E VWIẸRE mẹ uvuẹn i Graz, rọ ha ẹkwotọre Austria. Ọke mia ha ẹgbukpe irhiruẹ, ne fi ri mẹ rhẹ isukuru re ne yoni mẹ kpahen irueruo ẹga. Ọrẹn, ni mia mẹrẹn irueruo ọfanrhiẹn uvwre irhenrẹn ọrhẹ emẹse ra ga avwaye. Omarana, izu mẹ no ti ri mẹ nẹ isukuru na uvwre ẹgbukpe owu ọvo.

Ọke oru, ne mi riẹ isukuru owu, ni mie rhirhiẹ uvuẹn ogba isukuru na. Ọrẹn ason owu, ọsẹ mẹ nọ mọ ha mẹ riẹ ekete omefuon nime a sa ibọmbu gbangbanhon uvuẹn i Graz. Ame ni zẹ riẹ amwa re se Schladming. Ọrẹn, ọke ame davrẹn i bridge owu hin, na ghwọghọ i bridge na. Ọke ọrọrọ, ẹropleni ra dan kẹrẹ otọre, ni sa egbọlọ ruẹ egodo rẹ omẹmẹ ọrhẹ izu mẹ ọduado e erhirhiẹ. Ọke uvweri na o hin, nọ họhọre taghene ishọshi ọrhẹ igọmẹti a sabu sẹrorẹ ame-e.

Uvuẹn ẹgbukpe 1950, Oseri Jehova owu no yono izu mẹ kpahen i Baibol na. Ni mia kerhọ ẹmro rẹ aye a ta jeghwai leli izu mẹ riẹ uyono Ilele Kristi na. Rẹ izu mẹ ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọrana yẹ urhomẹmro na, no bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 1952.

Uvuẹn ọke ọrana, mie nie taghene uyono ọ họhọ ekete rẹ emomaren, erhe ruẹ ẹghware. Ọke oru, ame ni riẹ ukoko owu re iphuphẹn buebun i havwọ, ọ họhọ ekete rẹ emomaren, e koko kakaka-a. Ọke mia rharhumu riẹ Graz, ni mie riẹ uyono ukoko ephian, o jiri-i, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana yẹ urhomẹmro na. Ni mi jeghwai mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova yẹ Osolobrugwẹ rọ ha userhumu rẹn idibo yi ọke ephian. Mi mẹrẹnvwrurhe taghene erhe roro taghene ọwan ọvo ye havwiẹ uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon, Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan.—Ps. 3:5, 6.

Mi guọlọ ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn awọrọ. Omarana, imizu mẹ yi mi kiki ghwoghwo riẹn. Imizu mẹ egbọtọ ekpako awan ẹne i nẹ oghwa ame rhirhiẹ ne, ye ruẹ iruo iyono uvuẹn  isukuru. Ọrẹn, ni mia kọn bru aye uvuẹn ọko rẹ aye rhirhiẹ, jeghwai ha urhebro rẹn aye nẹ aye yono i Baibol na. Omarana, imizu mẹ ephian ni yono i Baibol na jeghwai rhiẹ Iseri Jehova.

Uvuẹn ọkprughwre ọreva ọke mie ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ni mi vwa ọmase owu rọ ha uvwre ẹgbukpe 30, ame ni tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọmase na no yono riarorhọ jeghwai bromarhame, ọke oru, esa ye ọrhẹ emọyen ehworhare awanva ni jeghwai bromarhame. Itiọrurhomẹmro, uyono ọrana o ghini hobọte me. Mesoriẹ? O vwo ohworho rọ ha i Baibol na yoni mẹ dẹ ne-e. Omarana, ni mia dabu mwuegbe rhẹ uyono owuowu uvuẹn ọbe na. Nọyẹ, mie kiki yono omamẹ vwẹre neneyo mi sabu ha i Baibol yono ohworho mie yono na! Ọrana, ọ lẹrhẹ ọdaremẹro mi vwo kpahen urhomẹmro na kodorhọ. Uvuẹn April 1954, ni mi homakpahontọre rẹn i Jehova jeghwai bromarhame.

