1. Marhẹ ene ru vwo ẹghwanren, erere ọgo yọ havwiẹ?

JEHOVA yẹ esiri ẹghwanren, ọye nọ jeghwai tiobọnie rẹn ihworho. James 1:5 ọrhọ ta: “Orhianẹ ohworho owu usuẹn are na o vwo ẹghwanre-en, jenẹ ọrhọ nekpẹn yen mie Osolobrugwẹ, fọkime, o tiobọnẹ ghwologhwolo vabọ ekan.” Izede owu ra na sabu vwo ẹghwanren ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe, ya na ha ọghwọghwu ọnẹyen. Ẹghwanren ọrana ọnọ sabu sẹrorẹ ọwan nẹ uruemru ri na ha ẹkuọn vwe ọwan, na jeghwai tiẹ kẹrẹ i Jehova. (Prov. 2:10-12) Omarana, na ‘sẹrorẹ oma ọwan rhẹ uvuẹn ẹguọlọ Osolobrugwẹ ọrhẹ arhọ i bẹmẹdẹ rọ ha obaro na ra hẹrhẹ.’—Jude 21.

2. Marhẹ ene ru sabu vwo ọdaremẹro kpahen ọghwọghwu i Jehova?

² Ọrẹn, ijẹgba ọwan, oborẹ a mọrenrẹn ọwan lele, kugbe ekwakwa erọrọ a lẹrhiẹ bẹn ra na ha ọghwọghwu ruiruo yanghene ha ukẹro ro serhọ nie. E vwo ọdaremẹro kpahen ọghwọghwu arha mẹrẹn erere nie rhe, ọnana no djephia taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Proverbs 3:11, 12 ọrhọ ta: “Ọmọ mẹ wu vwa tiẹn ọghwọghwu i Jehova-a, . . . fọkime ihworho ri Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen yọ ghwọghwẹ.” Omarana, jenẹ a karorhọ taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. (Se Hebrews 12:5-11.) Fọkime, Jehova ọ dabu rhe  ọwan, nọ ghwọghwu ọwan izede ro serhọ. Jenẹ yono kpahen eghọn ẹne ri sekpahen ọghwọghwu: (1) ọghwọghwu omobọ, (2) ọghwọghwu emiemọ a haphia, (3) ọghwọghwu uvuẹn ukoko na, (4) oborẹ ọ ghwẹ omiamiamọ rẹ ọghwọghwu ọ rhua sa.

3. Marhẹ ọmọvwerhe o ru vwo uruemru ọghwọghwu omobọ? Dje udje yi.

³ Ọghwọghwu o surhobọmwu uruemru omerhesun neneyo a sabu ru iruemru ọrhẹ iroro ọwan serhọ. E vwiẹ ọwan rhẹ uruemru ra na ghwọghwu oma ọwa-an. Ene vi yonie. Jerẹ udje: Ọmọ orho yono oborẹ a ghwa idjighere, eri vwiẹriẹ na kiki mọriẹn riẹn nọ sabu ghwa ye. Ọrẹn, ọmọ na ọrhọ ghwa ye ne, aye ne tiobọnie bibiesuọn. Ọmọ na ọrhọ dabu tẹn ona idjighere ẹghwa ne, aye ne tiobọnie phẹlẹphẹlẹ. Omaran ọ ji havwọ, emiemọ arha ha izede erhionrin yono emọ aye “lele ọkpọvi Jehova,” aye na jeghwai ha userhumu rẹn emọ na nẹ aye i vwo ẹghwanren ọrhẹ uruemru ra ghwọghwu omobọ.—Eph. 6:4.

4, 5. (a) Mesoriẹ ọghwọghwu omobọ ọ ha usuẹn “uruemru ọkpokpọ na”? (b) Mesoriẹ o vwo fo ne fiobọrhotọre orhianẹ e ru sọ ọgbọ buebun?

