E vwiẹre mẹ uvuẹn December 22 1929, uvuẹn Noville, ro rhiẹ ọko owu re ruẹ ikebi rọ kẹrẹ Bastogne, obẹ Belgian Ardennes. Mi vwo ikuegbe omamerhomẹ kpahen ikebi na ọrhẹ eri vwiẹre mẹ ọke mia ha ọmọvwerhe. Mẹmẹ ọrhẹ omizu mẹ ọmọvwerhe Raymond, ye miẹn imiki nẹ enye imalu ame kẹdẹkẹdẹ, ame a ji ha userhumu rẹn owuowọnwan uvwrọke orhọ na. Ame ephian uvuẹn ọko na i vwo uruemru ra wian gbanhan, ji ha userhumu rẹn owuowọnwan.

Eri vwiẹre mẹ itu i Catholic, odẹ aye yẹ Emile ọrhẹ Alice. Aye e riẹ ishọshi ki Sọnde ki Sọnde. Ọrẹn uvwre ẹgbukpe 1939, ekobaro ri nẹ England rhe ni rhiẹ ọko ame, ji yẹ ọsẹ mẹ imagazini na Consolation (re rhe rhẹ Awake vwana!). Ọsẹ mẹ nọ mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe uvuẹn imagazini na, ji tuẹn isese i Baibol rhọ. Ọke rọ dobọ ishọshi Catholic ẹnya ji, ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ame ri ji rhiẹ igbehian ame bi, ni kparehasuẹ ame gbangbanhon. Aye ne lelie frẹfro ọke ephian ji fiẹ ọhiẹn rhọye oma taghene o vwo nẹ ẹga na-a.

Oborẹ ọsẹ mẹ o rhiẹromẹrẹn, nọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ seriotọre omamọ. Ọnana nọ lẹrhere mẹ nekpẹn userhumu Osolobrugwẹ uvuẹn ẹrhomo ra hunute uvuẹn ọtonrhọ ikuegbe na. Ọke ẹkparehaso na o riotọre ne, ọmudu mẹ nọ vuọnren rhẹ aghọghọ. No ghini mwu mẹ ẹro taghene Jehova yẹ “Ohworho ro rhon ẹrhomo.”

Uvuẹn May 10, 1940, Nazi Germany ni kpare uvweri bruẹ Belgium, ọnana nọ lẹrhẹ ihworho buebun zẹ nẹ amwa na. Ekrun ame ni kwa riẹ obọrẹ o riotọre i France. Ọke ame a ji ha ugbo onya na, ame ni nya vwa isodja Germany ọrhẹ isodja France ra wọnrọn omomaye.

Ọke ame a rharhumu ghwẹrioma riẹ ikebi ame, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene e so ekwakwa ame  buebun ne. Arimwamwa ame ọvo Bobbie, yọ zẹ rhe me dede ame. Erhirhiẹ enana ni lẹrhere mẹ roro, ‘Mesoriẹ uvweri ọrhẹ ojẹriọ a vuọn ekete ephian?’

Uvwrọke ọrana, ame i mẹrẹn urhebro mie omizu ọhworhare owu ro rhiẹ ọkobaro re se Emile Schrantz, a rọ kọn bru ame. Nọ dabu ha i Baibol na kpahenrhọ enọ mẹ, ji dje fiotọre rẹn ame oborẹ ọsoriẹ ituakpọ a rioja. Onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova nọ mọ gbanhonrhọ, no ji mwu mẹ ẹro taghene ọye Osolobrugwẹ ẹguọlọ.

Bọmọke e ki fiuvweri na hin, ekrun mẹ a mẹrẹn imizu ukoko na ọke ephian. Uvuẹn August 1943, Omizu José-Nicolas Minet nọ rhiẹ ikebi ame mọ ha ẹmro owu phia. Nọ nọren, “Ọrọmo yọ guọlọ bromarhame?” Ọsẹ mẹ nọ rionbọ ye, omaran ji te omẹmẹ. Ame ni bromarhame uvuẹn urhie ọkokamu owu rọ kẹrẹ ikebi ame.

Uvuẹn December 1944, Germany no fiuvweri rọ kẹta rọ ji mai gbanhon ọke ọrana, hasuẹ ere rhirhiẹ obọrẹ ọren o se gbe uvuẹn Europe—odẹ uvweri na yẹ Uvweri Bulge. Ame e rhirhiẹ kẹrẹ ekete re fiuvweri na, omarana, ame ni kanren ighwe zẹ oma ọsoso ubiamo owu. Ẹdẹ owu ọke mia guọlọ ya ghẹrẹ eranmo na otafe, na sa ibọmbu ruẹ ikebi na, ibọmbu na nọ ghwọghọ oberun oghwa rẹ ame a sẹrorẹ ekwakwa rhọ. Isodja America owu rọ ghwanriẹn ha uvuẹn ekete ame e kwru eranmo na, no korunu ta, “Semerhẹn totọre!” Ni mi zẹ bruie ji semerhẹn totọre kẹriẹ, nọ ha erhuie tughe urhomu mẹ, nọ sabu sẹroro mẹ.

