1. Akama ọgo yi Jesu ọ harẹn idibo yi? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

UVUẸN ason i Jesu o ki hwu, nọ yẹ idibo yi akama ọghoghanren owu. Nọ ta rẹn aye: “Jerẹ oborẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen are, are i ji vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan.” Nọ ji habaye: “Nyoma ọnana, ihworho ephian ine rhe taghene are idibo mẹ—are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen omomare.”—John 13:34, 35.

2. Mesoriẹ ọ ghanren ne dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan?

² Jesu ọ tare taghene ana mẹrẹn idibo yi vwrurhe orhianẹ aye i dje aruẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen aye rẹn awọrọ. Ẹmro ọrana urhomẹmro ọke inyikọ na, jeghwai urhomẹmro ọke ọwan na. Ọrana yọ soriẹ ọghanren ne dje ẹguọlọ rẹn owuowọnwan ọrhọ tobọ bẹn dede!

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ijẹgba ọ lẹrhiẹ bẹn re ne dje ẹguọlọ okokodo rẹn owuowọnwan. Udabọ ọrana, ana vi damoma hẹrokele i Kristi. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ẹguọlọ ono ru ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ufuoma, eri vwe ni awọrọ ruẹ ọrhẹ ihworho re dede epha. Ọke we yono oghwẹmro ọnana, nọ oma: ‘Me mi na sabu yono mie imizu re dje ẹguọlọ phia rẹn owuowọnwan udabọ ebẹnbẹn?’

4. Sekpahen Matthew 5:23, 24, mesoriẹ o fo na kwaphiẹ ẹghwọ rhọ rhẹ omizu ro ruru ọwan sọ?

⁴ Jesu ọ ta rẹn ọwan oborẹ ọ ghanren te ra na kwaphiẹ ẹghwọ rhọ rhẹ omizu ro ruru ọwan sọ. (Se Matthew 5:23, 24.) Ọ kanrunumwuie taghene o fori ne vwo omamọ  onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ orhianẹ a guọlọ ruẹ oborẹ ọ merhen Osolobrugwẹ oma. Oma ọ merhen i Jehova ọke ra damoma kwaphiẹrhọ rhẹ imizu ọwan. O rhiabọ dede ọgame ọwa-an, orhianẹ e kwe kwaphiẹrhọ rhẹ omizu ro ruru ọwan sọ-ọ.—1 John 4:20.

5. Mesoriẹ ọ bẹn rẹn omizu owu rọ nọ kwaphiẹ ẹghwọ rhọ?

⁵ Ọnọ sabu bẹn ne rhiẹ ihworho ufuoma. Mesoriẹ? Roro kpahen udje i Mark. * Ọ dariẹ omamọ ọke omizu ọhworhare owu ọ ta erharhere ẹmro kpahiẹn rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na. Marhẹ i Mark o ru lele? Nọ tare, “Mia sabu sun omamẹ-ẹ, evwan ni biomirin mẹ omamọ.” Ọke oru, Mark nọ vioja kpahen oborẹ o ruẹ omizu na, nọ damoma rọ nọ rẹ ye ji lelie kwaphiẹrhọ. Ọrẹn, omizu na nọ tiẹn ẹkwaphiẹrhọ i Mark. Ọke ukaro, Mark no roro, ‘Mesoriẹ mi na damoma kwaphiẹrhọ, ọrẹn ọye ọ guọlọ kwaphiẹrhọ-ọ?’ Ọrẹn, oniruo okinhariẹ owu nọ ha urhebro rẹn i Mark taghene o vwo fiobọrhotọre-e. Me yi Mark o ruru?

6. (a) Marhẹ i Mark o ru damoma kwaphiẹ ẹghwọ rhọ? (b) Marhẹ i Mark o ru ha Colossians 3:13, 14 ruiruo?

⁶ Ọke i Mark o ni iroro yi so, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo omeriotọre-e, habaye ọye o ni omayen taghene o rhomu ghwẹ awọrọ. Nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nọ wẹnẹ uruemrien. (Col. 3:8, 9, 12) Nọ rharhumu bru omizu na ji homariotọre rhomunu. Mark nọ ji ya ileta vwe omizu na, ji ta riẹn taghene ọ vwọ ghwọ-ọ, ji nọ yen sẹ aye ina sabu rharhumu rhiẹ igbehian. Mark ọ tobọ yẹ omizu na ibiẹ ẹghẹlẹ ro rorori taghene ono je omizu na. Ọrẹ omemwurhọ, omizu na o kwe kwaphiẹrhọ-ọ. Ọrẹn, Mark o fiobọrhotọre ro no dje ẹguọlọ phia rẹn omizu na-a, ọ ji harhomie. (Se Colossians 3:13, 14.) Orhianẹ awọrọ e  kwe lele ọwan kwaphiẹrhọ-ọ, ẹguọlọ Olele Kristi re vwori ọnọ ha userhumu rẹn ọwan harhomu aye, ji nẹrhomo na sabu rharhumu vwo ufuoma rhẹ aye.—Matt. 18:21, 22; Gal. 6:9.

