1. Erhirhiẹ ego yẹ Ilele Kristi ọke inyikọ na i dẹrughwaroghwu?

UVWRE ẹgbukpe 62 riẹ 64 C.E., ọnyikọ Peter nọ ya ileta vwe “epha ri kerabọ lele Pontus, Galatia, Cappadocia, Asia, ọrhẹ Bithynia.” (1 Pet. 1:1) Imizu enana ri nẹ ekete sansan rhe uvuẹn Asia Minor na, i guọlọ urhebro ọrhẹ ọkpọvi. Fọkime, a kparahasuẹ aye jeghwai tẹmro ekan rẹn aye. Aye a dẹrughwaroghwẹ “edamuni erhanren.” Aye e ji nyerẹn uvuẹn ọke egbogbanhon. Peter nọ yare: “Oba ekwakwa enana i joma te ne.” Itiọrurhomẹmro, ẹgbukpe ikpe i te vwẹre, na ki ghwọghọ i Jerusalemu-u. Me yọ nọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri ha ekete ephian sabu nyerẹnkugbe uvuẹn ọke egbogbanhon erana?—1 Pet. 4:4, 7, 12.

2, 3. Mesoriẹ i Peter ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i vwo uruemru re dede epha? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

² Ọke ọnyikọ Peter ọ tẹmro erana hin, nọ ha urhebro rẹn imizu na: “Are i vwo uruemru re dede epha.” (1 Pet. 4:⁠9) Ẹmro na “uruemru re dede epha” uvuẹn edjadjẹ i Greek o mevirhọ “ẹguọlọ re vwo kpahen epha, yanghene uruemru esiri re dje rẹn aye.” Ọrẹn, djokarhọ ye taghene i Peter ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi  nẹ aye i dede “owuowọnwan,” nọyẹ tobọ te imizu aye i rhe bi ne. Marhẹ uruemru re dede epha ono ru ha userhumu rẹn aye?

³ Ọnana ọnọ ha userhumu rẹn aye ti kẹrẹ omomaye. Roro kpahen erhirhiẹ ọnana. Ohworho o seruo riẹ oghwa ye dẹ ne? Orho rhiẹ omaran, wu mẹrẹn omamerhomẹ nẹ use na rhe? Wu rha ha use rẹn imizu uvuẹn ukoko na, nẹ aye i me leluo riakpọ, onyerẹnkugbe are ọ kpẹnkpẹn rhọ? Erhe vwo uruemru re dede epha nọ ha userhumu rẹn ọwan dabu rhe imizu ri ha uvuẹn ukoko na. O fori nẹ Ilele Kristi ri havwiẹ ọke i Peter i vwo uruemru re dede epha fọkiẹ erhirhiẹ ro biomẹrhọ biomẹrhọ. Omaran ọ ji havwọ rẹn ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi re nyerẹn uvuẹn “ẹdẹ ri koba na.”—2 Tim. 3:1.

4. Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Uphẹn ego ye vwori re ne dede “owuowọnwan”? Marhẹ ene ru sabu fi ebẹnbẹn ri havwiẹ kparobọ, na sabu vwo uruemru re dede epha? Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dje omamọ uruemru phia erhe rhiẹ epha?

5. Marhẹ ene ru dede epha uvuẹn uyono Ilele Kristi?

⁵ Uvuẹn Uyono: E dede ọsoso ihworho ri rhiẹ uyono ọwan ri me yono i Baibol na. Jehova ọrhẹ ukoko ọnẹyen yi ha use na rẹn ọwan ephian. (Rom. 15:7) Ihworho i rha rhiẹ uyono ọwan obọ, ọwan nọ yọ ha userhumu rẹn i Jehova ọrhẹ ukoko yi dede aye. Omarana, o fori na kpare udjoghwẹ re ne dede ihworho enana, o toro sẹ osẹme aye o serhọ yanghene o serhọ-ọ. (Jas. 2:1-4) Orhianẹ o vwo ohworho rọ rhiẹ uyono obọ, wu na sabu ta riẹn no siyẹ kẹruọ? Oma ọnọ merhiẹn wu rha ha userhumu riẹn sabu lele ẹkwaphiẹrhotọre na jeghwai guọlọ ekete i Baibol re se uvuẹn uyono na. Ọnana omamọ izede re ne “vwo uruemru re dede epha.”—Rom. 12:13.

