1. Lele oborẹ ọ ha Matthew 24:9, mesoriẹ ono jo gbe ọwan unu ọke akpọ na orho vwo utuoma kpahen ọwan?

JEHOVA ọ maran ọwan ne dje ẹguọlọ rẹn awọrọ nẹ aye i ji dje ẹguọlọ rẹn ọwan. Omarana, ohworho orho vwo utuoma kpahen ọwan, nọ da ọwan, ọkezẹko ofẹn o mwu ọwan dede. Jerẹ udje, omizu ọmase owu re se Georgina, ro rhirhiẹ Europe, ọrhọ ta: “Ọke mia ha ẹgbukpe 14, izu mẹ o vwo utuoma kpahen mẹ fọkime mia ga i Jehova. Ẹhẹn mẹ o seriotọre omamọ, ni mie roro taghene mẹmẹ rhẹ omamọ ohworho-o.” * Omizu ọhworhare owu re se Danylo ọrhọ ya: “Ọke isodja a ghwiẹ mẹ, fi mẹ ekan jeghwai djofẹn mwu mẹ fọkime mẹmẹ Oseri Jehova, ofẹn no mwurun mẹ, ofa nọ ji ro mẹ.” Aruẹ utuoma enana a miama, ọrẹn aye i vwe gbe ọwan unu-u. Jesu ọ tare taghene ene vwo utuoma kpahen ọwan.—Se Matthew 24:9.

2-3. Mesoriẹ e vwo utuoma kpahen idibo i Jesu?

² Akpọ na o vwo utuoma kpahen idibo i Jesu. Mesoriẹ? Fọkime jerẹ i Jesu, aye a “ha usuẹn akpọ na-a.” (John 15:17-19) Omarana, dedevwo ọwan a họghọ rẹn igọmẹti akpọ na, ọwan i vwa ha ẹga rẹn aye yanghene ekwakwa ri mevi rẹn aye-e. Jehova ọvo ya ha ẹga ro fiotọre riẹn. Ọwan a hobọtua ọdo-usun i Jehova, ọrẹn Echu ọrhẹ ihworho yi a kparahasuẹ usun na. (Gen. 3:1-5, 15) Ọwan e ghwoghwo taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yẹ ifierorhọ ituakpọ i vwori, taghene phẹrẹkpẹ Uvie na ọnọ ghwọghọ ọsoso ihworho ri kparehasuiẹ. (Dan. 2:44; Rev. 19:19-21) Iyẹnrẹn ọrana iyẹnrẹn esiri  rẹn ihworho dẹndẹn, ọrẹn orharhere iyẹnrẹn rẹn evwọkon na.—Ps. 37:10, 11.

³ E ji vwo utuoma kpahen ọwan fọkime e nyerẹn lele irhi Jehova. Irhi enana i vẹnẹ iruemru erẹ akpọ na. Jerẹ udje, vwana ihworho buebun e roro taghene ọ sọ re ne vwobọrhọ irueruo ọfanrhiẹn rọ lẹrhẹ i Jehova ghwọghọ itu i Sodom ọrhẹ Gomorra-ah! (Jude 7) Fọkime ọwan a huvwele irhi Baibol na kpahen aruẹ irueruo erana, ihworho buebun na ha ọwan djechẹẹ, ji ta taghene e vwo ugbomọphẹ-ẹ.—1 Pet. 4:3, 4.

4. Iruemru ego ya bọn ọwan gbanhon ọke erhe vwo utuoma kpahen ọwan?

⁴ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin ọke erhe vwo utuoma kpahen ọwan ji phien ọwan? O fori ne vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan. Jerẹ ikpọfia, esegburhomẹmro ọwan, ọnọ sabu “dobọ ọsoso ibigẹn ọvwọkon na ji.” (Eph. 6:16) Ọrẹn, o vwo emru ọrọrọ ra na haba esegburhomẹmro ọwan. O ji fo ne vwo ẹguọlọ. Mesoriẹ? Fọkime ẹguọlọ “ọ vwọ tuekwẹre-e.” O diẹn aruẹ ekwakwa esọsọ ephian. (1 Cor. 13:4-7, 13) Jene yono oborẹ ẹguọlọ kpahen Jehova, imizu ukoko na, ọrhẹ evwreghrẹn ọwan, ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin utuoma.

