1-2. Jerẹ oborẹ Acts 8:27-31, 35-38 o djephia, me yo mwu onyẹ Ethiopia na bromarhame?

WU GUỌLỌ bromarhame ji rhiẹ owuọwan usuẹn idibo i Kristi? Ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro o mwu ihworho buebun djẹ odjẹ ọrana ne. Roro kpahen udje ọhworhare rọ wian uvuẹn oghwa orodje ọmase ro suẹn ẹkwotọre Ethiopia.

² Onyẹ Ethiopia na ọ kpare udjoghwẹ ogege kpahen oborẹ o yonorin nẹ uvuẹn i Baibol na rhe. (Se Acts 8:27-31, 35-38.) Me yo mwu rien kpare udjoghwẹ? O vwo ọdaremẹro kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ; ọye o se oghwẹmro owu nẹ ọbe Isaiah ọke rọ ghwa okalokpọ owọnren ọnẹyen rie. Ọke i Philip o lelie tẹmro, no vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ i Jesu o ru riẹn. Ọrẹn, mesoriẹ onyẹ Ethiopia na o riẹ Jerusalem? Fọkime o vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ne. Marhẹ e ru rhe? O riẹ i Jerusalem ya ga i Jehova. O fiotọre taghene ọhworhare ọnana, o nẹ ẹga re vwiẹriẹ rhọ ne, ji kwomakugbe agbamwa owu ọvo ra ha kpahontọre rẹn Osolobrugwẹ. Ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova yo ji mwuien kpare udjoghwẹ ọrọrọ, nọyẹ ọrẹ ono bromarhame ji rhiẹ odibo i Kristi.—Matt. 28:19.

3. Me yọ nọ sabu da ohworho obọ ji no jo bromarhame? (Se ekpeti na “ Me yọ ha Uvuẹn Ọmudu Ọnọ?”)

³ Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ọnọ sabu mwuo bromarhame. Ọrẹn, ẹguọlọ ọnọ ji lẹrhuọ je ruẹ omaran. Izede ọgo? Djokarhọ idje ezẹko. Ọkezẹko, wu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ekrun ọnọ, omarana udu ọnọ sabu rhe bro taghene aye ine vwo utuoma kpahuọn wu rhe bromarhame. (Matt. 10:37) Yanghene wu vwo ẹguọlọ kpahen  iruemru ezẹko wu rheri taghene Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen, ọ ji bẹn wu ne tiobọnu iruemru erana. (Ps. 97:10) Yanghene ọkezẹko, we vwobọrhọ orẹ sansan ri surhobọmwu ogame efian. Wu na sabu vwo omamerhomẹ kpahen ekwakwa erana wu ru vrẹn ne. Omarana, nọ bẹn wu ne tiobọnu irueruo re tuẹn i Jehova oma. (1 Cor. 10:20, 21) Onọ wu na kpahenrhọ yẹ, “Me yanghene ọrọmo yi mi mai vwo ẹguọlọ kpahen?”

4. Me yẹ iroro rọ mai ghanren ro no mwuo bromarhame?

⁴ Ọwan i vwo ekwakwa irhorhomu buebun re ne vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro kpahen. Jerẹ udje, wu ki tuẹn uyono rhọ rhẹ Iseri Jehova, ọkezẹko wu vwo ọdaremẹro okokodo kpahen i Baibol na ne. Ọkezẹko, wu ji vwo ẹguọlọ kpahen Jesu ne. Vwana we rhe Iseri Jehova ne na, oma ọ merhuọn wu ne kwomakugbe aye. Ọrẹn, orhiẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen ekwakwa irhorhomu erana ọvo yo no mwuo homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame-e. Emru rọ mai ghanren ro no mwuo bromarhame yẹ, ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova. Wu rhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ghwẹ ekwakwa ephian, emru owuorowu ọ sabu da obọ jẹ wu na ha ẹga riẹ-ẹn. Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ono mwuo bromarhame ji ha userhumu wẹn sẹrorẹ atamwu ọnọ kpahiẹn, wu rhe bromarhame hin.