6. Ayọmo yo fori na kiki ha use riẹn rhiẹ oghwa ọwan?

⁶ Arha ha use rẹn ohworho no mo lele ọwan riakpọ: Ọke ahwanren, uruemru re dede epha o sekpahen ọrẹ a riakpọ kugbe. (Gen. 18:1-8; Judg. 13:15; Luke 24:28-30) Ọnana no djephia taghene a guọlọre nẹ ohworho na o rhiẹ ugbehian ọwan jeghwai lele ọwan nyerẹnkugbe ọrẹ ufuoma. Ayọmo yo fori na kiki ha use na riẹn? Ihworho re lele ruẹ kugbe kẹdẹkẹdẹ, nọyẹ, imizu ehworhare ọrhẹ emẹse ri ha uvuẹn ukoko na. Arha ha uvuẹn ọke ọgbogbanhon, o fo na ha userhumu rẹn owuowọnwan? Omarana, no fori ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ aye ephian. Uvuẹn ẹgbukpe 2011, Ugboma Usuon na no wene ọke rẹ Oghọn Ukoko rọ ha uvuẹn United States e ruẹ uyono Oghwa Odẹrẹ nẹ 6:45 owuọwọn riẹ 6:15 owuọwọn. Mesoriẹ? Na tare uvuẹn aghwoghwo na taghene e ru ewene na neneyo ihworho ra wian uvuẹn Oghọn ukoko na i sabu vwo ọke rẹ aye ina kọn bru owuowọnwan. Eghọn ukoko erọrọ ni ji ru omaran. Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ọ lẹrhẹ imizu ri ha oghọn ukoko na vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren.

7, 8. Marhẹ ene ru sabu dede imizu ri ma ha ẹmro phia uvuẹn ukoko ọwan?

⁷ Epha, iniruo okinhariẹ yanghene ihworho re meviẹ rẹn oghọn ukoko, i rha rhiẹ ukoko ọwan ọ yẹ ọwan uphẹn re ne dede epha. (Se 3 John 5-8.) Izede orhorhomu owu re ne ruẹ ọnana, ye ne se aye me lele ọwan riakpọ. Wu na sabu ru ọnana?

⁸ Omizu ọmase owu obẹ United States, nọ tare: “Uvwre ẹgbukpe buebun ri nyavrẹn na, mẹmẹ rhẹ esa mẹ i vwo uphẹn rẹ imizu ri ma ha ẹmro phia kugbe ene aye, a rhiẹ oghwa ame. Ọke ephian aye i rha rhe,  oma ọ merhen ame, aye a jeghwai bọn esegburhomẹmro ame gbanhan. Ame i vwa vioja-a.”

9, 10. (a) Ayọmo yi na sabu rhirhiẹ oghwa ọwan ọke jijiri? (b) Ihworho oghwa aye e kamurun ina sabu fi oghwa aye rhotọre? Dje udje yi.

⁹ Epha ri ne rhirhiẹ ye jijiri: Ọke ahwanren, uruemru re dede epha o sekpahen ọrẹ a yẹ ọpha na ekete ro no rhirhiẹ. (Job 31:32; Philem. 22) Inyenana, aruẹ erhirhiẹ ọrana ọ ji homaphia. Iniruo okinhariẹ i guọlọ ekete rẹ aye ine rhirhiẹ aye i rhe ye kin ukoko. Imizu re riẹ isukuru Uvie na ọrhẹ imizu ra bọn ebanbọn i ji guọlọ ekete aye ine rhirhiẹ. Oghwọghọ kpregede ọ lẹrhẹ ekrun buebun je vwo oghwa, aye na guọlọ ekete aye ine rhirhiẹ bọmọke ana kwaphiẹ enyerẹn aye rhọ. A vwa haye taghene ihworho re rhirhiẹ omamọ oghwa ọvo, yi na sabu ha userhumu phia-a; ọkezẹko, aye e ru ọnana ọgbọ buebun ne. Omarana, wu na sabu dede ephia ruẹ oghwa ọnọ, ọrhọ tobọ rhianẹ oghwa ọnọ ọ kamurun?

¹⁰ Omizu ọhworhare owu obẹ i South Korea, ọ karorhọ ọke ro fi oghwa ye rhotọre rẹn imizu ri rhiẹ Isukuru Uvie na. Nọ yare: “Ukukaro mia guọlọ ruie-e, nime mi rọnmọren obọ, ọghwa mie rhirhiẹ ọ ji kamu. Ọrẹn, emru aghọghọ rẹn ame rẹ epha na e lele ame rhirhiẹ. Rẹ ame a rọnmọ obọ na, ame ni mẹrẹn omamerhomẹ rọ havwiẹ rẹ esa ọrhẹ ane a ha Uvie na karo.”