5. Marhẹ ẹguọlọ i Jesu o vwo kpahen Jehova o ru bọn yen gbanhon?

⁵ Uvuẹn ason evwreghrẹn i Jesu i ki kpe yi, nọ ta rẹn idibo yi ri vwo atamwu: “Mi vwọ ẹguọlọ kpahen Ọsẹ na, [omarana] ni mie ruẹ oborẹ Ọsẹ na o je akama ye mẹ mi ru.” (John 14:31) Ẹguọlọ ri Jesu o vwo kpahen Jehova, o ru rie gbanhon sabu din edamuni rọ nọ dẹrughwaroghwu. Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan.

6. Lele oborẹ ọ ha Romans 5:3-5, marhẹ idibo i Jehova e ru diẹn utuoma akpọ na?

⁶ Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi buebun diẹn ẹkparehaso ne. Jerẹ udje, ọke oghwa ẹghware itu i Jew rọ mai rierun, o jurhi rẹn inyikọ na nẹ aye i dobọ owian aghwoghwo na ji, ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova no mwurun aye “huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ.” (Acts 5:29; 1 John 5:3) Aruẹ ẹguọlọ ọgbogbanhon ọnana, ọ ji bọn imizu ọwan gbanhan inyenana, buebun aye e vwo edirin ẹkparehaso ri nẹ obọ igọmẹti rhe. Ukperẹ ẹhẹn aye ono seriotọre, oma ọ merhen aye rẹ aye ine din utuoma akpọ na.—Acts 5:41; se Romans 5:3-5.

7. Me yo fori ne ru ọke ihworho ekrun i rha kparehaso ọwan?

⁷ Ọkezẹko ọ bẹn re ne vwo edirin, ọke ihworho ekrun ọwan i rha kparehaso ọwan. Arha mẹrẹnvwrurhe taghene a guọlọ yono kpahen Jehova rhọ, ihworho ekrun ọwan ezẹko ina sabu roro taghene a phiẹn ọwan rhọ. Erọrọ ina sabu roro taghene e rhe oborẹ ruẹ-ẹ. (Haye vwanvwọn Mark 3:21.) Aye ina sabu kparehaso ọwan gbangbanhon. Ọnana o vwo gbe ọwan unu-u. Jesu ọ tare: “Evwreghrẹn ohworho ine rhiẹ ihworho ri ha uvwioghwa ọnẹyen.” (Matt. 10:36) Itiọrurhomẹmro, o toro oborẹ ihworho ekrun ọwan i ruru, e vwe vwo utuoma kpahen aye-e. Ukpomaran, ọke ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova ọrhọ gbanhanrhọ, ẹguọlọ re vwo kpahen ihworho nọ ji gbanhanrhọ. (Matt. 22:37-39) Ọrẹn, ana rha nyalele irhi ọrhẹ iruemru-urhi ri ha i Baibol na, ukperẹ ene ru oborẹ ituakpọ i guọlọre.

8-9. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọmase owu mevigbanhon udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon?

 ⁸ Georgina, ra hunute vrẹn ne, ọ sabu mevigbanhon udabọ ẹkparehaso ro nẹ obọ izie rhe. Georgina ọrhọ ta: “Mẹmẹ ọrhẹ izu mẹ yi tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọrẹn, ọke ibiamo erhan a vrẹn, ọke mia guọlọ tuẹn uyono ukoko rhọ, uruemru izu mẹ nọ wenerin ogege. Ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene o lele inyikọ efian tẹmro kugbe, nọ ha oborẹ aye i tare kparehaso mẹ ọke ro leli mẹ tẹmro. No ji phien mẹ, lọrọ ẹton mẹ, mọren uvwele mẹ jeghwai donron ẹbe ukoko mi vwori fughwẹ. Ọke mie te ẹgbukpe 15, ni mi bromarhame. Izu mẹ ọ damoma rọ nọ da mẹ obọ ji ne mi ja ga i Jehova, nyoma ro fi mẹ rhẹ oghwa ra ha userhumu rẹn iphuphẹn ẹgbọtọ ri vwo erharhere iruemru, ezẹko a ha imwu egbogbanhon ji vwobọrhọ iruemru esọsọ. Ọ bẹn re ne vwo edirin ẹkparehaso, orhianẹ o nẹ obẹ ohworho ro fori no vwo ẹguọlọ kpahen ọwan yanghene hẹrote ọwan.”

