1. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 18:​46, me yi David o dje i Jehova rhọ?

 EBẸNBẸN ina sabu homaphia kpregede rọ nọ lẹrhẹ akpọ bẹn rẹn ọwan—yanghene hobọte akpenyerẹn ọwan. Oma ọ merhenren ọwan fọkime ana sabu hẹroso i Jehova! Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, e yonorin taghene Jehova yẹ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na, o ji mwuegbe rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ọke ephian. Ọke ọwan arha mẹrẹn userhumu ọnẹyen, ọrana nọ yẹ ọwan imwẹro taghene “Jehova o nyerẹn!” (Se Psalm 18:46.) Ọrẹn, ọke i David ọ tẹmro ọrana hin, no se Osolobrugwẹ “Atita mẹ.” Mesoriẹ ọ ha i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na dje atita—ro rhiẹ emru ro vwo nyerẹn?

2. Me ye ne yono nẹ ẹmro i David ọke ro se i Jehova “Atita mẹ”?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ e se i Jehova Atita, ọrhẹ oborẹ idjedje ọrana o yonirin ọwan kpahiẹn. Ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren na haye ruẹ Atita ọwan. Obẹtaye, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru hẹrokele iruemru i Jehova.

OBORẸ ỌSORIẸ E SE I JEHOVA ATITA

3. Marhẹ i Baibol na ọ ha ẹmro na “atita” ruiruo lele? (Ni ifoto ọbe na.)

³ Baibol na ọ ha ẹmro na “atita” dje idjedje rẹn ọwan, na sabu vwẹruọ iruemru i Jehova. Ọgbọ buebun, idibo i Jehova uvuẹn i Baibol na erhe jirie fọkiẹ iruemru ro vwori ọrhẹ omẹgbanhuiẹn, aye na haye dje Atita. Ekete ọrukaro uvuẹn i Baibol na re se i Jehova “Atita” yẹ Deuteronomy 32:4. Hannah nọ tare uvuẹn ẹrhomo ọnẹyen taghene “o vwo atita rọ họhọ Osolobrugwẹ ọwa-an.” (1 Sam. 2:2) Habakkuk o se i Jehova “Atita mẹ.” (Hab. 1:12) Ọbo ijoro rọ ya Psalm 73 o se Osolobrugwẹ ‘atita rọ sẹrorẹ ọmuduie.’  (Ps. 73:26) Jehova o ji se omayen atita. (Isa. 44:8) Jene yono kpahen iruemru esa ri Jehova o vwori rọ soriẹ a haye dje atita, ọrhẹ oborẹ ene ru haye ruẹ “Atita ọwan.”—Deut. 32:31.

4. Marhẹ yi Jehova o ru rhiẹ ekete ra zẹrua? (Psalm 94:22)

⁴ Jehova ekete ra zẹrua. Jerẹ oborẹ Atita ọduado ọnọ sabu sẹrorẹ ohworho nẹ ogiribo ọgbogbanhon, omaran i Jehova ọ ji sẹrorẹ ọwan arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn uvuẹn akpenyerẹn ọwan. (Se Psalm 94:22.) Ọ hẹrote ọwan, ji sẹrorẹ ọwan nẹ oborẹ ọnọ suẹ ojẹriọ rẹn ọwan bẹmẹdẹ. O ji vive erọrọ rẹn ọwan: Ono fiobarhọ kemru kemru rọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan je vwo ufuoma ọrhẹ ẹhẹn ro totọre.—Ezek. 34:​25, 26.

5. Marhẹ i Jehova ono ru rhiẹ Ekete ra Zẹrua rẹn ọwan?

⁵ Izede owu ra na ha i Jehova ruẹ Ekete ra Zẹrua, yẹ ọrẹ ana nẹrhomo vwe yi. Arha nẹrhomo vwe i Jehova, nọ yẹ ọwan “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ,” rọ sẹrorẹ ọmudu ọrhẹ oghwa iroro ọwan. (Phil. 4:​6, 7) Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Artem, re mwu rhẹ ekanron fọkiẹ esegburhomẹmro ọnẹyen. Ọlọkpa rọ nọ yen enọ ọ vwiare omamọ, ọke ephian yọ djofẹn mwuien, ọ vwọ ji họghọ riẹn kakaka-a. Artem nọ tare, “Ọ vwọ lọhọ mẹ uvwrọke ọlọkpa na ọrhọ nọ mẹ enọ-ọ. . . . Ni mia nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian. Mi rẹ i Jehova nọ yẹ mẹ ufuoma ọrhẹ ẹghwanren. Ena ọlọkpa na ọ ha ruiruo a wian mẹ-ẹ. . . . Nyoma userhumu i Jehova, nọ họhọre taghene mi mevi oberhumu atita.”