11. Mesoriẹ ihworho ri kwa riẹ ukoko wu havwọ a guọlọ userhumu?

¹¹ Ihworho ri kwa rhiẹ ukoko na obọ: Ekrun yanghene ohworho owu ọnọ sabu kwa rhiẹ ekete we rhirhiẹ. Ezẹko ina sabu kwa riẹ ekete ra mai guọlọ ighwoghwẹmro Uvie na. Ana ji sabu dje ekobaro ma ha userhumu rẹn ukoko wu havwọ. Aye ephian i nyajẹ oborẹ aye e ruẹ vwo, me rhirhiẹ amwa ọkpokpọ, ukoko ọkpokpọ, ọkezẹko, aye i me rhirhiẹ ekete ra djẹ edjadjẹ ọkpokpọ ọrhẹ irueruo sansan. Wu rhe se aruẹ ihworho enana rhiẹ akpẹriọ uvuẹn oghwa ọnọ, yanghene ekete ọrọrọ, ọnọ ha userhumu rẹn aye vwo igbehian ekpokpọ jeghwai rienrian oma aye rhẹ ekete aye i kwa nya na.

12. Udje ọgo yo djephia taghene uruemru re dede epha ọ ghwai rhiẹ oborẹ ene ru duado-o?

¹² Uruemru re dede epha ọ ghwai rhiẹ oborẹ ene ru duado-o. (Se Luke 10:41, 42.) Omizu owu nọ ta kpahen ọke rọ tuẹn owian imishọnari rhọ obọ: “Ame i ji ha uphuphẹn, ame e ji tẹn ona-a, ame e ji roro kpahen ekrun ame obẹ oghwa. Owuọwọn ẹdẹ owu, ane mẹ no mwuomarhọ nime o roro kpahen ekrun ọnẹyen, ni mi damoma mi na ha userhumu riẹn, ọrẹn, ọ wia-an. Omarana, emrẹ 7:30 owuọwọn, na hobọ fomu ighwe ame. Ohworho owu ro yono i Baibol na, yọ ha itiẹn esa vwe ame. Ọye ọ rhe me dede ame ri rhiẹ imishọnari ekpokpọ. Ame ni serie ruẹ oghwa jeghwai yẹ ye ame da. Omarana, ame ni gbe iti ọdjedjẹrẹ riẹn. Ame e rhe oborẹ a djẹ edjadjẹ i Swahili-i, ukperhumu ọye, o rhe edjadjẹ oyibo-o. Ọrẹn, irueruo ọnana ọ lẹrhere ame vwo omwemẹ ame ine mwu igbehian rhẹ imizu ri ha uvuẹn amwa na.”

13. Erere ego ya na mẹrẹn erhe dede epha?

¹³ Wu vwo uphẹn wu ne dede epha, ọrẹn, we ruie-e? Orho rhiẹ omaran, wu kpare uphẹn fughwẹ wu ne mwu omamọ igbehian ri na yọ omamerhomẹ. Uruemru re dede epha, ọ lẹrhẹ ọwan ọvo je rhirhiẹ ye kologho. Ọrẹn, wu na sabu nọ, ‘Mesoriẹ ohworho ono tiomaha?’ O vwo iroro ezẹko.

14. Me ya na sabu ru orhianẹ e vwo ọke yanghene omẹgbanhon re ne dede epha, yanghene rhiabọ ha use rẹ awọrọ i yẹrẹ ọwa-an?

¹⁴ Ọke ọrhẹ omẹgbanhon: Iseri Jehova  i vwo ewian buebun. Ezẹko ina sabu roro taghene o vwo ọke ọrhẹ omẹgbanhon aye ine dede epha-a. Orho rhiẹ omaran, o fori ne wu dabu ni ẹkwaphiẹrhotọre enọ. Wu na sabu ru ewene ezẹko neneyo wu vwo ọke ọrhẹ omẹgbanhon wu ne dede epha? Karorhọ taghene i Baibol na ọ ha urhebro rẹn Ilele Kristi nẹ aye i vwo uruemru re dede epha. (Heb. 13:2) Orhiẹ oborẹ o serhọ na kwaphiẹ ọke rhọ re ne dede epha. Omarana, ono rhomu wu rhe tiobọnu ewian ezẹko neneyo wu sabu dede epha.