⁹ Me yọ ha userhumu rẹn Georgina din? Nọ tare: “Ẹdẹ izu mẹ ọ kparehaso mẹ, yi mie se ekete rọ kẹta uvuẹn ẹkwaphiẹrhotọre isese Baibol mẹ hin. Vwana, mi vwo imwẹro taghene mi mẹrẹn urhomẹmro na ne, ne mi tikẹrẹ i Jehova rhọ. Mia nẹrhomo vwe yi ọke ephian, o ji rhon mẹ. Ọke mie rhirhiẹ oghwa ọrana rẹ izu mẹ o djeri mẹ nya na, omizu ọmase owu nọ ha use mẹ rhiẹ oghwa ye, ame ni yono i Baibol na kugbe. Uvwre ọke ọrana, imizu ukoko na i bọnren mẹ gbanhon. Aye i hare mẹ rhiẹ usuẹn ekrun aye. No fiotọre mẹ taghene Jehova ọ gbanhon ghwẹ evwreghrẹn ọwan, o toro oborẹ aye i havwọ-ọ.”

10. Imwẹro ọgo ya na sabu vwo kpahen Jehova?

¹⁰ Ọnyikọ Paul ọ yare taghene o vwo oborẹ ọnọ sabu “hẹriẹ ọwan nẹ ẹguọlọ Osolobrugwẹ rọ ha uvuẹn i Kristi Jesu ro rhiẹ Ọrovwori ọwa-an.” (Rom. 8:38, 39) Dedevwo ana sabu rioja uvwre ibiọke, Jehova ọnọ ha urhebro rẹn ọwan ji ruẹ ọwan gbanhon ọke ephian. Jerẹ oborẹ ọ phia rẹn Georgina, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan nyoma imizu ukoko na.

11. Marhẹ ẹguọlọ ri Jesu o dje kpahen uvuẹn John 15:12, 13, o ru ha userhumu rẹn idibo yi? Dje udje yi.

¹¹ Uvuẹn ason ri Jesu o ki hwu, nọ karorhọ idibo yi nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan. (Se John 15:12, 13.) O rheri taghene ẹguọlọ oma ẹhaze ọnọ ha  userhumu rẹn aye rhirhiẹ ye ọrẹ okugbe, jeghwai din utuoma akpọ na. Roro kpahen udje ukoko rọ ha Thessalonica. Nẹ ọke ra haye mwu, ọye a kparehaso imizu na. Ọrẹn, imizu na udje emevigbanhon ọrhẹ ẹguọlọ. (1 Thess. 1:3, 6, 7) Paul o jiririe rẹn aye nẹ aye i rhe dje ẹguọlọ phia “ọke ephian.” (1 Thess. 4:9, 10) Ẹguọlọ ono mwu aye ha urhebro rẹn ihworho rẹ ẹhẹn aye o seriotọre ọrhẹ eri vwiẹlẹre. (1 Thess. 5:14) Aye ni nyalele ọkpọvi Paul, fọkime uvuẹn ileta ọreva ri Paul ọ yare emrẹ ẹgbukpe owu ọ vrẹn hin, nọ sabu ta rẹn aye: “Ẹguọlọ rẹ are owuowọnwan i vwo kpahen oma are o kodorhọ kodorhọ.” (2 Thess. 1:3-5) Ẹguọlọ aye ọ ha userhumu rẹn aye din ebẹnbẹn ọrhẹ ẹkparehaso.