⁴ Uruemru-urhi ọnana o ji sekpahen ihworho ri te imirẹghwa aye i ki mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe. Ọkezẹko, aye i vwo uruemru ra ghwọghwu oma ọwan. Ọrẹn, orho sekpahen ogame i Jehova, aruẹ ihworho erana a tuanrhọ obọ. Udabọ ọrana, aye ina ji sabu do te edje jeghwai rhe “ku uruemru ọkpokpọ na rhọ.” (Eph. 4:23, 24) Ọghwọghwu omobọ ọ ghanranren omamọ arha guọlọ do te edje. Fọkiẹ ọrana, ọwan na “tiẹn iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ ọrhẹ ojemẹ akpọ na, na jeghwai nyerẹn rhẹ iroro rọ gbare, uruemru ọvwata ọrhẹ uruemru ọ ga Osolobrugwẹ uvuẹn enyerakpọ ọnana.”—Titus 2:12.

⁵ Habaye, ọwan iruedandan. (Eccl. 7:20) Ọrẹn, erhe ru sọ, o mevirhọ taghene a sabu ghwọghwu oma ọwa-an. Proverbs 24:16 ọrhọ ta: “Ọvwata ọnọ sabu se ọgbọ irhiruẹ, ọ vwọ ji rharhumu vẹnrẹn.” Me yọ nọ ha userhumu riẹn fikparobọ? Ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yọ nọ ha userhumu riẹn, o rhiẹ omẹgbanhon ọnẹyen ọvo-o. (Se Philippians 4:13.) Uruemru owu rẹ ẹhẹn ọfuanfon na ọ yẹ ọwan yẹ omerhesun, rọ ji họhọ ọghwọghwu omobọ.

6. Marhẹ ene ru rhiẹ emọ uyono i Baibol ri mwidjẹn? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁶ Na sabu rha ghwoghwu omobọ ọwan, o fori na nẹrhomo ọke ephian, yono i Baibol na jeghwai roro kodo kpahiẹn. Ọrẹn, me ye ne ruo, erhe nie taghene ọ bẹnren re ne yono i Baibol na? Ọkezẹko, we roro taghene we rhe oborẹ e ruẹ uyono omobọ-ọ. Karorhọ taghene i Jehova ọnọ ha userhumu wẹn, wu rha nekpẹn yen. Ọnọ sabu lẹrhuọ vwo ọdamẹ kpahen ẹmro ọnẹyen. (1 Pet. 2:2) Ọrukaro, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ omwemẹ wu ne yono Ẹmro ọnẹyen. Ọreva, nyalele oborẹ wu nẹrhomo kpahen na, ọkezẹko, wu na sabu ruẹ uyono na kpẹtẹ. Bibiesuọn bibiesuọn, uyono na ọ samọ lọhọ jeghwai dabu rha ruọ oma! Itiọrurhomẹmro, wu ne me vwo ẹguọlọ kpahen ọke we roro kpahen ekwakwa ri sekpahen ogame i Jehova.—1 Tim. 4:15.

7. Marhẹ ọghwọghwu omobọ o ru ha userhumu rẹn ọwan nyamwu ẹkẹ uvuẹn ogame i Jehova?

⁷ Ọghwọghwu omobọ ọ lẹrhẹ ọwan sabu nyamwu ẹkẹ uvuẹn ogame i Jehova. Roro kpahen udje omizu ọhworhare ro vwo ekrun, ro roro taghene oruru ọnẹyen o zien riotọre. Fọkiẹ ọrana, no  bru ẹkẹ te oma ro no rhiẹ ọkobaro, nọ jeghwai se iyẹnrẹn ri sekpahen owian ọkobaro. Enana ephian kugbe ẹrhomo ẹnẹ, ọ ha userhumu riẹn vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. No ji vwobọrhọ owian ọkobaro ibiọke orho vwo uphẹn na. Me yo nẹ erhumie rhe? Udabọ ebẹnbẹn na, nọ tẹnrovi ẹkẹ ro no rhiẹ ọkobaro na, ọke oru no ghini rhiẹ ọkobaro.

8-10. Me yọ nọ ha userhumu rẹn emiemọ yono emọ aye nẹ aye i ga i Jehova? Dje udje yi.

⁸ Emiemọ ri rhiẹ Ilele Kristi i vwo uphẹn ọduado rẹ aye ina ‘ghwọghwu emọ aye jeghwai yono aye lele ọkpọvi Jehova.’ (Eph. 6:4) Ọnana owian ọduado, maido uvuẹn akpọ ọnana. (2 Tim. 3:1-5) E rheri taghene e vwe vwiẹ emọ nẹ aye i rhe oborẹ orhomurun ọrhẹ oborẹ obiomuru-un. Ọrẹn, e vwiẹre aye rhẹ ẹhẹn obrorhiẹn, omarana, no fori ne ji yonie. (Rom. 2:14, 15) Ọbe owu nọ tare taghene ana sabu rhian ẹmro i Greek na, “ọghwọghwu” rhẹ “ọkpovi ra yẹ ọmọvwerhe.”