15. Uduebro ego kpahen uruemru re dede epha yẹ ihworho ezẹko i vwori?

¹⁵ Ukẹro wa ha ni oma: Wu vwo ẹhẹn wu ne dede epha, ọrẹn, we nie taghene we mwuovwa-an? Ofa ọ ruẹ ihworho ezẹko, awọrọ a zofẹn taghene aye ina sabu tẹmro ri vwe serhọ, yanghene aye e roro taghene oma ọ merhen epha na-a. Awọrọ a ghwai vwo igho bu-un, aye ne nie taghene aye i sabu dede awọrọ jerẹ oborẹ imizu erọrọ e ruie uvuẹn ukoko na-a. Karorhọ taghene oborẹ ọ mai ghanren, yẹ ọrẹ oghwa na ọnọ fon ọrhẹ omamọ uruemru wu ne djephia, orhiẹ oborẹ oghwa na ọ do te-e.

16, 17. Me yọ nọ sabu lẹrhuọ je brudu wu ne dede epha?

¹⁶ Wu rhe vwo uduebro wu ne dede epha, karorhọ taghene rhẹ owẹwẹ ọvo-o. Jerẹ udje, ọkpako ukoko owu obẹ i Britain nọ tare: “Ibiẹ uduebro ọ havwiẹ erhe mwuegbe hẹrhẹ epha. Ọrẹn, jerẹ erere ra mẹrẹn uvuẹn ogame i Jehova, evwẹnvuọn ọrhẹ erere ra mẹrẹn erhe dede epha ọ ghwẹ uduebro ephian. Mia riamerhen uruemru re siyẹ kẹrẹ epha, da ikọfi jeghwai gbikun.” Karorhọ taghene re dje ọdamẹ rẹn ereva ọwan orhomurun omamọ. (Phil. 2:4) Itiọrurhomẹmro, oma ọ merhen ohworho orho gbikun akpenyerẹn yen. Omarana, ana sabu gbikun enana ọke re koko riakpọ. Ọkpako ọrọrọ nọ yare: “Imizu ukoko na i rha rhiẹ oghwa mẹ, ọ lẹrhe mẹ dabu rhe aye, maido oborẹ aye i ru mẹrẹn urhomẹmro na.” Erhe vwo ọdamẹ kpahen epha ri rhiẹ oghwa ọwan, oma ọnọ merhen aye.

¹⁷ Omizu ọmase owu ro rhiẹ ọkobaro ro fi imizu ri riẹ isukuru Uvie na rhẹ oghwa, nọ tare: “Ukukaro orhiẹ emru ọdamẹ mẹ nime oghwa mẹ ọ kamurun, aga ahwanren yi ji ha uvuien. Ane owuọwan usuẹn imizu ra ha iyono na phia, yọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ totọre. Ọ ta mẹ taghene ọke ọye ọrhẹ esa ye e kiẹn ukoko sansan, oma ọ merhen aye orhianẹ aye e rhirhiẹ oghwa ohworho ro vwo aruẹ ẹhẹn rọ nọ ga i Jehova jeghwai ruẹ akpenyerẹn yen lọhọ jerẹ aye. Ọnana nọ karorhọ mẹ oborẹ izu mẹ ọ ta rẹn ame: ‘Orhomurun na riẹ emaren ẹbe uvuẹn ekete ẹguọlọ ọ havwọ.’” (Prov. 15:17) Omarana, jenẹ ẹguọlọ o mwuo dede epha, vabọ uduebro.

18, 19. Marhẹ uruemru esiri re djephia o ru lẹrhẹ ọwan wene ukẹro ra ha ni ohworho?

¹⁸ Ukẹro wa ha ni awọrọ: O vwo ohworho uvuẹn ukoko ọnọ ro ruruo sọ? Ukẹro wa ha ni ohworho ọrana ọnọ sabu wene, ọnọ ji sabu daji omaran we rhe ruẹ emru kpahiẹ-ẹn. Ovẹnẹ rọ ha uvwre ihworho ina sabu lẹrhẹ aye je dede epha. Yanghene ọnọ sabu rhirhiẹ taghene ohworho o ruruo sọ bi ne, nọ bẹn wu na harhomu ọravwọ.