12. Marhẹ imizu uvuẹn ẹkwotọre owu i ru dje ẹguọlọ phia rẹn owuowọnwan uvwre ọke re fiuvweri?

¹² Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Danylo, ra hunute vrẹn ne, ọrhẹ aniẹ. Ọke uvweri rọ homaphia uvuẹn ẹkwotọre aye o kerabọ te amwa aye, aye ne ji riẹ uyono ukoko ọrhẹ aghwoghwo te ekete omẹgbanhon aye o teri, jeghwai ghalẹ emaren aye i vwori rhẹ imizu na. Ọrẹn, ẹdẹ owu, isodja ni rhiẹ oghwa i Danylo. Nọ tare, “Aye ni tare taghene mi tiẹn esegburhomẹmro mẹ. Ọrẹn mie kwe-e, aye ni kperi mẹ, jeghwai ru kamẹriẹn aye a guọlọ sa mẹ, nyoma aye a sa urhomu mẹ vrẹn. Bọmọke aye i ki nyarhẹn, aye ni tare taghene aye ina ghwẹrioma rhe me lele ane mẹ merhen. Ọrẹn, imizu ukoko na ni brokpakpa fiẹ ame rhẹ itreni ro riẹ amwa ọrọrọ. Ẹguọlọ imizu na i dje rẹn ame ọ sẹrẹ ame ẹro dẹ-ẹ. Ọke ame te amwa ọkpokpọ na, imizu ri ha avwaye ni yẹre ame emaren jeghwai lele ame guọlọ iruo ọrhẹ oghwa! Omarana, ame ni sabu vwo ekete ame i yẹ imizu erọrọ ra zẹ fọkiẹ uvweri na.” Aruẹ idje enana, e djephia taghene ẹguọlọ Olele Kristi ọ ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin utuoma.

13. Marhẹ ẹhẹn ọfuanfon na o ru ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin uvuẹn ogame i Jehova ọke erhe vwo utuoma kpahen ọwan?

¹³ Jesu ọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen evwreghrẹn aye. (Matt. 5:44, 45) Ọrana ọ lọhọre? Ẹjo! Ọrẹn ana sabu ruie nyoma ẹhẹn ọfuanfon i Jehova. Ẹguọlọ, erhionrin, uruemru esiri, uruemru dẹndẹn ọrhẹ omerhesun i ha usuẹn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22, 23) Iruemru enana a ha userhumu rẹn ọwan  diẹn utuoma. Buebun ra kparehaso ọwan bi, i wene ẹhẹn aye ne fọkime esa, ane, ọmọ yanghene ohworho ro rhirhiẹ kẹrẹ aye ro rhiẹ Oseri Jehova, o dje iruemru erana rẹn aye. Buebun aye i me rhiẹ imizu ọwan ne. Omarana, ọrhọ bẹn wẹn wu ne dje ẹguọlọ rẹn ihworho ri vwo utuoma kpahuọn fọkime wa ga i Jehova, nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon na. (Luke 11:13) Jeghwai vwo imwẹro taghene izede i Jehova yọ mai rhomu ọke ephian.—Prov. 3:5-7.

14-15. Marhẹ Romans 12:17-21 o ru ha userhumu rẹn Yasmeen dje ẹguọlọ rẹn esa ye udabọ ẹkparehaso ọgbogbanhon?

¹⁴ Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn Yasmeen, ro rhirhiẹ Middle East. Ọke ro rhiẹ Oseri Jehova, esa ye no roro taghene a phiẹ aniẹ rhọ ne, nọ ji damoma rọ nọ da ye obọ ji nọ jọ ga i Jehova. Esa ye no phien rien, nọ ta rẹn ihworho ekruien, olori ẹga owu ọrhẹ ọrieda owu, nẹ aye i djofẹn mwu aniẹ, nẹ aye i mọrenfian banriẹn taghene omizu ọmase na ọ hẹriẹ ekruien. Esa ye ọ tobọ phien imizu na uvwre ọke aye e ruẹ uyono ukoko! Yasmeen ọ viẹre ọgbọ buebun fọkime e ruie gbalogbalo.

¹⁵ Uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, imizu ukoko na a ha urhebro rẹn Yasmeen ji bọn yen gbanhan. Ekpako na ni ta riẹn no ru lele urhebro rọ ha Romans 12:17-21. (Seyi.) Yasmeen nọ tare, “Ọ lọhọ-ọ. Ọrẹn, ne mi nekpẹn userhumu mie i Jehova, ji damoma ha oborẹ i Baibol na ọ tare ruiruo. Omarana, ọke esa mẹ ọrhọ ha arudo donron otele rhẹ ukoli na, ni mie hionrien. Orho phien mẹ, ni mia kpahanrhọ ye izede dẹndẹn. Orho kpomẹ, ni mia hẹrote yi.”

16-17. Me wu yono nẹ udje i Yasmeen?