Ọke e fiuvweri na hin, ame rhẹ imizu ukoko ri ha obẹ Liège a ji tẹmro ọke ephian, amwa na ọ ha emrẹ iroko 90 (56 mi) seri nẹ ekete ame e rhirhiẹ. Ọke oru, ame ni sabu ha ibiẹ ẹko owu mwu uvuẹn Bastogne. Ni mi tuẹn owian rhọ uvuẹn ekete ra kwosa urhomu, ji vwo uphẹn mi ne yono kpahen ẹmro irhi. Ọke oru, ni mi vwo owian igọmẹti. Uvuẹn ẹgbukpe 1951 ame ni ruẹ omẹvwa okinhariẹ ọkokamu owu uvuẹn Bastogne. Ihworho ri te emrẹ uzusionrin yi rhere, usuẹn aye yẹ omizu ọmase owu ro vwo oruru omamọ ro ji rhiẹ ọkobaro, re se Elly Reuter. Idjighere yọ ghwa rhe, ugbo onya na o seri te iroko 50 (31 mi). O jiri-i, ame ni vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan, ni mi sanriẹn  rhotọre. Uvwrọke ọrana ya ji ha use rẹn Elly no riẹ Isukuru i Gilead obẹ United States. Nọ ya vwe imizu obẹ esiri ukoko taghene ọ sabu sa-a, ji ta rẹn aye oborẹ ọsoriẹ. Omizu Knorr rọ kobaro uvwre ihworho i Jehova ọke ọrana, nọ kpahenrhọ riẹn ji ta riẹn taghene ọkezẹko ọye rhẹ esa ye ine riẹ Isukuru i Gilead kugbe obaro na. Ame ni rọnmọren uvuẹn February 1953.

Ẹgbukpe owu ọvo na, mẹmẹ ọrhẹ Elly ni riẹ New World Society Assembly re ruru uvuẹn Yankee Stadium, obẹ New York. Ọke ame a ha avwaye, ni mi mẹrẹn omizu ọhworhare owu rọ yẹre mẹ omamọ owian, ji ha use mẹ ni mi kwa rhiẹ United States. Ọke omẹmẹ ọrhẹ Elly a nẹrhomo vwe i Jehova kpahiẹn hin, ame ni brorhiẹn taghene ame ina tiẹn owian na ji ghwẹrioma riẹ Bastogne ya ha userhumu rẹn ẹko na, ro vwo ighwoghwẹmro ikpe ọvo. Ẹgbukpe rọ ha kpahiẹn, ame ni vwiẹ ọmọ ọhworhare, odẹ ye i Serge. Ọrẹ omemwurhọ, ọke ibiamo irhiruẹ a vrẹn, Serge no hwuru fọkiẹ emiamo. Ame ni ta omiamiamo ame rẹn i Jehova ọrẹ ẹrhomo, ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu na no ruru ame gbanhon.

Uvuẹn October 1961, ni mi mẹrẹn owian owu rọ yẹre mẹ uphẹn ri mia sabu wian owian ọkobaro. Ẹdẹ owu ọvo na, omizu rọ hẹrote oghọn ukoko i Belgium no seri mẹ nyoma ifonu. Nọ nọren mẹ sẹ mi na sabu ga ẹrhẹ odibo okinhariẹ (re rhe rhẹ oniruo okinhariẹ vwana). Ni mi nọriẹn, “Ame ina sabu ga ẹrhẹ ọkobaro vwẹre, bọmọke mi ne ki rhiabọ dede owian ọnana?” No kweri. Ọke ame a wian owian ọkobaro te ibiamo ẹrẹnren, ame ni tuẹn owian okinhariẹ rhọ uvuẹn September 1962.

Ọke ame a wian owian okinhariẹ te ẹgbukpe eva, na ha use rẹn ame nẹ ame i ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha obẹ Brussels. Ame ni tuẹn owian rhọ avwaye uvuẹn October 1964. Owian ọkpokpọ ọnana ọ ha ebrurhọ buebun vwe ame. Ọke Omizu Knorr o rhiẹ ọpha ruẹ Oghọn Ukoko ame hin uvuẹn ẹgbukpe 1965, o jiri-i, na hare mẹ mwu ne mi rhiẹ ọrọ hẹrote oghọn ukoko ame. Ọke oru, na ha use rẹn ame riẹ Isukuru i Gilead, iklasi ọrẹ 41. Ẹmro Omizu Knorr ọ tare ẹgbukpe 13 rọ vrẹnren, o rugba ne! Ọke ame a ruotọre nẹ isukuru na hin, ame ni ghwẹrioma riẹ Oghọn Ukoko ọrẹ Belgium.