5. Enọ ego ye ne yono kpahen?

⁵ Jesu ọ tare taghene ene vi vwo ẹguọlọ kpahen Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọwan, ọsoso ugboma ọwan, ọsoso ẹhẹn ọwan, ọrhẹ ọsoso omẹgbanhon ọwan. (Mark 12:30) Marhẹ wu ne ru vwo aruẹ ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ okokodo ọrana kpahen Jehova? Erhe roro kpahen ẹguọlọ ri Jehova o dje rẹn ọwan, ono mwu ọwan vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (1 John 4:19) Iroro erọrọ ego ye wu na sabu vwo orhianẹ wu vwo aruẹ ẹguọlọ ọnana rọ mai ghanren na? *

6. Sekpahen Romans 1:20, me yẹ izede owu wu ne ru yono kpahen Jehova?

⁶ Yono kpahen Jehova nyoma emama. (Se Romans 1:20; Rev. 4:11) Roro kodo kpahen ẹghwanren ri ha uvuẹn ena ra ha ma ewawọ ọrhẹ eranmo. Yono riarorhọ ibiesuọn kpahen oborẹ a ma ugboma ọnọ lele. (Ps. 139:14) Ji roro kpahen aruẹ omẹgbanhon ri Jehova ọ ma rhẹ ọren na, dedevwo ọye owu usuẹn ikereti buebun ri havwiẹ. * (Isa. 40:26) We rhe ruẹ omaran, ọghọ wa harẹn Jehova ono rho kodorhọ. Ọrẹn, ne rhe taghene Jehova o vwo ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon, usuẹn oborẹ ọnọ lẹrhuọ vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ne wu sabu ruẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova gbanhonrhọ, o fori ne wu yono kpahiẹn rhọ.

7. Me wu ne vwo imwẹro kpahen ne wu sabu vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova?

⁷ O fori ne wu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahuọn. Ọ bẹn wu ne vwo imwẹro taghene Ọmemama odjuwu ọrhẹ otọrakpọ na, o rheri taghene we nyerẹn, o ji vwo ẹguọlọ kpahuọn? Orhiomaran, karorhọ taghene Jehova “o serabọ rẹn owuowọnwan  usuẹn ọwan na-a.” (Acts 17:26-28) Jerẹ oborẹ i David ọ ta rẹn Solomon, Jehova ọ “dabu ni ọmudu ephian sua,” wu rha “guọliẹ, ne wu na mẹriẹn.” (1 Chron. 28:9) Itiọrurhomẹmro, oborẹ ọsoriẹ we yono i Baibol na vwana yẹ oborẹ i Jehova ọ tare, “mia lọruọ kẹrẹ oma.” (Jer. 31:3) Ọke wu rhe vwẹruọ ọsoso oborẹ i Jehova o ru wẹn ne, ẹguọlọ wu vwo kpahiẹn no no kodorhọ.

8. Marhẹ wu ne ru dje ọdaremẹro phia rẹn ẹguọlọ i Jehova?

⁸ Izede owu ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn ẹguọlọ i Jehova yẹ, nyoma ẹrhomo. Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ọnọ gbanhonrhọ ọke wa rha ta riẹn kpahen edamẹ wu vwori, ji kpẹmiẹ fọkiẹ ọsoso oborẹ o ru wẹn ne. Onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova ọnọ gbanhonrhọ ọke wa mẹrẹn oborẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo enọ. (Ps. 116:1) No no mwuo ẹro taghene ọ dabu vwẹruọ. Ọrẹn na sabu tikẹrẹ i Jehova, o fori ne vwẹruọ oborẹ o ruẹ ekwakwa ye lele. O ji fo ne wu rhe oborẹ ọ guọlọ mie owẹwẹ. Izede owu ọvo ra na sabu vwo irherhe ọrana yẹ nyoma uyono i Baibol na.

9. Marhẹ wu ne ru djephia taghene wu vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na?

⁹ Yono oborẹ wu ne ru vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na. Baibol na ọvo yo vwo urhomẹmro kpahen Jehova ọrhẹ ọhọriẹ. We djephia taghene wu vwo ọdaremẹro kpahen i Baibol na we rhe se yi kẹdẹkẹdẹ, mwuegbe hẹrhẹ uyono ọnọ, ji ha oborẹ wu yonorin na ruiruo. (Ps. 119:97, 99; John 17:17) Wu vwo ẹkwaphiẹrhotọre isese i Baibol omobọ? Wa nyamwu ẹkwaphiẹrhotọre ọrana, nyoma we se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ?