¹⁶ Yasmeen ọ mẹrẹn ebrurhọ fọkime o dje ẹguọlọ rẹn esa ye. Nọ tare: “Esa mẹ nọ hẹroso mẹ rhọ, fọkime o rheri taghene urhomẹmro ọvo mia ta. Nọ ji kerhọ mẹ rhẹ ọghọ ọke mia ta kpahen ẹga, no ji kwe taghene ame ine nyerien ọrẹ ufuoma. Vwana, nọ ta mẹ ne mi riamerhen uyono ukoko na. Onyerẹnkugbe ame o wenerin omamọ ne, ame i vwo obọdẹn ufuoma ne. Mie fiẹrorhọ taghene esa mẹ ono rhiabọ dede urhomẹmro na, jeghwai homaba mẹ ga i Jehova.”

¹⁷ Udje i Yasmeen o djephia taghene ẹguọlọ “o din kemru kemru, . . . o fiẹrorhọ i kemru kemru, o vwo erhionrin kemru kemru.” (1 Cor. 13:4, 7) Utuoma ọnọ sabu vwo omẹgbanhon, ọ ji miama, ọrẹn ẹguọlọ yọ mai gbanhon. Ẹguọlọ o wene ẹhẹn ihworho. Ọ lẹrhẹ i Jehova ghọghọ. Ọrẹn,  ihworho arha ji kparehaso ọwan, ana sabu ji ghọghọ. Izede ọgo?

18. Mesoriẹ ana ghọghọ ọke erhe vwo utuoma kpahen ọwan?

¹⁸ Jesu ọ tare: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn are, ọke ituakpọ i rhe vwo utuoma kpahen are.” (Luke 6:22) Ọwan a guọlọ ne vwo utuoma kpahen ọwa-an. Oma ọ vwọ merhen ọwan ọke ra kparahaso ọwa-an. Omarana, mesoriẹ oma ọnọ merhen ọwan ọke ra kparahaso ọwan? Roro kpahen iroro esa. Ọrukaro, erhe vwo edirin, ne vwo ekwerhọ i Jehova. (1 Pet. 4:13, 14) Ọreva, esegburhomẹmro ọwan nọ gbanhanrhọ. (1 Pet. 1:7) Ọresa, ene vwo osẹkwa arhọ i bẹmẹdẹ.—Rom. 2:6, 7.

19. Mesoriẹ oma ọ merhen inyikọ na ọke ra fa aye hin?

¹⁹ Ogege ra rhọmọ i Jesu hin, inyikọ na ni mẹrẹn omamerhomẹ ri Jesu ọ ta kpahen na. Ọke ra fa aye hin, ji ta rẹn aye nẹ aye i dobọ aghwoghwo ji, aye ni ghọghọre. Mesoriẹ? “Fọkime, e kelirẹ aye ba ihworho ri mwuovwan ri na rioja fọkiẹ odẹ [i Jesu].” (Acts 5:40-42) Ẹguọlọ aye i vwo kpahen Onini aye, ọ gbanhon ghwẹ ofẹn na taghene e vwo utuoma kpahen aye. Aye i ji dje ẹguọlọ aye phia nyoma aye e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na ‘ọke ephian.’ Imizu ọwan buebun inyenana e ji ghwoghwo udabọ ebẹnbẹn. Aye i rheri taghene owian aye ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen odẹ i Jehova, ọ sẹriẹ dẹ-ẹ.—Heb. 6:10.

20. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Akpọ na ono rho vwo utuoma kpahen ọwan bọmọke enyerẹn ọnana ono hin. (John 15:19) Ọrẹn, o fo na zofẹ-ẹn. Jerẹ oborẹ ene yono uvuẹn urhomu-ẹmrọ rọ ha kpahen ọnana, Jehova ‘ono ruẹ ọwan gbanhon jeghwai sẹrorẹ’ idibo yi ri fuevwan. (2 Thess. 3:3) Omarana, jene rhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, imizu ukoko na, ọrhẹ eri vwo utuoma kpahen ọwan. Arha nyalele urhebro ọnana, ene vwo okugbe ji ruẹ esegburhomẹmro ọwan gbanhonrhọ, ana rhua ujiri vwe i Jehova, habaye ene ji djephia taghene ẹguọlọ ọ gbanhon ghwẹ utuoma.