Uvuẹn ẹgbukpe 1955, ni mi riẹ emẹvwa eduado uvuẹn i Germany, France, ọrhẹ i England. Ọke mia ha London, ni mi mẹrẹn Albert Schroeder. Ọye ohworho ro yono imizu uvuẹn isukuru Gilead, ọke oru, no mo rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na. Ọke ame e ye kion ekete ra sẹrorẹ ekwakwa ahwanren rhọ rọ ha uvuẹn i Britain, Omizu Schroeder no dje imanuscripti i Baibol ezẹko rẹn ame. A ya odẹ Osolobrugwẹ rhẹ aye uvuẹn edjadjẹ i Hebrew, nọ jeghwai ta rẹn ame oborẹ aye i ghanren te. Ọnana ọ hobọte iroro mẹ ọrhẹ ogame mia ha rẹn i Jehova, nọ lẹrhere mẹ vwo omwemẹ mi ne ghwoghwo urhomẹmro rọ ha uvuẹn Baibol na rẹn awọrọ.

Mi tuẹn owian ọkobaro ọke ephian rhọ uvuẹn i January 1, 1956. Ọke ibiamo ẹne a vrẹn, na ha uphẹn mẹ ni mi ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Austria. Ọke ọrana o ji vwo Iseri Jehova uvuẹn i Mistelbach, ro rhiẹ amwa mi na ga uvuẹn ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan na-a. Ọrẹn, mi dẹrughwaroghwu obẹnbẹn owu. Ọreva mẹ uvuẹn owian ọkobaro na ọ vẹnẹren ibiesuọn. Mi joma te ẹgbukpe 19, mi jeghwai nẹ amwa ọkokamo rhe, ọrẹn, ọreva mẹ ọ ha ẹgbukpe 25, o nẹ amwa ọduado rhe. Mi vwe kiki rhọmọ urhiọke-e, ọrẹn; ọye ọ kiki rhọmọ. Uvuẹn owuọwọn, mi vwe kiki semerhẹ-ẹn; ọrẹn, ọye o kiki ruẹ ekpa ye semerhẹn. Udabọ erana, nyoma urhebro i Baibol ame a ha ruiruo, ame ni kwaphiẹ ebẹnbẹn ame rhọ, jeghwai wian owian ọkobaro na ọrẹ efikparobọ.

Itiọrurhomẹmro, ame i ji dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn erọrọ kirighwo. Ẹkparehaso ezẹko i havwiẹ, ọrẹn, “a sererhumuji ame-e.” (2 Cor. 4:7-9) Ọke owu, ame e ghwoghwo uvuẹn ọko, ihworho na ni tiobọnu erimwamwa aye. Erimwamwa na ni gba kinhariẹ mẹ ọrhẹ ọreva mẹ, aye na gbọ jeghwai riawun. Ame awanva ni tanbọ mwuọwan, jeghwai nẹrhomo, “Jehova, biko, aye i rha kon ame, jẹ ame kiki hwu!” Ọke erimwamwa na e tikẹrẹ ame omamọ ne, aye ni domaji, aye ne kpogho urhurhomu, aye ni ghwẹrioma. Ame i mẹrẹnvwrurhe taghene i Jehova ọ sẹrorẹ ame ne. Ọke oru, ame ni ghwoghwo lele ọko na ephian, ọrẹ omamerhomẹ, ihworho i dabu kerhọ ame. Ọkezẹko, o gbe rẹ aye unu taghene erimwamwa na, a sabu ha ẹkuọn rẹn ame-e, yanghene ofẹn o mwu ame, udabọ erimwamwa ri djofẹn mwu ame na-a. Omarana, ihworho ezẹko ni me rhiẹ Iseri Jehova.

Ame i ji dẹrughwaroghwu imwofẹn ọrọrọ.  Ẹdẹ owu ọrọvwoghwa ame rhirhiẹ nọ da enyo vrẹn oma, nọ djofẹn mwuẹ ame taghene ono kpe ame hwu, nọ ji ta taghene ame e kpokpo amwa na. Aniẹ nọ damoma ro no ruẹ ẹhẹn ye zien, udabọ ọrana, ẹhẹn yen o zie-en. Oberun ogedege rẹ ame i havwọ yẹ ame e rhon oborẹ ọ tare na. Ame ni brokpakpa fi ega rhẹ anurẹsẹ ame, jeghwai kwrọ ehwan ame. Ọke ame e je ighwe, ọrovwoghwa ame na, o mevi ekete ra nya ruotọre nẹ ogedege na, ọ mọrọn aphia ọduado rhẹ obọ. Omarana, ame ni nya ighwe oberhumu ruotọre nẹ oghwa na, ame ni ruẹ ogba ewawọ rhẹ ehwan ame, ame a rha ghwẹrioma rhe-e.

