẹ a guọlọre. (Matt. 6:11) O fori na karorhọ taghene o toro ekwakwa ugboma ra sẹrerhumuji vwana-a, o te oborẹ i Jehova ọnọ yẹ ọwan vwana ọrhẹ uvuẹn obaro na-a. Ọrana yẹ oborẹ Nestor ọrhẹ María i mẹrẹnvwrurhe ọke oru.​—Isa. 65:21, 22.

9. Me wu na sabu yono nẹ udje Nestor ọrhẹ María?

⁹ Nestor ọrhẹ María i dabu riamerhen obọdẹn akpenyerẹn obẹ i Colombia. Aye ni tare: “Ame ni roro kpahen oborẹ ame ine ru ruẹ akpenyerẹn ame lọhọ, ji kerabọ owian Uvie na, ọrẹn ofẹn no mwu ame taghene oma ọrhọ merhen ame fọkime ame vwo igho buebu-un.” Me yọ ha userhumu rẹn aye fi ofẹn aye kparobọ? Aye ni roro kpahen izede buebun ri Jehova o ru dje ẹguọlọ ye rẹn aye ne. Fọkime aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ hẹrote aye ọke ephian, aye ni dobọ iruo ra dabu kwa omamọ osa rẹn aye ji. Aye ni rhẹ oghwa aye, ji kwa riẹ ekete ọrọrọ ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na uvuẹn ẹkwotọre na. Marhẹ oma o ruru aye kpahen orhienbro aye? Nestor nọ tare: “Ẹmro ri ha Matthew 6:33, i rugba uvuẹn akpọ ame ne. Ekwakwa ugboma owuorowu ọ ji kanren ame dẹ-ẹ. Oma ọ ji dabu merhen ame vwana.”

10. Mesoriẹ ituakpọ ina sabu zofẹn omoma aye?

¹⁰ Avwọke Adam ọrhẹ Eve a kparehaso i Jehova, ituakpọ i ha ẹkuọn rẹn omoma aye ne. (Eccl. 8:9) Jerẹ udje, ihworho a ha omẹgbanhon aye ruiruo izede rọ sọre, ilogbozighi e vwobọrhọ irueruo evwiavwia, emọ isukuru e phien emọ iklasi aye ji djofẹn mwu aye, ihworho ezẹko dede, a tobọ ruẹ ihworho ekrun aye gbalogbalo. Omarana, ituakpọ na zofẹn omoma aye! Marhẹ Echu o ru ha ofẹnzẹ ituakpọ ruiruo?

11-12. Marhẹ Echu o ru ha ofẹnzẹ onyakpọ kparehaso ọwan?

¹¹ Echu ọ damoma ha ofẹnzẹ onyakpọ gba ọwan ruẹ oborẹ ono biomu i Jehova evwan, jeghwai dobọ aghwoghwo na ji. Fọkime aye i ha otọre usun Echu, igọmẹti  i dobọ owian Uvie na ji ne uvuẹn ekete ezẹko, aye a ji kparehaso ọwan. (Luke 21:12; Rev. 2:10) Ihworho buebun uvuẹn akpọ Echu e kerabọ iyẹnrẹn efian evwiavwia kpahen Iseri Jehova. Ihworho ri vwo imwẹro kpahen efian erana ina sabu ha ọwan djechẹẹ yanghene kon ọwan dede. (Matt. 10:36) O gbe ọwan unu taghene Echu ọ ha ena erana ruiruo? Ẹjo. Ọ hare aye ruiruo ọke Ilele Kristi erukaro na.​—Acts 5:27, 28, 40.

¹² Orhiẹ ofẹn ẹkparehaso nẹ abọ igọmẹti ọvo yẹ ona Echu ọ ha ruiruo-o. Harẹn ihworho ezẹko, ofẹn oborẹ ihworho ekrun aye ina kpahenrhọ ye lele, aye i rhe rhiẹ Oseri Jehova, ọ ghwẹ ekpe ra na sabu kpe aye. Aye i vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ekrun aye omamọ, ji guọlọ taghene aye i yono kpahen Jehova ji vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Oma ọ vwọ merhen aye ọke ihworho ekrun aye a ta erharhere ẹmro kpahen Jehova ọrhẹ idibo yi-i. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ihworho ekrun ri kparehaso urhomẹmro na bi, i ghwẹriẹre ọke oru. Orhianẹ ihworho ekrun ọwan ni tenren ọwan fọkiẹ urhomẹmro na vwo? Marhẹ ana kpahenrhọ ye lele?

13. Marhẹ imwẹro re vwo kpahen ẹguọlọ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan ọke ihworho ekrun i rha ten ọwan? (Psalm 27:10)

¹³ Ana sabu mẹrẹn obọdẹn urhebro nẹ ẹmro irhorhomu ri ha Psalm 27:10. (Seyi.) Arha karorhọ oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan kodo te, ne vwo omefuon udaro ẹkparehaso. E ji fiudugbere taghene Jehova ọnọ kwosa rẹn ọwan erhe vwo edirin. Jehova ọnọ hẹrote edamẹ ugboma ọwan, lẹrhẹ oma merhen ọwan, na ji sabu daji kẹriẹ! Ọrana yẹ oborẹ Biniam ra hunute vrẹn ne, ọ mẹrẹnvwrurhe.