10. Me yẹ emru owu rọ lẹrhẹ i Baibol na rhiẹ ọbe oghẹnrensan?

¹⁰ Baibol na ọbe oghẹnrensan fọkime ihworho buebun ri soseri kpahen ekwakwa ri Jesu o ruru, yi nẹ iyẹnrẹn oborẹ ọ phiare. Ọye ọvo yo vwo iyẹnrẹn rọ gbare kpahen oborẹ i Jesu o ru ha wẹn ne. We rhe yono oborẹ i Jesu ọ tare jeghwai ru, ono mwuo vwo onyerẹnkugbe rhẹ ọye.

11. Marhẹ wu ne ru vwo ẹguọlọ kpahen Jehova?

 ¹¹ Vwo ẹguọlọ kpahen Jesu, ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova no no kodorhọ. Mesoriẹ? Fọkime Jesu o dje iruemru Ọsẹ ye phia gbagba. (John 14:9) Omarana, we rhe yono kpahen Jesu rhọ, ọnọ ha userhumu wẹn vwẹruọ i Jehova rhọ. Roro kpahen aruẹdọn ri Jesu o dje rẹn ihworho re nirin sakamu nọyẹ ivwiegbere na, ere kpomẹ ọrhẹ eri vwa gbanhon. Ji roro kpahen urhebro ro tiobọnẹ, ọrhẹ oborẹ akpenyerẹn ọnọ o ru rhomẹrhọ orhianẹ wu kerhọ ye.—Matt. 5:1-11; 7:24-27.

12. Me wu ne ruo ọke we rhe yono kpahen Jesu?

¹² Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jesu ono kodorhọ ọke we rhe roro kpahen izobo ro zeri, na sabu harhomu edandan ọwan. (Matt. 20:28) Wu rhe vwẹruọ ye taghene Jesu o vwo omwemẹ ro no hwu fọkiẹ owẹwẹ, ọnana ọnọ lẹrhuọ ghwẹriẹ nẹ edandan enọ jeghwai rẹ ye nọ harhomuo. (Acts 3:19, 20; 1 John 1:9) Ọke ẹguọlọ wu vwo kpahen Jesu ọrhẹ Jehova o kodorhọ, ne wu ne ji vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen aye.

13. Me yi Jehova o tiobọnu wẹn ne?

¹³ Vwo ẹguọlọ kpahen ekrun i Jehova. Ihworho ekrun enọ ọrhẹ igbehian wu vwori bi, i sabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ wa guọlọ homakpahontọre rẹn Jehova-a. Aye ina sabu kparehasuọ. Jehova ọnọ ha userhumu wẹn vwo ekrun uvuẹn ukoko yi. Wu rha daji kẹrẹ ekrun ọrana, wu na mẹrẹn ẹguọlọ ọrhẹ obẹhatua wu guọlọre. (Mark 10:29, 30; Heb. 10:24, 25) Orho ru, ihworho ekrun ọnọ ina sabu homaba ga i Jehova ji nyalele irhi enẹyen.—1 Pet. 2:12.

14. Sekpahen 1 John 5:3, me wu mẹrẹnvwrurhe ne sekpahen irhi Jehova?

¹⁴ Dje ọghọ phia rẹn irhi Jehova ji ha aye ruiruo. Wu ki tuẹn ogame i Jehova rhọ, ọkezẹko wu vwo irhi omobọ wa nyalele, ọrẹn vwana wu mẹrẹnvwrurhe ne taghene irhi Jehova yi mai rhomu. (Ps. 1:1-3; se 1 John 5:3.) Roro kpahen urhebro i Baibol ọ ha rẹn esa, ene, emiemọ ọrhẹ emọ. (Eph. 5:22–6:4) Wu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn ekrun ọnọ ne ọke wa ha urhebro ọrana ruiruo? Wu rhiẹ omamọ ohworho ne fọkime wu huvwele i Jehova kpahen aruẹ igbehian wu na djẹ? Oma ọ dabu merhuọn? (Prov. 13:20; 1 Cor. 15:33) Ọkezẹko, ẹkpahenrhọ enọ erana, ee.