Ame ni riẹ i hotẹl jeghwai ha obuvun owu. Omarana, ame ni rhirhiẹ avwaye joma te ẹgbukpe owu, nọ jeghwai ha userhumu rẹn owian aghwoghwo ame. Izede ọgo? Hotẹl na ọ ha erhẹrhẹ amwa na, omarana, ihworho ezẹko rẹ ame ha i Baibol yono, i guọlọ rhiẹ avwaye me yono. O jiri-i, ame ni tuẹn uyono ọbe ukoko ọrhẹ uyono Oghwa Odẹrẹ rhọ uvuẹn obuvun oghwa ame na rhẹ awan 15.

Ame i rhirhiẹ Mistelbach vrẹn ẹgbukpe owu. Ọke oru, na ha re mẹ riẹ amwa re se Feldbach, rọ ha obọrẹ o riotọre rẹ ọren na ọ va nẹ sa uvuẹn i Graz. Ni mi vwo omizu ọmase ọrọrọ ro rhiẹ ọreva mẹ, ọgbọrọrọ, o vwo ukoko uvuẹn ekete na-a. Ame ni rhirhiẹ obuvun owu oberun egedege ra ha erhan bọn. Aphẹrẹ o zuẹ nya vrẹn ephiọ erhan na, omarana, ame na ha ẹbe iyẹnrẹn diẹn ephiọ na. Ame a jeghwai vo ame nẹ edje sa. Ọrẹn, omamọ emru o nẹ erhumu omẹdamo ame rhe. Uvuẹn uvwre ibiamo ezẹko, ame ni sabu ha ẹko owu mwu. Omarana, awan 30 uvuẹn ekrun owu rẹ ame i lele yono i Baibol na, ni rhiabọ dede urhomẹmro na.

Idje enana i lẹrhere mẹ vwo ọdaremẹro ọgbogbanhon kpahen obẹhatua i Jehova rọ ha sẹrorẹ idibo yi ra ha ọdamẹ Uvie yi karo. Orhianẹ o vwo ohworho owuorowu rọ nọ ha userhumu phia uvuẹn erhirhiẹ ọwa-an, mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ havwiẹ rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan.—Ps. 121:1-3.

Uvuẹn ẹgbukpe 1958, ọke ra guọlọ ruẹ omẹvwa akpọ ephian uvuẹn Yankee Stadium ọrhẹ otọre i Polo ri ha New York City. Ni mi fiobọrhẹ ọbe mi sabu nya, oghọn ukoko rọ ha uvuẹn Austria ni nọren mẹ sẹ mi guọlọ riẹ iklasi ọrẹ 32, isukuru i Gilead. Ogege ni mi kpahenrhọ ye, “Ee!” Oma ọ merhenren mẹ omamọ.

Uvuẹn isukuru Gilead na, mi siyẹ kẹrẹ Martin  Poetzinger. Ọye omizu ro vwo edirin udabọ ẹkparehaso itu i Nazi uvuẹn ọko re mwu rien rhọ. Ọke oru, nọ jeghwai rhiẹ owuọwan usuẹn Ugboma Usuon na. Uvuẹn iklasi na, ọkezẹko, Martin ọ vwọ bẹbẹ nọ mẹ, “Erika, mẹ ọrana o mevirhọ uvuẹn edjadjẹ i German?”

Ọke isukuru na ọ ji riaro, Nathan Knorr no ghwoghwo ẹkwotọre sansan ame ina nya ye ghwoghwo. Ẹkwotọre Paraguay ye djeri mẹ nya. Nime mẹmẹ jẹ uphuphẹn, nọ lẹrhẹ ọsẹ mẹ kwenu rhọye vwẹre mi ki sabu ruẹ ẹkwotọre na. Ọke ọsẹ mẹ o kwenu rhọye hin, ni mi riẹ ẹkwotọre i Paraguay uvuẹn i March 1959. Na ta mẹ mi kwomakugbe imishọnari erọrọ uvuẹn oghwa aye e rhirhiẹ uvuẹn Asunción, ni mi jeghwai vwo ohworho ọrọrọ rọ nọ ha userhumu mẹ.

O jiri-i, ni mi mẹrẹn Walter Bright, imishọnari rọ ruotọre nẹ iklasi ọrẹ 30, isukuru Gilead. Ọke oru, ame ni rọnmọren jeghwai dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn kugbe. Ame i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, ame ne se ive i Jehova rọ ha Isaiah 41:10, rọ tare: “Wu vwa zofẹ-ẹn, nime mẹmẹ rhẹ owẹwẹ i gba havwiẹ. Wu vwe brudu-u, nime mẹmẹ yẹ Osolobrugwẹ ọnọ. Mi ne ruo gbanhon.” Ọnana nọ yẹrẹ ame imwẹro taghene ame i rha sẹrorẹ atamwu ame i vwo kpahen i Jehova jeghwai ha Uvie na karo, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ame.

