1. Me yẹ Ecclesiastes 3:1, 7 o yonirin ọwan?

EZẸKO usuẹn ọwan a tẹmro omamọ. Awọrọ i vwa tẹmro buebu-un. Jerẹ oborẹ oghwẹmro i Baibol ro suẹn urhomu-ẹmro ọnana o djephia, o vwo ọke ra na tẹmro ọrhẹ ọke ra na fọdu. (Se Ecclesiastes 3:1, 7.) Ọrẹn ọkezẹko, ana sabu guọlọ nẹ imizu ọwan uvuẹn ukoko na i rha tẹmro rhọ. Yanghene ta ibiẹ ẹmro ọvo.

2. Ọrọmo yo vwo omẹgbanhon re ne jirhi kpahen oborẹ ana ta ọrhẹ ọke ana ta ye?

² Ẹmro ẹta ẹghẹlẹ ro nẹ obẹ i Jehova rhe. (Ex. 4:10, 11; Rev. 4:11) Uvuẹn Baibol na, Jehova ọ ha userhumu rẹn ọwan rhe oborẹ o fori na ha ẹghẹlẹ ọrana ruiruo lele. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen idje i Baibol ri na ha userhumu rẹn ọwan rhe ọke ra na tẹmro ọrhẹ ọke ra na fọdu. Ene ji yono oborẹ i Jehova o roro kpahen oborẹ a ta rẹn awọrọ. Ọrukaro, jene yono kpahen ọke ro fori ra na tẹmro.

3. Sekpahen Romans 10:14, ọkiọgo ya na tẹmro?

³ O fori na rha tẹmro kpahen Jehova ọrhẹ Uvie yi. (Matt. 24:14; se Romans 10:14.) Nyoma izede ọnana, na hẹrokele i Jesu. Emru owu kirighwo rọ lẹrhẹ i Jesu rhiẹ akpọ na, yẹ ọrẹ ọnọ ta rẹn awọrọ kpahen Ọsẹ ye. (John 18:37) Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene oborẹ a tẹmro lele ọ ji ghanren. Omarana, ọke arha ta rẹn awọrọ kpahen Jehova, o fori ne ruie “rhẹ ẹhẹn bọrọbọrọ ọrhẹ ọghọ okokodo,” o ji fo ne dje ọdamẹ phia kpahen iroro aye ọrhẹ oborẹ aye i vwo imwẹro kpahen. (1 Pet. 3:15) Ene ru vrẹn ọrẹ ana  tẹmro; ene yono ji damoma te ẹhẹn ohworho na.

4. Sekpahen Proverbs 9:9, marhẹ ẹmro ọwan ono ru ha userhumu rẹn awọrọ?

⁴ O fori nẹ ekpako ukoko i tẹmro phia ọke aye i rha mẹrẹnvwrurhe taghene omizu uvuẹn ukoko na ọ guọlọ urhebro. Itiọrurhomẹmro, aye ina djẹ ọke ro serhọ neneyo aye i ja rha lẹrhẹ ofa ruẹ ọravwọ. Ọkezẹko aye ina hẹrhẹ te ọke ihworho i vwa ha avwaye. O fori nẹ ekpako ukoko i tẹmro izede ro no dje ọghọ phia rẹn ohworho aye a tẹmro riẹn na. Ọrẹn, aye i vwe tiẹ rierhumu rẹ aye ine dje rẹn awọrọ iruemru-urhi Baibol ri na ha userhumu rẹn aye-e. (Se Proverbs 9:9.) Mesoriẹ ọ ghanren ne vwo uduefigbere ra na tẹmro ọke ra guọliẹ? Roro kpahen idje eva enana ri vẹnẹ owuowọnwan: Uvuẹn udje owu, o fori nẹ ọhworhare owu ọ ghwọghwu emọyen, uvuẹn udje ọreva ye, ọmase owu ọ ta rẹn orodje ra djẹha taghene o brorhiẹn rọ sọre.