15. Me wu ne ruo orhianẹ wu guọlọ userhumu ne wu sabu ha iruemru-urhi Baibol ruiruo?

¹⁵ Ọkezẹko ọ bẹn wu ne rhe oborẹ wu na ha iruemru-urhi Baibol wu yonorin ruiruo lele. Ọnana yọ soriẹ i Jehova ọ nyoma ukoko yi tiobọnẹ ẹbe ra bọn kpahen i Baibol na, ri na ha userhumu wẹn rhe ovẹnẹ oborẹ ọgbare ọrhẹ oborẹ ọsọre. (Heb. 5:13, 14) We rhe se jeghwai yono ẹbe enana, wu na mẹrẹn oborẹ ọghanren te wu ne kwomakugbe ukoko i Jehova.

16. Marhẹ i Jehova o ru koko ihworho enẹyen ne?

¹⁶ Vwo ẹguọlọ kpahen ukoko i Jehova jeghwai hobọtua ye. Jehova o fiẹ ihworho yi rhẹ ikoko sansan; Jesu ro rhiẹ Ọmọyen yẹ urhomu rẹn aye ephian. (Eph. 1:22; 5:23) Jesu ọ ha ẹko ehworhare ra djẹha mwu nẹ aye i kobaro, nẹ aye i ji hẹrote ewian rọ guọlọre na wian inyenana. Jesu o se ẹko ọnana “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren,” aye e ni owian aye ina ha userhumu wẹn tikẹrẹ i Jehova ghanghanren, ọrhẹ ọrẹ aye ina hẹroto. (Matt. 24:45-47) Izede owu rẹ ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren o ru hẹroto yẹ nyoma ekpako ukoko ri mwuovwan ra ha mwu ni ha userhumu wẹn. (Isa. 32:1, 2;  Heb. 13:17; 1 Pet. 5:2, 3) Ekpako ukoko na i vwo omwemẹ aye ina ha userhumu wẹn, ha urhebro wẹn ji lẹrhuọ tikẹrẹ i Jehova rhọ. Ọrẹn, emru owu usuẹn ekwakwa eghoghanren enana aye ina sabu ru wẹn, ọrẹ aye ina ha userhumu wẹn ne wu sabu yono awọrọ kpahen Jehova.—Eph. 4:11-13.

17. Sekpahen Romans 10:10, 13, 14, mesoriẹ ọwan e ghwoghwo rẹn awọrọ kpahen Jehova?

¹⁷ Ha userhumu rẹn awọrọ vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i yono awọrọ kpahen Jehova. (Matt. 28:19, 20) Ana sabu rha nyalele urhi ọnana fọkime ọrana ohwan ro teri ọwan. Ọrẹn, ọke ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova orho kodorhọ, ne wu ne vwo aruẹ ẹhẹn ọnyikọ Peter ọrhẹ John, ri tare: ‘Ekwakwa ame i mẹrẹnren ji rhon ame i sabu dobọ ẹta ye jẹ-ẹ.’ (Acts 4:20) Oma ọnọ merhen ọwan omamọ orhianẹ a sabu ha userhumu rẹn awọrọ vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Roro kpahen aghọghọ ri Philip o vwori ọke rọ ha userhumu rẹn onyẹ Ethiopia na yono kpahen urhomẹmro rọ ha uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na ji bromarhame! Wu rha hẹrokele i Philip huvwele i Jesu ne ghwoghwo, ne wu ne djephia taghene wu guọlọ rhiẹ owuọwan usuẹn Iseri Jehova. (Se Romans 10:10, 13, 14.) Ọke ọrana, ne wu na nọ onọ rẹ onyẹ Ethiopia na ọ nọren: “Me yọ nọ lẹrhe mẹ je bromarhame?”—Acts 8:36.

18. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁸ Wu rha homakpahontọre rẹn Jehova ji bromarhame, nọyẹ wu kpare udjoghwẹ rọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọnọ ne. Fọkime ọnana orhienbro ọghoghanren, o fori ne wu dabu roro kpahiẹn. Me yo fori ne wu rhe kpahen omebrurhame? Me wu ne ruo wu ki bromarhame ọrhẹ ọke wu rhe ji bromarhame hin? Ana kpahenrhọ enọ enana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.