Ẹgbukpe buebun rhe na, mi vwo uphẹn ri mia ha omẹgbanhon ilọya mẹ chochọn ugbomọphẹ ẹga ihworho i Jehova uvuẹn Europe ọrhẹ ekete erọrọ. (Phil. 1:7) Ọnana ọ lẹrhere mẹ rhe ihworho ri ha ẹrhẹ ọduado ri nẹ ẹkwotọre ri vrẹn 55 rhe, ra dobọ owian ukoko ọwan ji. Ukperẹ mi na ta rẹn aye taghene mẹmẹ ilọya, ni mia ta rẹn aye taghene mẹmẹ “odibo Osolobrugwẹ.” Ọke ephian yi mia nekpẹn userhumu i Jehova nyoma ẹrhomo, ji karorhọ omamẹ taghene “ọmudu orodje [yanghene oguẹnzọn] ọ họhọ usurhẹn ame uvuẹn obọ i Jehova. Ọ kpọ ye riẹ ekete rọ guọlọre ephian.”—Prov. 21:1.

Mi karorhọ ọke owu mie lele owuọwan usuẹn Iguẹnzọn i Europe tẹmro, oborẹ ọ phiare ẹdẹ ọrana ọ sẹre mẹ ẹro dẹ-ẹ. Mi nọriẹn ọgbọ buebun ne  sẹ mi na sabu lelie tẹmro, nọ vabu kwe. Nọ tare, “Iminiti isionrin ọvo yi mi yẹruọ.” Ni mi gburhomu rhotọre ji tuẹn ẹrhomo ẹnẹ rhọ. Ọrana nọ gbe oguẹnzọn na unu, nọ nọren mẹ oborẹ mie ruẹ. Ọke mia kpare urhomu mẹ rierun, ni mi tare, “Mi kpẹmẹ Osolobrugwẹ fọkime wẹwẹ owuọwan usuẹn idibo yi.” Nọ nọren mẹ, “Me wu mevirhọ?” Ni mi dje Romans 13:4 riẹn. Ọye o riẹ ẹga, omarana ekete i Baibol na nọ merhenriẹn oma. Me yo nerhumie rhe? Nọ yẹre mẹ iminiti ọgban, habaye ni mi sabu ruẹ oborẹ ọ kparere mẹ bruie nya. Ọ tobọ dje ọdaremẹro phia kpahen owian ọwan.

Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, ihworho i Jehova i guẹnzọn buebun ne uvuẹn Europe, sekpahen emevigbanhon Olele Kristi ọwan, re mwu emọvwerhe rhẹ ekanron, osa urhomu ẹkwa, ọrhẹ ẹmro erọrọ. Ọ merhoma taghene mi ha usuẹn ihworho ri Jehova ọ ha ruiruo, mi ji mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru yẹ ame efikparobọ. Iseri Jehova i fiẹ ẹzọn ri vrẹn 140 kparobọ ne, uvuẹn aghwẹlẹ ẹzọn re se European Court of Human Rights!

Uvwre ẹgbukpe 1990, mi lele Omizu Philip Brumley, rọ ha obẹ esiri ukoko wian, omaran ji te Omizu Valter Farneti, ro nẹ Italy rhe, neneyo ame i sabu chochọn ugbomọphẹ imizu ọwan obẹ Cuba, ro rhiẹ ekete ra dobọ owian ukoko ọwan ji. Ni mi ya ileta vwe ere meviẹ rẹn i Cuba ri ha uvuẹn i Belgium, ọke oru, aye ni dje ọhworhare owu rhe no mo lele ame tẹmro. Ọke ame e tu lelie vwoma, ame a sabu kwaphiẹ ẹmro na rhọ-ọ.

Ọke ame a nekpẹn userhumu i Jehova nyoma ẹrhomo hin, ame ni nọren aye sẹ ame ina sabu kpare i Baibol 5000 ruẹ i Cuba, aye ni kwerhọ ye. Ame ni ghini kpare i Baibol na rhe ji ghalẹ aye rẹn imizu ukoko na, ọnana nọ lẹrheriẹ mwu ame ẹro taghene Jehova ọ ha oberhumu ame. Ame ni rha nọ aye sẹ ame ina sabu kpare i Baibol 27,500 erọrọ ba erukaro na. Aye ni ji kwerhọ ye. Oma ọ merhenren mẹ omamọ, fọkime ame i sabu ha userhumu rẹn imizu ri ha uvuẹn i Cuba vwo i Baibol omobọ aye.