7. (a) Me yi Jesu ọ ta rẹn ọwan ne ru? (b) Erhirhiẹ ọgbogbanhon ọgo yẹ omizu ọmase owu ọ dẹrughwaroghwu?

⁷ Jesu ọ ta rẹn ọwan ne ruẹ awọrọ oborẹ a guọlọre taghene aye i ruẹ ọwan. Ọ ji habaye taghene e vwe vwo ẹguọlọ kpahen ihworho re dje ẹguọlọ rẹn ọwan ọvo-o. (Luke 6:31-33) Dedevwo ọ vwọ kiki phia-a, ọrẹn me wu ne ruo orhianẹ owuọwan uvuẹn ukoko na ọ kẹnoma wẹn, o vwo ji kwe mroma-a? Ọrana oborẹ Lara o rhiẹromẹrẹn. Nọ tare: “Omizu ọmase owu ọ kẹnoma mẹ, ọrẹn mie rhe oborẹ ọsoriẹ-ẹ. Ni mie mwuomarhọ, mi vwa ji riamerhen uyono na-a.” Ọke ukaro, Lara no roro: ‘Mie ruẹ oborẹ ọsọre-e. Habaye, awọrọ uvuẹn ukoko na e ji roro taghene omizu na o vwo uruemru ọkwainsan.’

8. Me yi Lara o ruru nọ sabu kwaphiẹ ẹghwọ rhọ, me ye yono nẹ udje yi?

⁸ Lara nọ kpare idjaghwẹ rọ nọ kwaphiẹrhọ. Ọ nẹrhomo vwe i Jehova, no brorhiẹn ro no lele omizu na tẹmro. Aye awanva ni tẹmro kpahen obẹnbẹn na, gbalọ oma, jeghwai kwaphiẹrhọ. Ekwakwa ni serhọ. Lara nọ tare: “Ọrẹn ọke oru, omizu ọmase na nọ kẹnoma mẹ jerẹ oborẹ o ruru bi. Ẹhẹn mẹ no seriotọre.” Lara o kiki roro taghene oma ọnọ merhiẹn orhianẹ omizu ọmase na, ọ sabu wene uruemru ọnẹyen. Ọrẹn, Lara nọ mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọnọ sabu ru yẹ, ọrẹ ono dje ẹguọlọ rẹn omizu na ji rha ‘harhomie.’ (Eph. 4:32–5:2) Lara nọ karorhọ taghene ẹguọlọ Olele Kristi urhomẹmro ọ “vwọ sẹrorẹ orusọ-ọ. O din kemru kemru, o vwo imwẹro kpahen kemru kemru, o fiẹrorhọ i kemru kemru, o vwo erhionrin kemru kemru.” (1 Cor. 13:5, 7) Lara no vwo ẹhẹn ro totọre. Ọke oru, uruemru omizu na nọ wẹnẹren. Wu rha hatua ufuoma rhẹ imizu uvuẹn ukoko  na, ji vwo ẹguọlọ kpahen aye, wu na sabu vwo imwẹro taghene ‘Osolobrugwẹ ẹguọlọ ọrhẹ ufuoma rhẹ owẹwẹ ine gbe rhirhiẹ ye.’—2 Cor. 13:11.

9. Sekpahen Acts 10:34, 35, mesoriẹ ana kẹnoma rẹn uruemru re ni ihworho ruẹ?

⁹ Jehova o vwo nẹ ihworho ruẹ-ẹ. (Se Acts 10:34, 35.) Arha hẹrokelie, ne djephia taghene ọwan emọyen. Ọwan a huvwele akama i Jesu nyoma re vwo ẹguọlọ kpahen ereva ọwan jerẹ oma ọwan, ji sẹrorẹ ufuoma rọ ha uvuẹn ukoko na.—Rom. 12:9, 10; Jas. 2:8, 9.

10-11. Marhẹ omizu ọmase owu o ru fi iroro ọsọsọ kparobọ?

¹⁰ Ọ lọhọ rẹ ihworho ezẹko ina kẹnoma rẹn uruemru re ni awọrọ ruẹ-ẹ. Jerẹ udje, roro kpahen omizu ọmase owu re se Ruth. Ọke rọ ha uphuphẹn, ohworho ro nẹ ẹkwotọre ọrọrọ rhe no rurie sọ. Marhẹ ọ hobọte yi lele? Ruth nọ tare: “Ni mi vwo utuoma kpahen kemru kemru ri sekpahen ẹkwotọre ọrana. Mi tobọ roro taghene ọsoso ihworho ri ha uvuẹn ẹkwotọre ọrana yi vwo uruemru ọrana, tobọ te imizu ri havwiẹ.” Marhẹ i Ruth o ru fi iroro ọsọsọ ọnana kparobọ?