14. Me wu na sabu yono nẹ udje Biniam?

¹⁴ Biniam no rhiẹ Oseri Jehova dedevwo o rheri taghene ọnọ sabu dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanhon nẹ abọ igọmẹti. Roro kpahen oborẹ imwẹro ro vwori taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahiẹn, o ru ha userhumu riẹn fiẹ ofẹnzẹ onyakpọ kparobọ. Nọ tare, “ẹkparehaso na ọ vrẹn oborẹ mi roririe rhọ, ọrẹn oborẹ ọ mai mwu mẹ ofẹn kparobọ ghwẹ ẹkparehaso igọmẹti, yẹ ẹkparehaso nẹ abọ ekrun mẹ. Ofẹn o mwurun mẹ taghene mi rhe rhiẹ Oseri Jehova, oma ọ merhen ọsẹ mẹ ro vwo rhiẹ oseri  Jehova-a, habaye ekrun mẹ ine ni mẹ sakamu.” Ọrẹn, Biniam o vwo imwẹro taghene ọke ephian yi Jehova ọ hẹrote edamẹ ihworho ro vwo ẹguọlọ kpahen. Biniam ọrhọ ta: “Ni mi roro kpahen oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn awọrọ diẹn erhirhiẹ ọkanronmẹ, osehiẹn ọrhẹ ilogbozighi. Mi rheri taghene mi rhe tigban i Jehova, ọnọ ha ebrurhọ mẹ. Ọke re mwu mẹ rhẹ ekanron ọgbọ buebun, ji tobọ kpe mẹ, mi rhiẹromẹrẹn oborẹ i Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan te ọke arha fuevwan ga ye.” Jehova no rhiẹ obọdẹn Ọsẹ rẹn Biniam, imizu ukoko na ni rhiẹ obọdẹn ekrun riẹn.

15. Mesoriẹ oserhọ na zofẹn uhwu?

¹⁵ Baibol na ọ tare taghene uhwu ọvwreghrẹn ọwan. (1 Cor. 15:25, 26) Ana sabu vwo ọfiamu ọke re roro kpahen uhwu, maido ọke ọwan yanghene ihworho re vwo ẹguọlọ kpahen erhe kpomẹ omamọ. Mesoriẹ ọwan a zofẹn uhwu? Fọkime Jehova ọ maren ọwan rhẹ ojemẹ ra na riamerhen akpenyerẹn bẹmẹdẹ. (Eccl. 3:11) Ọrẹn, arha ha ukẹro ro serhọ ovwan ni uhwu, ọnọ sabu sẹrorẹ arhọ ọwan. Jerẹ udje, ọnọ sabu mwu ọwan brorhiẹn ri serhọ kpahen aruẹ emaren ra na riọ, omẹsasa re ne vwobọrhọ, imwu ra na ha, ji guọlọ userhumu idọkitọ orho serhọ, ọrhẹ ekwakwa ra na kẹnoma riẹn ne je fi arhọ ọwan rhẹ erhirhiẹ imwofẹn.

16. Marhẹ Echu o ru damoma ha ofẹnzẹ uhwu ruiruo?

¹⁶ Echu o rheri taghene a guọlọ hwu-u. Ọrẹn, nọ ta taghene ọwan ine tiobọnu kemru kemru re vwori​—tobọ te onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Jehova​—neneyo a sabu sẹrorẹ arhọ ọwan. (Job 2:4, 5) Ọrana ofian! Ọrẹn, fọkime o vwo omẹgbanhon “rọ suẹ uhwu,” Echu nọ damoma ha ofẹnzẹ uhwu ruie na nyaji Jehova vwo. (Heb. 2:14, 15) Uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, ihworho Echu a djofẹn uhwu mwu idibo i Jehova, orhianẹ aye e kwe tiẹn esegburhomẹmro aye-e. Uvuẹn erhirhiẹ erọrọ, Echu ọnọ sabu ha erhirhiẹ arhọ ọrhẹ uhwu damoma ruẹ ọwan na nyaji Jehova vwo. Idọkitọ ọrhẹ ihworho ekrun ọwan ri vwe rhiẹ Iseri Jehova, ina yẹ ọwan ọhiẹn ne se ọbara rhẹ oma, rọ nọ kparehaso urhi Jehova. Yanghene ohworho ọnọ sabu riẹriẹ ọwan ne vwobọrhọ omesimo ọrọrọ rọ kparehaso iruemru-urhi Baibol na.