5. Ọkiọgo yo fori nẹ Orherẹn Ọduado Eli ọ ha tẹmro bi?

⁵ Orherẹn Ọduado Eli o vwo emọ ehworhare awanva ro vwo ẹguọlọ kpahen omamọ. Ọrẹn, emọyen na i vwa họghọ rẹn Jehova-a. Aye i vwo owian ọghoghanren, aye awanva irherẹn uvuẹn oghwa ẹga na. Ọrẹn, aye na ha ẹrhẹ aye ruiruo izede rọ sọre, vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn, ji ha ukẹro sakamu ni izobo ro fori ne ze rẹn Jehova. (1 Sam. 2:12-17, 22) Lele Urhi Moses, o fori ne kpe emọ Eli hwu, ọrẹn Eli ọ dabu ghwọghwu aye-e, nọ ji ha uphẹn rẹn aye rha ga uvuẹn oghwa ẹga na. (Deut. 21:18-21) Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni oborẹ Eli o ruru uvuẹn erhirhiẹ na? Nọ ta rẹn Eli: “Mesoriẹ wa họghọ rẹn emọ enọ ghwẹ omẹmẹ?” Jehova no brorhiẹn ro no kpe ehworhare awanva erana re ruẹ irueruo ọkon na hwu.—1 Sam. 2:29, 34.

6. Me yẹ ọwan i yono mie Eli?

⁶ E yono emru ọghoghanren mie Eli. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene ugbehian yanghene ohworho ekrun ọwan o ruẹ ọdandan hasuẹ Osolobrugwẹ, o fori ne lelie tẹmro kpahiẹn ji karorhọ ye kpahen irhi Jehova. Omarana, o fori na ta riẹn nọ nekpẹn userhumu mie ihworho i Jehova ọ ha mwu. (Jas. 5:14) O fo na họghọ rẹn igbehian yanghene ihworho ekrun ọwan  ghwẹ Jehova, jerẹ oborẹ Eli o ruru-u. Dedevwo a guọlọ uduefigbere na sabu tẹmro rẹn ohworho rọ guọlọ ọkpọvi, ọrẹn o fori na tẹmro riẹn. Djokarhọ ovẹnẹ rọ ha udje Eli ọrhẹ ọmase onyẹ Israel re se Abigail.

7. Mesoriẹ Abigail ọ tẹmro rẹn i David?

⁷ Abigail ane ọhworhare owu ro rhiẹ ọdafe re se Nabal. Ọke i David ọrhẹ ihworho yi a zẹ fọkiẹ Orodje Saul, aye ni ha userhumu rẹn isuingegede i Nabal sẹrorẹ igegede yi nẹ abọ ihi. Nabal o dje ọdaremẹro phia kpahen userhumu aye i yẹriẹ? Ẹjo. Ọke i David ọ rẹ i Nabal nọ yẹ ihworho yi ibiẹ emaren ọrhẹ ame, evwan no biomu i Nabal, ọye no hinmaro kpahen David. (1 Sam. 25:5-8, 10-12, 14) Omarana, David no brorhiẹn ro no kpe ọsoso ehworhare ri ha oghwa i Nabal. (1 Sam. 25:13, 22) Marhẹ aye i ru vabọ ukpokpogho ọnana? Abigail nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana ọke ro fori rọ nọ tẹmro, omarana no fiudugbere bru ehworhare awan 400 ri kpare ekwakwa uvweri, re ji biomevwan, rẹ orhọmo o kpe, nọ ji tẹmro rẹn David.