6. Mesoriẹ o fo na rha hẹrosuẹ i Jehova ọke ephian? (Isaiah 26:​3, 4)

⁶ Jehova ohworho ra na sabu hẹroso. Jerẹ oborẹ atita o vwo nẹ ekete rọ havwọ, Jehova rhẹ ọwan i gba havwiẹ ọke ephian. Ana sabu hẹrosuiẹ fọkime ọye yẹ “Atita i bẹmẹdẹ na.” (Se Isaiah 26:​3, 4.) Jehova ọ havwiẹ ọke ephian, ọnọ ha ive yi te orugba, rhon ẹrhomo ọwan, ji yẹ ọwan obẹhatua ra guọlọre. Ana ji sabu hẹroso i Jehova fọkime o dje atamwu phia rẹn era ha ẹga riẹn. (2 Sam. 22:26) Ewian ọwan i sẹriẹ ẹro dẹ-ẹ, ọnọ ji kwosa rẹn ọwan ọke ephian.—Heb. 6:10; 11:6.

7. Erere ego ya na mẹrẹn arha hẹroso i Jehova? (Ni ifoto na.)

⁷ Arha hẹroso i Jehova vuọnvuọn, nọyẹ a haye ruẹ Atita ọwan. Ọwan i vwo imwẹro taghene arha huvwele i Jehova uvuẹn ọke egbogbanhon dede, ana mẹrẹn erere. (Isa. 48:​17, 18) Arha mẹrẹn obẹhatua ye, ẹruẹhaso ọwan kpahiẹn nọ ji gbanhanrhọ. Ọke ọrana, ne ne mwuegbe ra na dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn ri Jehova ọvo ọnọ sabu simi ọwan ni. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọnana, arha mẹrẹn ohworho rọ sabu ha userhumu rẹn ọwa-an, na na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọnọ hobọtua ọwan. Vladimir nọ tare, “Uvwrọke mia ha uvuẹn ekanron, yi mia mai ruẹ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova gbanhonrhọ. Mi yono  kpahen oborẹ mi ne ru hẹroso i Jehova rhọ ne, fọkime ọye ọvo yọ nọ sabu ha userhumu mẹ uvuẹn erhirhiẹ na.”

8. (a) Mesoriẹ ana sabu ta taghene Jehova o vwo kpogho-o? (b) Erere ọgo ya na mẹrẹn arha ha i Jehova ruẹ Atita ọwan? (Psalm 62:​6, 7)

⁸ Jehova o vwo kpogho-o. Jehova ọ họhọ atita fọkime o vwo kpogho yanghene wene-e. Iruemrien ọrhẹ ọhọriẹ i vwe wene-e. (Mal. 3:6) Ọke ra kparehaso i Jehova uvuẹn ogba Eden, ọrana o wene ọhọre ọnẹye-en. Jerẹ oborẹ ọnyikọ Paul ọ yare, Jehova “ọ sabu tiẹn omaye-en.” (2 Tim. 2:13) Ọnana o mevirhọ taghene ọhọre i Jehova, iruemrien yanghene evwan yen i sabu wene dẹ-ẹ, o toro oborẹ ọ phiare yanghene oborẹ awọrọ i ruru-u. Ọwan i vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan uvwrọke ebẹnbẹn ji nyamwu ive yi, fọkime o vwo wene-e.—Se Psalm 62:​6, 7.

9. Me wu yono nẹ udje i Tatyana?

⁹ Ana sabu ha i Jehova ruẹ Atita ọwan, nyoma re ne roro kodo kpahen aruẹ Ohworho rọ havwọ ji tẹnrovi ọhọriẹ. Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan mevigbanhon ji vwo atamwu kpahiẹn uvuẹn ọke ebẹnbẹn. (Ps. 16:8) Ọrana yẹ oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Tatyana, re jurhi riẹn no jo nẹ oghwa ye. Nọ tare, “Nọ họhọre taghene omẹmẹ ọvo yi havwiẹ. Ọ lọhọ mẹ ọke ukaro-o. Ọke ephian yẹ ẹhẹn mẹ o seriotọre.” Ọrẹn, ọke rọ mẹrẹnvwrurhe taghene ebẹnbẹn yen o surhobọmwu i Jehova ọrhẹ ọhọriẹ, nọ sabu nyerẹn ghele erhirhiẹ na ji vwo ẹhẹn ro totọre. Nọ tare: “Ra mẹriẹn taghene mi dabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ ekwakwa enana a phia ne na, nọ ha userhumu mẹ vwo edirin uvuẹn erhirhiẹ na. Vwana, mi vwe rhe roro kpahen omamẹ ghomara-an.”