⁹ Emọ ra ghwọghwẹ, e vwo ẹhẹn omefuon. Aye e yono taghene ugbomọphẹ aye o vwo ughwru, aye e ji yono taghene oborẹ orhomurun yanghene oborẹ obiomurun o nẹ erhumu orhienbro aye sa. Omarana, nọ ghanranren omamọ nẹ emiemọ i hẹroso ọkpọvi Jehova. Karorhọ taghene irueruo ọrhẹ ena re yono emọ i vẹnẹrẹn uvuẹn ekete sansan. Emiemọ arha kerhọ Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ irherhe yanghene iroro ituakpọ; aye ni na sabu yono emọ aye uvuẹn izede rọ gbare.

¹⁰ Jene yono kpahen udje i Noah. Ọke i Jehova ọ ta riẹn nọ kanren owọ na, Noah o rheri taghene ọ sabu hẹroso irherhe ọnẹye-en. Nime ọye ọ ji kanren owọ dẹ-ẹ. Omarana, no ru lele oborẹ i Jehova o djerie, “no ghini ru omaran.” (Gen. 6:22) Me yo nẹ erhumie rhe? Noah nọ sabu ghini kanren owọ na. No simi ekrun ọnẹyen! Noah o ji fikparobọ uvuẹn owian rọ hẹrote ekrun ọnẹyen, nime ọ nyalele ọkpọvi Jehova. Omarana, nọ dabu rhe emọyen yono, nọ jeghwai dje omamọ udje rẹn aye, dedevwo akpọ ọke ọrana obiomurun omamọ.—Gen. 6:5.

11. Marhẹ udje emiemọ ọ ghanren te rẹn emọ?

¹¹ Emiemọ, izede ego yẹ are ine ru sabu hẹrokele udje i Noah? O fori nẹ are i kerhọ i Jehova. Nyalele ọkpọvi ra yọ nyoma i Baibol na ọrhẹ ukoko yi. Obaro na, emọ enọ ni na kpẹmuọ nime wu rherẹ aye yono! Omizu ọhworhare owu nọ yare: “Oma ọ merhen mẹ fọkiẹ oborẹ eri vwiẹre mẹ i yonirin mẹ lele. Aye i damoma nẹ uyono na o te ọmudu mẹ. Mi sabu ru riaro uvuẹn ogame i Jehova fọkiẹ aye.” Udabọ omẹdamu  emiemọ buebun, emọ ezẹko e ji nẹ ukoko na. Ọrẹn, ẹhẹn oborhiẹn o vwo kpokpo emiemọ ri rheri taghene aye i ghini yono emọ aye-e. Aye e ji fiẹrorhọ taghene ọmọ na ọnọ rharhumu bru i Jehova orho ru.

12, 13. (a) Erhe le ọmọ nẹ ukoko, marhẹ eri vwiẹriẹ e ru djephia taghene aye a huvwele Osolobrugwẹ? (b) Marhẹ ekrun owu i ru mẹrẹn erere nẹ ẹnyalele ọkpọvi Jehova?

¹² Ọdamuni rọ mai gbanhon rẹ emiemọ buebun a dẹrughwaroghwẹ, yẹ onyerẹnkugbe aye ine vwo rhẹ ọmọ re le ne ukoko. Roro kpahen udje izu owu rẹ ọmọyen ọgbọtọ re le nẹ ukoko o nẹ oghwa. Izu na nọ tare: “Ni mia guọlọ ekete mi na ha mọrọn obọ uvuẹn ẹbe ukoko na neneyo mi sabu lele ọmọ mẹ ọrhẹ uvwrọmọ mẹ ghwọghọ ọke kugbe.” Nọ habaye: “Ọrẹn, esa mẹ nọ ha userhumu mẹ mẹrẹnvwrurhe taghene ọmọ ame o ru sọ ne, no fori nẹ ame i yẹ ye uphẹn.”