8. Me yẹ ọwan i yono nẹ udje Abigail?

⁸ Ọke Abigail ọ vwa i David, no fiudugbere tẹmro izede ọghọ ọrhẹ izede bọrọbọrọ. Dedevwo, orhiẹ Abigail yọ suẹ oborẹ ọ phiare na-a, ọrẹn no rhomunu rẹn i David. Nọ ta riẹn kpahen omamọ iruemru ro vwori, ji hẹroso i Jehova nọ ha userhumu riẹn. (1 Sam. 25:24, 26, 28, 33, 34) Jerẹ Abigail, o fori ne fiudugbere tẹmro rẹn ohworho ro ruẹ oborẹ ọnọ sabu lẹrhiẹ ruẹ orusọ ọghwaghwa. (Ps. 141:5) Ene vi dje ọghọ phia, ọrẹn ene ji fiudugbere. Arha nyoma ẹguọlọ ha urhebro rẹn ohworho rọ guọleriẹ, ne djephia taghene ọwan obọdẹn ugbehian.—Prov. 27:17.

9-10. Me yo fori nẹ ekpako ukoko i karorhọ ọke aye arha ha urhebro rẹn awọrọ?

 ⁹ Ọ ghanranren nẹ ekpako ukoko i fiudugbere tẹmro rẹn ihworho ri kpare udjoghwẹ rọ sọre uvuẹn ukoko na. (Gal. 6:1) O fori nẹ aye i karorhọ taghene aye a gba-a, omarana ana ji sabu ha urhebro rẹn aye. Ọrẹn, ekpako i vwe tiẹ rierhumu aye ina ha ọghwọghwu phia rẹn eri guọleriẹ-ẹ. (2 Tim. 4:2; Titus 1:9) Aye arha ha ọghwọghwu rẹn ohworho, aye a damoma vwo erhionrin ji ha ẹmro ri serhọ ruiruo. Aye i vwo ẹguọlọ kpahen omizu aye, ẹguọlọ ọrana yo mwu aye ha userhumu riẹn. (Prov. 13:24) Ọrẹn, oborẹ ọ mai ghanren rẹn aye yẹ ọrẹ aye ina họghọ rẹn Jehova ji sẹrorẹ ukoko na nẹ okpetu.—Acts 20:28.

¹⁰ Ọwan i ta kpahen ọke ro serhọ ra na tẹmro ne. Ọrẹn, o vwo erhirhiẹ ezẹko ro fo taghene a vwa tẹmro owuorowu-u. Ebẹnbẹn ego ya na sabu mẹrẹn uvuẹn erhirhiẹ erana?

11. Udje ọgo yi James ọ ha ruiruo, mesoriẹ o serhọ?

¹¹ Ọ bẹn ra na sabu suẹn ẹmro ọwan. Ọrọ ya ọbe i James nọ ha udje phia sekpahen obẹnbẹn ọnana. Nọ tare: “Orhianẹ ohworho owuorowu o vwo ruẹ sọ ọrẹ ẹmro-o, ọye ohworho ọgbagba, rọ sabu suẹn ugboma yen ephian.” (Jas. 3:2, 3) E rhurhu unu ọrhẹ urhomu esi. Arha lọrọ ufi ra gba mwu unuie na, ọrọ ghwa esi na nọ sabu sun aranmo na. Ọrọ ghwa esi na ọrhọ dabu mọren ufi na-a, esi na ọnọ sabu ze rhe ze rie jeghwai suẹ ẹkuọn rẹn omayen ọrhẹ ọrọ ghwa ye na. Omaran ọ ji havwọ, erhe sun ẹmro ọwa-an, ọnọ suẹ ebẹnbẹn buebun. Jene yono kpahen erhirhiẹ ezẹko ro fo ne “suẹn ẹmro” ọwan jeghwai dobọ ẹmro ẹta ji.

12. Ọkiọgo yo fo ne “suẹn ẹmro” ọwan, ji kẹnoma nẹ ẹmro ẹta?