¹⁹ Neneyo a sabu vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ihworho ephian, tobọ te evwreghrẹn ọwan, Baibol na ọ tare taghene e vwo uruemru re dede epha. (Se Proverbs 25:21, 22.) Erhe se aruẹ ohworho ọrana rhiẹ oghwa ọwan, ọnọ sabu wene ukẹro ra ha nie. Ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan rhe omamọ iruemru ri Jehova ọ mẹrẹnren ọke rọ lẹrhiẹ mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe. (John 6:44) Ẹguọlọ orho mwu ọwan se ohworho na, ọnọ sabu lẹrhẹ  ọwan vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọravwọ. Marhẹ wu ne ru lẹrhẹ ẹguọlọ suon ọke wa ha use na phia? Izede owu ọrẹ a nyalele urhebro rọ ha uvuẹn Philippians 2:3, rọ tare: “Rhẹ omeriotọre are i ni ereva are taghene aye i do ghwẹ are.” Erhe vwo ọdaremẹro kpahen omamọ iruemru imizu ọwan, jerẹ esegburhomẹmro, edirin, uduefigbere yanghene iruemru erọrọ, ọnọ lẹrhẹ ọwan dje ẹguọlọ okokodo ọrhẹ uruemru esiri rẹn aye.

20. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni use ra yẹrẹ ọwan, mesoriẹ?

²⁰ David ro rhiẹ obọ ijoro na nọ nọ i Jehova: “O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn oghwọgbọ ọnọ?” (Ps. 15:1) David nọ hunute emamọ iruemru rẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre mie idibo yi. Uruemru owu yẹ ọrẹ ene ru lele oborẹ a tare, David ọrhọ ta: Ohworho rọ “nyamwuẹ ẹmro ọnẹyen ọrhọ tobọ biomu riẹn.” (Ps. 15:4) Erhe rhiabọ dede use ne, o fo na ghwai rharhumu wene ẹhẹn ọwa-an, jokpanẹ emru yọ soriẹ. Ọkezẹko, ohworho re bruẹ na, ọ dabu mwuegbe ne, omẹdamu ọnẹyen ọ vwọ samọ fiemru orhianẹ a nya-a. (Matt. 5:37) Ihworho ezẹko a tiẹn use ezẹko nẹ aye i rhiabọ dede ọrọrọ ro jerẹ aye. Ọrana ono dje ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ phia? Ẹjo, ukpomaran, o fori ne rhiabọ dede use na rhẹ ọdaremẹro kpahen ohworho ro serẹ ọwan na. (Luke 10:7) Ọrẹn, ọrhọ ghini phia taghene emru yọ soriẹ ra na ja sabu nya, ono rhiẹ emru ẹguọlọ erhe jẹ ohworho rọ ha use rẹn ọwan na rhe ogege.

21. Marhẹ e ru dje omamọ uruemru phia arha nyalele irueruo erivwoghwa na?

²¹ O ji fo na nyalele oborẹ irueruo amwa na ọ havwọ. Uvuẹn irueruo ezẹko, e rhiabọ dede epha ra vwa ha use riẹn; ọrẹn, uvuẹn ekete erọrọ e vwe rhiabọ dede aye-e. Uvuẹn amwa ezẹko, erivwoghwa na, a ha oborẹ ọ mai rhomu rẹn epha na, ekrun aye na ha eri hẹrhẹre; ọrẹn, uvuẹn ekete erọrọ aye ephian a riẹ kugbe. Uvuẹn ekete ezẹko, epha a ha emru lele oma na haba akpẹriọ na; ọrẹn, uvuẹn ekete erọrọ, erivwoghwa i vwe kwe-e. Uvuẹn ekete ezẹko, aye e nie taghene o rhiẹ oborẹ o serhọ rẹ ohworho ọnọ tiẹn use eva erukaro vwẹre; ọrẹn, uvuẹn ekete erọrọ, o rhiẹ oborẹ ọsọre. Omarana, no fori ne ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ oma merhen ohworho re bruẹ nya na.

22. Mesoriẹ ọ ghanren ne rhe dede owuowọnwan?

²² Inyenana, “oba ekwakwa enana i joma te ne.” (1 Pet. 4:7) A dẹrughwaroghwẹ ukpokpogho ra vwa ji mẹrẹn dẹ. Rẹ ebẹnbẹn na e buẹn rhọ na, no fori ne dje ẹguọlọ okokodo rẹn imizu ọwan ephian. Ọke ọnana ya mai guọlọ na ha urhebro i Peter enana ruiruo: “Are i vwo uruemru re dede epha.” Itiọrurhomẹmro, a guọlọ uruemru re dede epha ọke ọnana ye te i bẹmẹdẹ.—1 Pet. 4:9.