¹³ Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, na rharhumu ha ọmọ rhiẹ ukoko na. Izu na nọ tare: “Vwarana, o se mẹ jeghwai dje urhomu vwe mẹ uvuẹn ifonu kẹdẹkẹdẹ. Ọ jeghwai dabu họghọ rẹn ame nime o rheri taghene ame i nyalele ọkpọvi Jehova. Ame i vwo omamọ onyerẹnkugbe ne.” Wu rhe vwo ọmọ re le nẹ ukoko, ‘wu na hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmuduo ukperẹ ono rhiẹ irherhe omobọ ọnọ’? (Prov. 3:5, 6) Karorhọ taghene i Jehova ọ ghwọghwu ọwan izede ẹguọlọ ọrhẹ ẹghwanren. Jeghwai karorhọ taghene i Jehova o tiobọnu i Jesu no hwu rẹn ihworho ephian tobọ te ọmọ ọnọ. Osolobrugwẹ ọ guọlọ nẹ ohworho owuorowu o hwu-u. (Se 2 Peter 3:9.) Omarana, gba hẹroso ọghwọghwu ọrhẹ ọkpọvi Jehova. Ru omaran ọrhọ tobọ rhianẹ ọ lọhọ wẹ-ẹn. Ee, nyalele ọghwọghwu i Jehova, wu vwa kparehasuiẹ-ẹ.

14. Marhẹ e ru mẹrẹn erere arha nyalele ọkpọvi Jehova nyoma “ọvrẹn ra hẹrosua na”?

¹⁴ Jehova o vive taghene ọnọ hẹrote ọwan, sẹrorẹ ọwan jeghwai yono ọwan uvuẹn ukoko ọnẹyen. O ru enana nyoma izede buebun. Jerẹ udje, ọ ha Ọmọyen ro rhiẹ i Jesu mwu nọ hẹrote edamẹ ukoko na, Jesu nọ ha “ọvrẹn ra hẹrosua” ji mwu nọ yẹ ọwan ọkpọvi ọke ephian. (Luke 12:42) E tiobọnu ọkpọvi enana rẹn ọwan uvuẹn izede sansan. Gba nọ oma, ‘Ọgbọ emwa yẹ ebẹ ukoko na o mwurun mẹ ruẹ ewene uvuẹn iroro ọrhẹ irueruo mẹ ne?’ Ghọghọ orhianẹ wu ruẹ ewene! Nime wa ha uphẹn rẹn i Jehova nọ kpọvi.—Prov. 2:1-5.

15, 16. (a) Marhẹ ene ru mẹrẹn erere mie ekpako ukoko na? (b) Marhẹ ene ru lẹrhẹ owian ekpako na lọhọ?

¹⁵ Kristi ọ ji yẹ ọwan “ẹghẹlẹ rẹn ituakpọ” ri rhiẹ ekpako ukoko na. (Eph. 4:8, 11-13) Marhẹ ene ru mẹrẹn erere mie aye? Izede owu ọrẹ ana hẹrokele omamọ udje aye. Izede ọrọrọ, ọrẹ ana nyalele urhebro i Baibol aye a haphia. (Se Hebrews 13:7, 17.) Karorhọ taghene ekpako na i vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, aye i ji guọlọ ne ru riaro. Jerẹ udje, aye i rha djokarhọ ye taghene a vwa rhiẹ uyono ọke ephia-an, yanghene oruru ọwan o seriotọre, aye na ha userhumu rẹn ọwan. Aye ina kerhọ ọwan jeghwai ha urhebro rẹn ọwan nẹ i Baibol na rhe. We ni userhumu ọnana taghene izede i Jehova o dje ẹguọlọ kpahuọn?

¹⁶ Karorhọ taghene ọkezẹko, ọ ji bẹn rẹ ekpako ina ha urhebro rẹn ọwan. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ bẹn rẹn i Nathan te, ro no bru Orodje David nya jeghwai ta riẹn kpahen ọdandan ro ruru! (2 Sam. 12:1-14) Omaran ọ ji havwọ, ọke i Peter rọ ha usuẹn inyikọ 12 na, o vwo uruemru re ni ohworho ruẹ, ọnyikọ Paul  ọ ji guọlọ uduefigbere nọ sabu kpọ ye vi. (Gal. 2:11-14) Omarana, marhẹ wu ne ru lẹrhẹ owian ekpako na lọhọ? Homariotọre, dje ekpẹmẹ phia, ne wu jeghwai rhiẹ ohworho ra sabu lele tẹmro. Mẹrẹnvwrurhe taghene userhumu aye, o djephia taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahuọn. Ọnana ọnọ ha erere wẹn ji lẹrhẹ owian aye lọhọ.