 ¹² Me wu ne ruo orhianẹ omizu uvuẹn ukoko na o rhe kpahen ẹmro odjahen. Jerẹ udje, orhianẹ wu vwa ohworho ro rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji, wu na nọ yẹn nọ ta wẹn oborẹ a wian owian Uvie na lele oboran? Itiọrurhomẹmro, omamọ iroro yọ soriẹ wa nọ onọ na. E vwo ẹguọlọ kpahen imizu ọwan, e ji vwo ọdamẹ kpahen oborẹ ọ phia rẹn aye. O ji fo na hunute aye ọke arha nẹrhomo rẹn aye. Ọrẹn, ọnana ọke ro fo ne “suẹn ẹmro” ọwan ji dobọ ẹmro ẹta ji. Erhe kpokpo ohworho ro vwo iyẹnrẹn odjahen, ọnana no djephia taghene ọwan e vwo ẹguọlọ kpahen ọravwọ ọrhẹ imizu ri hẹrosuiẹ taghene ọnọ dabu sẹrorẹ iyẹnrẹn na-a. Itiọrurhomẹmro, a guọlọ haba ojẹriọ imizu ọwan ri ha uvuẹn ẹkwotọre ra dobọ ogame i Jehova ji-i. Omaran ọ ji havwọ, o vwo Oseri Jehova ro rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji, rọ guọlọ ta kpahen oborẹ a wian owian Uvie na lele obora-an.

13. Sekpahen Proverbs 11:13, me yo fori nẹ ekpako ukoko i vi ru, mesoriẹ?

¹³ Ekpako ukoko ina vi ha uruemru-urhi Baibol rọ ha Proverbs 11:13 ruiruo, sekpahen ekwakwa odjahen ro vwo fo nẹ aye i ta rẹn awọrọ. (Seyi.) Ọnana ọnọ sabu rhiẹ obẹnbẹn, maido orhianẹ ọkpako ukoko na ọ rọnmọ ne. Eri rọnmọ ne a bọn onyerẹnkugbe aye gbanhan nyoma ẹmro ẹta ọke ephian, ọrhẹ ọrẹ aye a ta kpahen ekwakwa odjahen, iroro ọrhẹ ọfiamu aye. Ọrẹn, ọkpako ukoko o rheri taghene o fo nọ ta rẹn aniẹ kpahen ‘ẹmro odjahen’ awọrọ uvuẹn ukoko na-a. Orho ruẹ omaran, imizu na i rha hẹrosuiẹ-ẹ, ono ji biomu omamọ odẹ ro vwori. Era ha mwu ri vwo ewian buebun uvuẹn ukoko na, i rhiẹ era ta urhomẹmro. (1 Tim. 3:8, ekete ra djokarhọ) Nọyẹ, aye i vwa phiẹ awọrọ rhọ yanghene vwo uruemru re gun iguegu-un. Ọkpako ukoko orho vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ, ọ vwọ ta riẹn iyẹnrẹn ro vwo fo no rhe kpahe-en.

14. Marhẹ ane ọkpako ukoko ono ru ha userhumu riẹn sẹrorẹ omamọ odẹ ye?

¹⁴ Ane ọnọ sabu ha userhumu rẹn esa ye sẹrorẹ omamọ odẹ ro vwori, nyoma rọ nọ jọ gba ye ta kpahen ẹmro odjahen awọrọ. Ane na ọrhọ nyalele urhebro ọnana, nọ nọ sabu hobọtua esa ye ji họghọ rẹn ihworho ri hẹroso esa ye. Ọrọ mai ghanren, ane na ọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova fọkime o toroba ufuoma ọrhẹ okugbe ukoko na.—Rom. 14:19.

15. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni igbehian Job awansa, mesoriẹ?