¹¹ Ruth nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no fiobarhọ iroro ọsọsọ ọrana. No se iyẹnrẹn ri sekpahen ẹkwotọre ọrana nẹ ọbe na Yearbook of Jehovah’s Witnesses. Nọ tare: “Ni mi damoma ha ukẹro ro serhọ ni ihworho re rhirhiẹ ẹkwotọre ọrana. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene imizu na i vwo oruru kpahen ogame i Jehova. No mwurun mẹ ẹro taghene aye jẹ usuẹn ekrun ọwan ri ha uvuẹn akpọ na.” Ọke oru, Ruth nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no dje ẹguọlọ phia. Nọ tare: “Mi rha mẹrẹn imizu ri nẹ ẹkwotọre ọrana rhe, ni mia damoma mi ne rhiẹ ugbehian aye. Ni mie lele aye tẹmro ne mi sabu rhe aye rhọ.” Me yo nerhumuie rhe? Ruth nọ tare: “Ọke oru, ni mi fiẹ iroro ọsọsọ ọrana kparobọ.”

12. Obẹnbẹn ọgo yẹ omizu owu re se Sarah o vwori?

¹² Ihworho ezẹko i vwo uruemru re ni awọrọ ruẹ, ọrẹn aye e rhe-e. Jerẹ udje, Sarah o roro taghene o vwo ni awọrọ ruẹ-ẹ, fọkime ọ vwọ ha aye guẹnzọn fọkiẹ ekete aye i nurhe, oborẹ aye i vwo igho te ọrhẹ uphẹn ẹga aye i vwori uvuẹn ukoko na-a. Ọrẹn nọ tare: “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene mie ni ihworho ruẹ.” Izede ọgo? Sarah o nẹ ekrun ri dabu riẹ isukuru kodo rhe, omarana eri ji riẹ isukuru kodo yọ mai kwomakugbe. Ọke owu, nọ tobọ ta rẹn ugbehian yen owu: “Imizu ri riẹ isukuru kodo mia ha mwu ugbehian. Mi vwe kwomakugbe eri vwe riẹ isukuru-u.” O fiotọre taghene o fori ni Sarah o wene uruemru ọnẹyen. Izede ọgo?

13. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ i Sarah o wene uruemru ọnẹyen lele?

¹³ Oniruo okinhariẹ owu yọ ha userhumu rẹn Sarah wene uruemrien. Nọ tare: “O jiriri mẹ fọkiẹ omẹdamu mẹ uvuẹn ogame i Jehova, oborẹ mia tẹmro lele ọrhẹ oborẹ mi vwo irherhe i Baibol te. Nọ ta mẹ taghene irherhe re vwori orho kodorhọ, o fori ne vwo iruemru Ilele Kristi jerẹ omeriotọre, uruemru dẹndẹn ọrhẹ arodọmẹ.” Sarah no ru lele ẹmro oniruo okinhariẹ na. Nọ tare: “Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ ọ mai ghanren yẹ ọrẹ ene dje uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ phia.” Omarana, nọ ha ukẹro ro serhọ ni imizu na. Nọ tare: “Ni mia damoma vwẹruọ uruemru ri Jehova  o vwo ẹguọlọ kpahen uvuẹn oma aye.” Nẹ ọwan vwo? O fo ne roro taghene e rhomu ghwẹ awọrọ fọkime e riẹ isukuru kodo-o! Erhe vwo ẹguọlọ okokodo “kpahen okugbe imizu ephian,” e ni ihworho ruẹ-ẹ.—1 Pet. 2:17.

14. Sekpahen Hebrews 13:16, marhẹ oma o ru Jehova erhe dje uruemru re dede epha rẹn awọrọ?

¹⁴ Oma ọ merhen i Jehova ọke erhe dede epha. (Se Hebrews 13:16.) O nirien rhiẹ usuẹn ogame ra hariẹn, maido arha ha userhumu rẹn eri ha erhirhiẹ ọkanronmẹ. (Jas. 1:27; 2:14-17) Omarana, Baibol na ọ ta rẹn ọwan ne “vwo uruemru re dede epha.” (Rom. 12:13) Erhe vwo uruemru re dede epha, ne djephia taghene e vwo ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ kpahen awọrọ, a ji guọlọ rhiẹ igbehian aye. Oma ọ merhen i Jehova arha ghalẹ oborẹ e vwori rhẹ awọrọ jerẹ emaren, enyo yanghene ọke ọwan. (1 Pet. 4:8-10) Ọrẹn, ọnọ sabu vwo egbanrhọ ezẹko ri na lẹrhiẹ bẹn re ne dede epha.