17. Lele oborẹ ọ ha Romans 8:37-39, mesoriẹ o vwo fo na zofẹn uhwu?

¹⁷ Dedevwo ọwan a guọlọ hwu-u, e rheri taghene Jehova ono ji vwo ẹguọlọ kpahen ọwan arha tobọ hwu dede. (Se Romans 8:37-39.) Ọke igbehian i Jehova i rhe hwu, ọ karorhọ aye, nọ họhọre taghene aye e ji nyerẹn. (Luke 20:37, 38) Ọ hẹrhẹ ọke rọ nọ rhomẹ aye rhiẹ akpọ. (Job 14:15) Jehova ọ kwosa ọduado neneyo ọwan i “sabu . . . vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” (John 3:16) Ọwan i rhe oborẹ i Jehova ọ dabu vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ okokodo kpahen ọwan te. Omarana, ukperẹ ana sẹrerhumuji Jehova vwo ọke re kpomẹ yanghene arha djofẹn uhwu mwu ọwan, o fori ne bruie nya nọ yẹ ọwan urhebro, ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon. Ọrana yẹ oborẹ Valérie ọrhẹ esa ye i ruru.​—Ps. 41:3.

18. Me wu na sabu yono nẹ udje Valérie?

¹⁸ Ọke Valérie ọ ha ẹgbukpe 35, idọkitọ ni mẹrẹn aruẹ ikansa ro kiki kerabọ uvuẹn omayen. Roro kpahen oborẹ ẹguọlọ o ru ha userhumu riẹn fiẹ ofẹn uhwu kparobọ. Valérie ọrhọ ta:  “Ọke mia mẹrẹnvwrurhe taghene mi vwo ikansa, o gbe omẹmẹ ọrhẹ esa mẹ unu omamọ. Ana bẹre mẹ ne mi sabu simirhọ. Ni mi bru idọkitọ buebun, ọrẹn aye e kwe bẹre mẹ-ẹ, jokpanẹ ene se ọbara rhẹ oma mẹ. Ofẹn no mwu mẹ, ọrẹn fọkiẹ urhi Jehova, mie rhe kwe ha ọbara-a! Uvwre ọsoso akpenyerẹn mẹ, Jehova o dje ẹguọlọ okokodo mẹ ne. Vwana, mi vwo uphẹn mi ne dje ẹguọlọ mẹ riẹn ne. Kọke kọke mi rhe rhon orharhere iyẹnrẹn, ni mie vwo omwemẹ mi na lẹrhẹ oma merhen i Jehova rhọ, ji lẹrhẹ Echu mwuomarhọ. Ọke oru, na bẹrerẹ mẹ vabọ ọbara ẹha. Dedevwo mie ji kpomẹ, Jehova ọ yẹre mẹ kemru kemru mi guọlọre ne. Jerẹ udje, uvuẹn uyono ukoko re ruru ehion ọkprughwre ame i ki rhe kpahen emiamo mẹ, ame i yono kpahen urhomu-ẹmro na ‘Meeting Today’s Adversities With Courage.’ * Urhomu-ẹmro ọrana ọ ghini yẹ ame urhebro. Ame i vwanren riẹn se ọgbọ buebun. Aruẹ irhomu-ẹmro erana, aghwoghwo ọrhẹ uyono ẹnya, i ha userhumu rẹn omẹmẹ ọrhẹ esa mẹ vwo ẹhẹn ọfọfọ, ji lẹrhẹ ame brorhiẹn ri serhọ.”

19. Me yọ nọ phia phẹrẹkpẹ?

¹⁹ Nyoma userhumu i Jehova, Ilele Kristi ephian uvuẹn akpọ na i sabu fiẹ erhirhiẹ egbogbanhon kparobọ ne, ji sabu kparehaso i Dẹbolo. (1 Pet. 5:8, 9) Wu na ji sabu ruẹ omaran. Phẹrẹkpẹ, Jehova ọnọ ha i Jesu ọrhẹ eri ne lelie sun “ghwọghọ ewian i Dẹbolo.” (1 John 3:8) Ọrana orho nie, ihworho ra ga i Jehova uvuẹn otọrakpọ na i rha “zofẹn emru owuorowu-u, o ji vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye ghweghwe-e.” (Isa. 54:14; Mic. 4:4) Ọrẹn, bọmọke ọke ọrana ono ki te, o fori na wian gbanhon ne fiẹ ofẹn ọwan kparobọ.

20. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ofẹn kparobọ?

²⁰ Ene vi rhe vwo uduefigbere ọgbogbanhon taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi, ọ ji sẹrorẹ aye. Ana sabu ruẹ omaran, ọke erhe roro kodo ji ta kpahen oborẹ i Jehova ọ sẹrorẹ idibo yi lele ọke ahwanren. Ana ji sabu roro kodo kpahen oborẹ ọ ha userhumu omobọ rẹn ọwan ne uvuẹn erhirhiẹ egbogbanhon ra dẹrughwaroghwu. Nyoma userhumu i Jehova, ana sabu fiẹ ofẹn ọwan kparobọ!​—Ps. 34:4.