17. Marhẹ omizu ọmase owu o ru mẹrẹn erere nẹ userhumu ekpako ukoko na?

¹⁷ Fọkiẹ oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu vrẹn ne, nọ bẹn riẹn ro no vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Nọ tare: “Ọke oborẹ mi ru vrẹn ne ọrhẹ ekwakwa erọrọ a lẹrhe mẹ mwuomarhọ, ni mie lele ekpako ukoko na tẹmro kugbe. Aye i vwa ha mẹ guẹnzọ-ọn, ọrẹn, aye na yẹ mẹ urhebro jeghwai ru mẹ gbanhan. Uyono orho fuen, o toro oborẹ ewian i bunrun aye obọ te-e, aye a damoma mroma mẹ. Fọkiẹ oborẹ ọ phia mẹ vrẹn ne, ni mie nie taghene i Jehova ọ sabu vwo ẹguọlọ kpahen mẹ-ẹ. Ọrẹn, ọgbọ buebun, Jehova ọ ha ukoko na ọrhẹ ekpako na djephia mẹ taghene o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ. Mia nẹrhomo ni mi sabu rhe ru oborẹ ọ merhen i Jehova oma ọke ephian.”

18, 19. Me yọ ghwẹ omiamiamo ọghwọghwu ọ rhua sa? Dje udje yi.

¹⁸ Dedevwo ọghwọghwu ọ miamoma, ọrẹn, o vwo oborẹ ọ ghwẹ omiamiamo ọghwọghwu ọ rhua sa, ọrana yẹ ẹkuọn ro nie sa arha tiẹn ọghwọghwu. (Heb. 12:11) Roro kpahen ihworho eva, Cain ọrhẹ Orodje Zedekiah. Ọke i Cain ọ tuekwẹre jeghwai vwo utuoma kpahen Abel, Osolobrugwẹ nọ ta riẹn: “Mesoriẹ wa tuekwẹre ji mwughwarorhọ? Wu rhe ruẹ oborẹ orhomurun, wu mẹrẹn ebrurhọ? Ọrẹn, we rhe ru oborẹ orhomuru-un, ọdandan o te ekete wu havwọ ne, ọ jeghwai guọlọ suon; ọrẹn, wu na sabu suien?” (Gen. 4:6, 7) Cain o kwe ha urhebro na-a. Ọdandan no firie kparobọ. Nọ rhua omiamiamo ọrhẹ ojẹrio vwe omayen! (Gen. 4:11, 12) Manẹ omiamiamo na o vwo te omara-an, orhianẹ ọ ha ọghwọghwu.

¹⁹ Orodje Zedekiah ro rhiẹ ọvwọkon ọrhẹ ọvwiẹlẹ, o sunrun uvwre ọke itu i Jerusalem a ha erhirhiẹ ebẹnbẹn. Ọmẹraro Jeremiah nọ ta riẹn taghene o tiobọnu irueruo ibiobiomu enẹyen, ọrẹn, orodje na o kwe-e. Ukpokpogho yo nẹ erhumie rhe. (Jer. 52:8-11) Jehova ọ guọlọ nẹ aruẹ erhirhiẹ erana i phia rẹn ọwa-an!—Se Isaiah 48:17, 18.

20. Me yọ nọ phia rẹn ihworho ri ha ọghwọghwu i Jehova ọrhẹ eri vwa ha ye?

²⁰ Inyenana, ihworho buebun a ha ukẹro rọ sọre ni ọghwọghwu. Ọrẹn, phẹrẹkpẹ ana ghwọghọ ihworho ri tiẹn ọghwọghwu i Jehova. (Prov. 1:24-31) Omarana, no fori ‘na ha ọghwọghwu neneyo a ghwanren.’ O fori na ha oborẹ i Proverbs 4:13 ọ tare ruiruo: “Ha ọghwọghwu; wu vwa sẹrerhumujie-e. Sẹroriẹ, fọkime o mevirhọ arhọ ọnọ.”