¹⁵ Ana sabu yono ekwakwa buebun nẹ ọbe i Job kpahen oborẹ ana tẹmro lele. Ọke i Job ọ rioja ukpokpogho buebun hin, ehworhare awan ẹne ni rhe mọ ha urhebro riẹn. Ehworhare enana ni fọdu ọke jijiri. Ọrẹn, oborẹ ehworhare awansa enana, nọyẹ Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar i tare ọke oru, o djephia taghene aye a ghwọghọ ọke roro kpahen oborẹ aye ine ru ha userhumu rẹn i Job ọke ọrana-a. Ukpomaran, aye ne roro kpahen oborẹ aye ine ru djephia taghene Job o ruẹ oborẹ ọ sọre. Ẹmro ezẹko aye i tare urhomẹmro, ọrẹn buebun oborẹ aye i tare kpahen Job ọrhẹ Jehova ofian. Aye i tare taghene Job orharhere ohworho. (Job 32:1-3) Me yi Jehova o ruru? Oma ọ merhen i Jehova kpahen aye-e. O seri aye akpa, ji ta rẹn aye nẹ aye  i bru Job nọ nẹrhomo rẹn aye.—Job 42:7-9.

16. Me ya na sabu yono nẹ idje Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar?

¹⁶ Ọwan i yono ekwakwa buebun nẹ oborẹ ọ phia rẹn Eliphaz, Bildad, ọrhẹ Zophar. Ọrukaro, o fo na ha imizu ọwan guẹnzọ-ọn. (Matt. 7:1-5) Ukpomaran, o fori na dabu kerhọ aye vwẹre na ki tẹmro. Ọke ọrana ọvo ye ne ki vwẹruọ erhirhiẹ aye. (1 Pet. 3:8) Ọreva, arha tẹmro, o fori no mwu ọwan ẹro taghene ẹmro ra ha ruiruo i gbare, aye e ji dje uruemru esiri phia. (Eph. 4:25) Ọresa, Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen oborẹ a ta rẹn owuowọnwan.

17. Me ya na sabu yono nẹ udje Elihu?

¹⁷ Ohworho ọrẹ ẹne rọ kọn bru i Job yẹ Elihu, ro rhiẹ omizu Abraham. Ọ dabu kerhọ ọke Job ọrhẹ ehworhare awansa na a tẹmro. Ọ dabu kpomavi rẹn oborẹ a tare, fọkime ọ sabu ha urhebro ro serhọ phia rọ ha userhumu rẹn i Job kpọ iroro yi vi. (Job 33:1, 6, 17) Ọdamẹ Elihu ọrẹ ono ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ukperẹ ono rhiẹ onyakpọ. (Job 32:21, 22; 37:23, 24) Udje Elihu o yonirin ọwan taghene o vwo ọke ra na fọdu ji kerhọ. (Jas. 1:19) Ọwan i ji yono taghene oborẹ ọ mai ghanren ọke ra ha urhebro phia, yẹ ọrẹ ene jiri Jehova, orhiẹ oma ọwa-an.

18. Marhẹ ene ru djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ẹmro ẹta?

¹⁸ Ana sabu djephia taghene e vwo ọdaremẹro kpahen ẹghẹlẹ ẹmro ẹta nyoma ra na nyalele urhebro i Baibol na, sekpahen ọke ra na tẹmro ọrhẹ oborẹ ana ta ye lele. Orodje Solomon nọ yare: “Jerẹ apple ra ha oro ru rọ ha uvuẹn idọlọ ọfuanfon ra jarare, omaran ọyẹ ẹmro ra tare ọke ro serhọ ọ havwọ.” (Prov. 25:11) Arha dabu kerhọ oborẹ awọrọ a ta ji roro bọmọke ana ki tẹmro, ẹmro ọwan ọnọ sabu họhọ apple ra ha oro ru, nọyẹ ẹmro irhorhomu ri ji ghanren. Ọke ọrana, sẹ a tẹmro obuebun yanghene ibiẹ ẹmro ọvo, oma ọwan nọ nọ sabu merhen i Jehova. (Prov. 23:15; Eph. 4:29) Ọnana yẹ izede rọ mai rhomu ene ru dje ọdaremẹro phia rẹn ẹghẹlẹ ọnana ro nẹ obẹ Osolobrugwẹ rhe na!