Ọke oru, ne djere ame riẹ ekete rọ kẹrẹ ughere i Brazil. Uvuẹn avwaye, ilori ẹga ni riẹriẹ iphuphẹn ezẹko nẹ aye i ha itita fi oghwa imishọnari ame e rhirhiẹ, rọ vwọ ghwai dabu gbanhon. Omarana, Walter nọ tuẹn uyono rhọ rhẹ olori elọkpa. Olori elọkpa na, nọ ha elọkpa mevi anurẹsẹ ame ọsoso ọkprughwre owu, omarana, era kpareheso ame na ni dobọji. Ọke oru, ame ni kwa riẹ omamọ oghwa uvuẹn ẹkwotọre i Brazil. Ọnana no rhiẹ emru ebrurhọ, nime, ame na sabu ruẹ uyono uvuẹn edjadjẹ i Paraguay ọrhẹ i Brazil. O jiri-i, bọmọke ame i ki nẹ avwaye, o vwo ukoko ekokamo eva uvuẹn amwa na ne.

Idọkita buebun i ta mẹ taghene mi sabu vwiẹ-ẹ, ọrẹn, o gbe rẹ ame unu taghene uvuẹn ẹgbukpe 1962, ni mi mẹrẹvwan! Omarana, ame ni kwa riẹ Hollywood rọ ha ẹkwotọre i Florida, ekete rọ kẹrẹ ekrun i Walter. Ẹgbukpe buebun, mẹmẹ ọrhẹ i Walter a sabu vwo uphẹn ame ine vwobọrhọ ọwian ọkobaro-o. Ame i vwo ekrun rẹ ame ina hẹrote. Udabọ ọrana, ame i ha ọdamẹ Uvie na karo uvuẹn akpenyerẹn ame.—Matt. 6:33.

Uvuẹn ubiamo i November 1962, ọke ame e te ẹkwotọre i Florida, o gbe rẹ ame unu taghene imizu iyibo ọrhẹ ibiebi i vwe ruẹ kugbe-e, aye i vwo iyono ọrhẹ ekete aye ghwoghwo sansan. Ọrẹn, Jehova o vwo ni ophianron ugboma-a, omarana, ikoko na no mo kukugbe. O vwo ẹfro-o, Jehova o wene erhirhiẹ na, nime ikoko buebun i ha ẹkwotọre na ne.

Ọrẹ omemwurhọ, emiamo ikansa o kpe i Walter uvuẹn ẹgbukpe 2015. Ọye ohworho ro vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova rọ jeghwai ha userhumu rẹn imizu buebun, ọye jeghwai omamẹ esa ẹgbukpe ro te 55. Mi tẹnrovi ọke ri mi na rharhumu mẹriẹn rhẹ omọkpokpọ uvuẹn ẹrhọmọnuhwu na.—Acts 24:15.

Oma ọ merheren mẹ ri mia sabu ga uvuẹn owian ọkobaro vuọnvuọn ẹgbukpe ri vrẹn 40, mi mẹrẹn aghọghọ ọrhẹ ebrurhọ buebun. Jerẹ udje, mẹmẹ rhẹ Walter i rhiẹromẹrẹn ihworho rẹ ame i ha i Baibol yono ri te 136 ri bromarhame. Itiọrurhomẹmro, ebẹnbẹn ezẹko i havwiẹ. Ọrẹn, ame a lẹrhẹ enana dobọ ame ji uvuẹn ogame i Jehova-a. Ukpomaran, ame ni ti kẹrẹ i Jehova kpẹnkpẹnkpẹn, jeghwai hẹrosuiẹ nọ kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ uvuẹn ọke ọrhẹ izede ro serhọ. Omaran i Jehova o ruru dẹn!—2 Tim. 4:16, 17.

Uhwu i Walter ọdaremẹ omamọ, ọrẹn, iruo ọkobaro ọ ha userhumu mẹ sabu nyerẹn ghele ebẹnbẹn na. Oma ọ merhen mẹ ọke mie yono ihworho jeghwai ghwoghwo ifiẹrorhọ ẹrhọmọnuhwu na harẹn aye. Itiọrurhọmẹmro, uvuẹn izede buebun, Jehova ọ sẹrerhumuji mẹ-ẹ. Jerẹ oborẹ i Jehova o veri, ọ ghini hẹrote mẹ, o ruru mẹ gbanhon, ọ hobọtua mẹ rhẹ “obọrhe ọvwata” ye.—Isa. 41:10.