10. Marhẹ i Jehova ono ru rhiẹ Atita ọwan vwana?

¹⁰ Obaro na, ene rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ri na lẹrhẹ ọwan dje ẹruẹhaso ọwan phia kpahen i Jehova rhọ. Vwana yẹ ọke re ne ruẹ imwẹro ọwan gbanhonrhọ taghene ono tiobọnẹ kemru kemru ra guọlọre, na sabu fuevwan kpahiẹn. Marhẹ ene ruie lele? Se iyẹnrẹn i Baibol ọrhẹ ikuegbe Iseri Jehova ọke ọwan na. Djokarhọ oborẹ Osolobrugwẹ o ru hobọtua idibo yi ne. Dabu roro kodo kpahen iyẹnrẹn erana. Ọrana ọnọ ha userhumu wẹn ha i Jehova ruẹ Atita ọnọ.

HẸROKELE IRUEMRU I JEHOVA

11. Mesoriẹ o fo na hẹrokele iruemru i Jehova? (Se ekpeti na “ Ẹkẹ rẹ Imizu Ehworhare ri Rhiẹ Iphuphẹn Ina Sabu Bru te Oma.”)

¹¹ Ọwan i yono kpahen oborẹ ọsoriẹ a ha i Jehova dje atita ne. Vwana, jene yono kpahen oborẹ ene ru hẹrokele iruemru enẹyen. Arha damoma ru te omaran, ne ne mwuovwan rhọ ra na bọn ukoko na gbanhon. Jerẹ udje, Jesu o mwu odẹ na Cephas rẹn Simon (ra rhian rhẹ “Peter”), ro mevirhọ “Atita.” (John 1:42) Ọnana o  djephia taghene ono rhiẹ esiri urhebro rẹn ukoko na, ji ruie gbanhon. A ha ekpako ukoko dje “ophie atita ọduado uvuẹn otọre ọkaka.” Ọrana o mevirhọ taghene aye a hẹrote imizu ukoko na. (Isa. 32:2) Itiọrurhomẹmro, ukoko na ephian ọ mẹrẹn erere orhianẹ ọwan ephian—te ehworhare ọrhẹ emẹse a hẹrokele iruemru i Jehova.—Eph. 5:1.

12. Dje kpahen izede sansan ene ru ha userhumu rẹn imizu ọwan.

¹² Rhiẹ ekete ra zẹrua. Ọkezẹko, ana sabu fiẹ oghwa ọwan rhotọre rẹn imizu rẹ oghwọghọ kpregede, ozighi yanghene uvweri o le nẹ eghwa aye. Rẹ erhirhiẹ akpọ na o biomẹrhọ uvuẹn “ẹdẹ ri koba” enana, ene vwo uphẹn sansan ra na ha userhumu rẹn owuowọnwan. (2 Tim. 3:1) Ana sabu dje ẹguọlọ rẹn imizu ọwan, ji tiobọnẹ urhebro rẹn aye. Izede owu ene ru ruẹ ọnana, yẹ ọrẹ ana dabu dede aye uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, ji toroba okugbe ọrhẹ ẹguọlọ rọ ha uvuẹn ukoko na. Ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ re ruẹ ihworho gbalogbalo, e vwe ji dje ẹguọlọ phia-a. Omarana, imizu ọwan i rha rhiẹ uyono ukoko, o fori na damoma dje ẹguọlọ rẹn aye, ji rhuọnrhuọn aye oma, neneyo ẹhẹn aye ọ sabu totọre.

13. Marhẹ ekpako ukoko ine ru rhiẹ ekete ra zẹrua harẹn awọrọ? (Ni ifoto na.)

¹³ Ekpako ukoko ina sabu rhiẹ ekete ra zẹrua harẹn imizu ri vwo ebẹnbẹn. Oghwọghọ yanghene omesimo kpregede ọrhọ homaphia, ekpako ukoko na ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre aye ina ha userhumu phia. Aye a ji ha urhebro i Baibol rẹn imizu ukoko na. Ọkpako ukoko orho vwo uruemru ra kerhọ, uruemru dẹndẹn ọrhẹ uruemru re roro rẹn awan, nọ nọ phẹrẹ rẹ imizu ukoko na ine bruie nya. Ọnana ọnọ  ha userhumu rẹn imizu na rhe taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye; ji lẹrhiẹ lọhọ aye ina nyalele ọkpọvi Baibol rẹ ekpako na i tiobọnu rẹn aye.—1 Thess. 2:​7, 8, 11.

14. Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan ihworho ra hẹrosua?

¹⁴ Rhiẹ ohworho ra na sabu hẹroso. Ọwan i guọlọre nẹ awọrọ i hẹroso ọwan, maido uvuẹn ọke ebẹnbẹn. (Prov. 17:17) Me ye ne ruo nẹ awọrọ i rha hẹroso ọwan? Ana sabu rhe dje uruemru ọ ga Osolobrugwẹ phia, nyoma ra na nyamwu ive ọwan ji rha nyamwu ọke. (Matt. 5:37) Ana ji sabu rha ha userhumu rẹn awọrọ. Habaye, o fori na wian ewian ra yẹrẹ ọwan uvuẹn ukoko na lele ọkpọvi.

15. Ekpako ukoko i rhe rhiẹ ihworho ra hẹrosua, marhẹ ukoko na o ru mẹrẹn erere?

¹⁵ Ekpako ukoko i rhe rhiẹ ihworho ra hẹrosua, ukoko na ọ mẹrẹn erere. Izede ọgo? Imizu ukoko na i rha mẹrẹnvwrurhe taghene aye ina sabu bru ekpako na nya ọke ephian aye a guọlọ userhumu, ọ vwọ rhọ lẹrhẹ aye brudu pha-an. Ọnana ọnọ ji lẹrhiẹ mwu aye ẹro taghene ekpako na i vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ekpako na i rha  bọn urhebro aye kpahen i Baibol ọrhẹ ẹbe rẹ ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na o tiobọnu, ukperẹ ono rhiẹ iroro omobọ aye, imizu ukoko na ni na hẹrosuẹ aye. Imizu na a ji hẹroso ọkpako ukoko rọ sẹrorẹ ẹmro odjahen, ji damoma nyamwu ive yi.

16. Marhẹ ọwan ọrhẹ awọrọ e ru mẹrẹn erere erhe ruẹ oborẹ ọgbare?

¹⁶ Rhe ruẹ oborẹ ọgbare. Arha huvwele i Jehova ọke ephian ji brorhiẹn ri serhọ rhẹ iruemru-urhi Baibol, ne ne rhiẹ omamọ udje rẹn awọrọ. Esegburhomẹmro ọrhẹ irherhe ọwan orho kodorhọ ne, na na sabu mevigbanhon uvuẹn urhomẹmro na. Ọke ọrana, ne ne kiki rha djokarhọ iyono efian ọrhẹ iroro akpọ na, ji kẹnoma rẹn aye. (Eph. 4:14; Jas. 1:​6-8) Esegburhomẹmro ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ ive yi, yọ nọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan gbanhon erhe rhon erharhere iyẹnrẹn. (Ps. 112:​7, 8) Na na ji sabu ha userhumu rẹn ihworho ra dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn.—1 Thess. 3:​2, 3.

17. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ekpako ukoko ruẹ awọrọ gbanhon?

¹⁷ O fori nẹ ekpako ukoko i vwo uruemru ro serhọ, iroro rọ gbare, uruemru dẹndẹn, ọrhẹ uruemru re roro rẹn awọrọ. Ehworhare enana a ha userhumu rẹn awọrọ, ji ruẹ ukoko na gbanhan nyoma aye a “dabu mọrọn ẹmro urhomẹmro na.” (Titus 1:9; 1 Tim. 3:​1-3) Nyoma udje aye ọrhẹ urhebro aye e tiobọnẹ, ekpako ukoko na sabu ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro na riẹ uyono ọrhẹ aghwoghwo ọke ephian, ji ruẹ uyono omobọ. Imizu ukoko na i rhe vwo ebẹnbẹn, ekpako ukoko ina sabu ha urhebro rẹn aye nẹ aye i rha tẹnrovi Jehova ọrhẹ ọhọriẹ.

18. Mesoriẹ ọwan a damoma jiri Jehova ji tiẹkẹriẹ? (Se ekpeti na “ Oborẹ wu ne ru Tikẹrẹ i Jehova Rhọ.”)

¹⁸ Arha dabu roro kpahen iruemru i Jehova, na na sabu ta jerẹ Orodje David: “Jenẹ ujiri o rhirhiẹ ye rẹn i Jehova, ro rhiẹ Atita mẹ.” (Ps. 144:1) Ana sabu hẹroso i Jehova ọke ephian. Uvuẹn ọsoso akpenyerẹn ọwan, ana sabu vwo imwẹro taghene ọnọ ha userhumu rẹn ọwan daji kẹriẹ, ji ta: “Ọye yẹ Atita mẹ.”—Ps. 92:​14, 15.