Mi riẹ i Cuba ọgbọ buebun ne, neneyo mi sabu chochọn ugbomọphẹ ẹga imizu ukoko na. Uvwrọke ọnana, mi sabu lele ihworho buebun ri vwo omẹgbanhon usun uvuẹn ẹkwotọre na mwu igbehian.

Uvuẹn ẹgbukpe 1994, ihworho ri vrẹn 1,000,000 ye kpe hwu uvuẹn ẹkwotọre i Rwanda, fọkiẹ ozighi  rọ homaphia uvwre ihworho i Hutu ọrhẹ Tutsi. Ọrẹ omemwurhọ, e ji kpe imizu ukoko na ezẹko. O jiri-i, ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo imizu ezẹko i ha userhumu rẹn imizu ọwan uvuẹn ẹkwotọre na, rẹ ozighi na ọ hobọte.

Ọke ẹko mi havwọ o te Kigali ro rhiẹ esiri amwa na, ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene a ha ekpọghọ sa ugbomoghwa ekete ra rhian erhianrhian ọrhẹ ekete ra sẹrorẹ ẹbe ukoko na rhọ, rọ lẹrheriẹ vuọn rhẹ ephiọ. Ame i rhonrin taghene a ha edan fian imizu ọwan buebun hwu. Udabọ ọrana, ame i ji rhon kpahen oborẹ imizu ukoko na i ru dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan. Jerẹ udje, ame i mẹrẹn omizu ọhworhare owu ro rhiẹ onyẹ Tutsi ro tiomanu uvuẹn ophiọ emrẹ ẹdọke 28 ne, ekrun Iseri Jehova owu ri rhiẹ itu i Hutu ya hẹrote ye. Uvuẹn uyono owu ame i ruru uvuẹn Kigali, ame ni ha urhebro ọrhẹ uduẹharhaghwẹ rẹn imizu ri vrẹn 900.

Ọke oru, ame ni riẹ Zaire (re rhe rhẹ Democratic Republic of the Congo vwana), ya guọlọ Iseri Jehova ri rhiẹ itu i Rwanda ri zẹ riẹ ọko sansan uvuẹn amwa rọ kẹrẹ Goma. Ame a mẹrẹn aye-e, omarana ame ni rẹ i Jehova nyoma ẹrhomo no suẹn ame bru aye. Ọke oru, ame ni mẹrẹn owuọwan rọ nya bru ame sa, ame ni nọriẹn sẹ o rhe Oseri Jehova owuorowu. Nọ tare, “Ee, Mẹmẹ Oseri Jehova. Oma ọnọ merhen mẹ mi na ha are bruẹ umẹ rọ ha userhumu phia ọke oghwọghọ kpregede.” Ọke ame e lele umẹ na vwoma hin, ame ni ya ha urhebro ọrhẹ uduẹharhaghwẹ rẹn imizu ri te 1,600 ri zẹ nẹ eghwa aye. Ame i ji se ileta ro nẹ obẹ Ugboma Usuon na rhe harẹn aye. Ẹmro urhebro ra ya rhẹ ileta na, ọ lẹrhẹ oma merhen imizu na omamọ: “Ame a ha are ba ẹrhomo ame ọke ephian. Ame i rheri taghene Jehova ọ sẹrerhumuji are-e.” Ẹmro erana rẹ Ugboma Usuon na ọ tare ghini urhomẹmro. Inyenana, Iseri Jehova ri vrẹn 30,000 ya ga i Jehova rhẹ aghọghọ uvuẹn ẹkwotọre i Rwanda!

Ọke orọnmo ame ọ joma te ẹgbukpe 58 ne, ane mẹ ọghoghanren Elly no hwuru uvuẹn ẹgbukpe 2011. Ni mi ta omiamiamo mẹ rẹn i Jehova nyoma ẹrhomo, ọye no ruru mẹ gbanhon. Owian aghwoghwo na mie vwobọrhọ ọ ji yẹ mẹ urhebro.

Dedevwo mi vrẹn ẹgbukpe 90 ne, mie ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na kọkprughwre kọkprughwre. Oma ọ ji merhen mẹ taghene mia ha userhumu rẹn Awuiruo rọ Hẹrote Ẹmro Urhi uvuẹn oghọn ukoko i Belgium, gbikun akpenyerẹn mẹ rẹn awọrọ, ji ha urhebro rẹn iphuphẹn ra ha use rẹn aye ma ga uvuẹn Oghọn Ukoko.

Emrẹ ẹgbukpe 84 ri vrẹnren, yẹ ọke ukaro mia nẹrhomo vwe i Jehova. Ẹrhomo ọrana yẹ ọtonrhọ onyerẹnkugbe mẹ rhẹ i Jehova, o ji ti mẹ kẹriẹ rhọ ne. Oma ọ merhenren mẹ omamọ taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ, uvuẹn ọsoso akpenyerẹn mẹ.—Ps. 66:19. b