15-16. (a) Mesoriẹ ihworho ezẹko e ruẹ sikẹnsikẹn re ne dede epha? (b) Me yọ ha userhumu rẹn Edit vwo uruemru re dede epha?

¹⁵ Ọkezẹko, erhirhiẹ ọwan ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan tirierhumu re ne dje uruemru re dede epha phia. Roro kpahen udje omizu ọmase owu re esa ye o hwu ne, re se Edit. O ki rhiẹ Oseri Jehova, o vwo kwomakugbe awọrọ pha-an. Edit no roro taghene awọrọ yi na sabu dede epha, ji hẹrote aye.

¹⁶ Ọke ro rhiẹ Oseri Jehova hin, nọ wẹnẹ iroro yi. Nọ kpare udjoghwẹ ro no dede ihworho. Nọ tare: “Ọke ra bọn Aghwẹlẹ Uvie ọkpokpọ rẹn ame, ọkpako ukoko owu nọ ta mẹ kpahen esa ọrhẹ ane owu ri ne kwomakugbe ame bọn ebanbọn na, nọ nọren mẹ sẹ aye ina sabu rhirhiẹ oghwa mẹ uvwre ikprughwre eva. Ni mi karorhọ oborẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ọmase uku i Zarephath lele.” (1 Ki.  17:12-16) Edit no kweri nẹ aye i rhirhiẹ oghwa ye. Ọ mẹrẹn ebrurhọ? Nọ tare: “Ikprughwre eva nọ dẹrẹrhiẹ ibiamo eva. Uvwre ọke ọrana, ame ni rhiẹ obọdẹn igbehian.” Edit o ji vwo obọdẹn igbehian ne uvuẹn ukoko na. Vwana ọye ọkobaro, oma ọ ji merhiẹn orhianẹ ihworho ro lele wian uvuẹn aghwoghwo, a rhiẹ oghwa ye me ronmoma ibiesuọn. Nọ tare: “Mie rhe tiobọnẹ rẹn awọrọ ọ lẹrhẹ oma merhen mẹ! Itiọrurhomẹmro, mi mẹrẹn ebrurhọ buebun ne.”—Heb. 13:1, 2.

17. Me yi Luke ọrhẹ aniẹ i mẹrẹnvwrurhe?

¹⁷ Ọkezẹko, e vwo uruemru re dede epha, ọrẹn ana ji sabu ru rhomurhọ? Jerẹ udje, Luke ọrhẹ aniẹ i vwo uruemru re dede ihworho. Aye i vwo uruemru ra ha use rẹn eri vwiẹre aye, ihworho ekrun aye, igbehian aye ọrhẹ oniruo okinhariẹ ọrhẹ aniẹ, nẹ aye i rhiẹ oghwa aye. Ọrẹn, Luke nọ tare, “Ame ni mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ri kẹrerẹ ame ọvo yẹ ame a ha use riẹn.” Marhẹ i Luke ọrhẹ aniẹ i ru ru rhomurhọ uvuẹn izede ọnana?

18. Marhẹ Luke ọrhẹ aniẹ i ru dje uruemru re dede epha rhọ?

¹⁸ Luke ọrhẹ aniẹ ni wene iroro aye, ọke aye e roro kpahen ẹmro i Jesu: “Are i rhe vwo ẹguọlọ kpahen eri vwo ẹguọlọ kpahen are, erere ọgo yọ havwiẹ rẹn are?” (Matt. 5:45-47) Aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ aye i hẹrokele i Jehova, ro tiobọnẹ ghwologhwolo rẹn aruẹ ihworho ephian. Omarana, aye ni brorhiẹn taghene aye ina ha use rẹn imizu rẹ aye i vwa ji ha use riẹn bi. Luke nọ tare: “Vwarana, ame ephian a riamerhen okugbe ọnana ne. Ọ ji lẹrhẹ ame tiẹkẹrẹ owuowọnwan ọrhẹ Jehova rhọ.”

19. Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan idibo i Jesu, me wu brorhiẹn wu ne ruo?

¹⁹ E yono kpahen oborẹ ẹguọlọ okokodo kpahen owuowọnwan, ono ru ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho ufuoma, lele aruẹ ihworho ephian ru kugbe jeghwai rhe dede awọrọ. O fori ne ti iroro esọsọ nẹ ọmudu ọwan, ji vwo obọdẹn ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Erhe ruẹ ọnana oma ọnọ merhen ọwan, ne ne ji djephia taghene ọwan ghini idibo i Jesu.—John 13:17, 35.