1. Me yẹ imizu ehworhare ri rhiẹ iphuphẹn ina sabu ru?

IDAMA, are i vwo ekwakwa buebun are ina sabu ru uvuẹn ukoko na. Buebun are i sasare jeghwai vwo omẹgbanhon. (Prov. 20:29) Are a ha userhumu phia uvuẹn ukoko are. Ọkezẹko, we fiẹrorhọ ọke ana ha mwu ẹrhẹ odibo owian. Ọrẹn, wu na sabu roro taghene awọrọ a ha ukẹro ọmọvwerhe nuo, yanghene o ji te ọke ra na ha ewian eghoghanren wẹ-ẹn. Dedevwo wẹwẹ uphuphẹn, o vwo ekwakwa wu na sabu ru vwana ne wu rhiẹ ohworho ra hẹrosua, rọ ji họghọ rẹn imizu ukoko na.

2. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana tẹnrovi oborẹ ọ phia rẹn Orodje David. Ene ji yono kpahen ekwakwa ezẹko ri phiare uvuẹn akpenyerẹn Asa ọrhẹ Jehoshaphat—ri rhiẹ irodje eva uvuẹn Judah. Ene yono kpahen aruẹ ebẹnbẹn ehworhare awansa enana i dẹrughwaroghwu, oborẹ aye i kpahenrhọ ye lele, ọrhẹ oborẹ imizu ehworhare ri rhiẹ iphuphẹn ina sabu yono nẹ idje aye.

3. Me yẹ izede owu idama ine ru sabu ha userhumu rẹn eri kpako ne uvuẹn ukoko na?

³ Ọke i David ọ ha uphuphẹn, o vwo ena awọrọ i nirin ghanghanren. O fiotọre taghene o vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova, o vwo ona ijoro ẹsuọ, nọ ji ha ona ọrana ha userhumu rẹn Saul, ro rhiẹ orodje ri Jehova ọ ha  mwu. (1 Sam. 16:16, 23) Are ri rhiẹ idama i vwo ena ri na sabu ha userhumu rẹn awọrọ uvuẹn ukoko na? Buebun are i vwori. Jerẹ udje, wu na sabu djokarhọ taghene oma ọ merhen imizu ri kpako ne ọke erhe dje oborẹ a ha ifonu yanghene ikọmputa ruẹ uyono omobọ ọrhẹ uyono ukoko. Irherhe wu vwori kpahen ekwakwa enana ọnọ sabu lẹrhuọ ha userhumu rẹn eri kpako ne.

4. Jerẹ i David, iruemru ego yẹ idama ine vi vwo? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁴ David o djephia taghene ọye ohworho ra hẹrosua uvuẹn akpenyerẹn yen kẹdẹkẹdẹ. Jerẹ udje, ọke rọ ha idama, ọ dabu gbẹro rhotọre hẹrote igegede ọsẹ ye. Ọrana owian ro mwuofẹn. Ọke oru, David nọ ta rẹn Orodje Saul: “Odibo ọnọ ọ hẹrote igegede ọsẹ ye, okporokpo nọ rhere, omaran ji te ọya, owuowu ọ kparẹ ogegede nẹ uvwre igegede na. Ni mi hatua ye, kpe yi jeghwai simie nẹ ugbunie.” (1 Sam. 17:34, 35) David o rheri taghene ọye yọ nọ hẹrote igegede na, no fiudugbere hẹrote aye. Idama ina sabu hẹrokele i David nyoma aye ine gbẹro rhotọre wian owian ra yẹre aye.

5. Lele oborẹ ọ ha Psalm 25:14, me yẹ emru rọ mai ghanren rẹ idama ine ruo?

⁵ Ọke i David ọ ha idama, o vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova. Onyerẹnkugbe ọrana ọ ghanren rẹn David ghwẹ uduefigbere yanghene ena ikpekporo ro vwori. Jehova, Osolobrugwẹ rẹn David, ọrhẹ Ugbehian yen rọ kpẹnkpẹnren. (Se Psalm 25:14.) Idama, emru rọ mai ghanren wu na sabu ru yẹ, ọrẹ wu ne ruẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova gbanhonrhọ, ọrana ọnọ sabu lẹrhuọ vwo uphẹn ẹga erọrọ.

6. Ukẹro ọsọsọ ọgo yẹ ihworho ezẹko i ha ni David?

⁶ O fori nẹ David o fiẹ ukẹro ọsọsọ rẹ ihworho a ha nie kparobọ. Jerẹ udje, ọke i David ọ homakpahontọre rọ nọ wọnrọn i Goliath, Orodje Saul nọ damoma rọ nọ da ye obọ ji, nyoma rọ ta: “Wẹwẹ ọmọvwerhe.” (1 Sam. 17:31-33) Ọke ukaro, omizu i David ọkpako, ọ ta riẹn taghene ọ zẹ je owian yen vwo. (1 Sam. 17:26-30) Ọrẹn, Jehova ọ ha ukẹro ọmọvwerhe ni Davidi-i. Jehova ọ dabu rhe i David. Fọkime i David ọ hẹroso i Jehova ro rhiẹ Ugbehian yen, nọ yẹriẹ omẹgbanhon, nọ sabu kpe i Goliath.—1 Sam. 17:45, 48-51.

7. Me wu na sabu yono nẹ iyẹnrẹn owu kpahen i David?

 ⁷ Me wu na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn i David? Ọwan i yonorin taghene o fori ne vwo erhionrin. Ọnọ sabu ha ọke rẹ ihworho ri rheruo ọke ọmọvwerhe, ina mẹrẹnvwrurhe taghene wu ghwanren ne. Ọrẹn, vwo imwẹro taghene Jehova ọ vwọ tẹnrovi oborẹ ukẹro na ọ mẹrẹn ọvo-o. O rhe aruẹ ohworho wu havwọ, ọrhẹ oborẹ wu na sabu ru. (1 Sam. 16:7) Ruẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova gbanhonrhọ. David o ruẹ ọrana nyoma rọ dabu ni ekwakwa ri Jehova ọ maren so. David o roro kodo kpahen oborẹ ekwakwa erana i yonirien kpahen Jehova. (Ps. 8:3, 4; 139:14; Rom. 1:20) Emru ọrọrọ wu na sabu ru, yẹ ọrẹ wu na nekpẹn userhumu mie i Jehova. Jerẹ udje, ihworho ezẹko owẹwẹ ọrhẹ aye e riẹ isukuru a ha djechẹẹ fọkime wẹwẹ Oseri Jehova? Orhiomaran, nekpẹn userhumu mie i Jehova ne wu sabu nyerẹn ghele erhirhiẹ na. Habaye, ha urhebro wu mẹrẹnren uvuẹn i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na kugbe ividio sansan ruiruo. Ọke wa rha mẹrẹn i Jehova rọ ha userhumu wẹn nyerẹn ghele obẹnbẹn na, imwẹro wu vwo kpahiẹn nọ nọ gbanhonrhọ. Habaye, ọke awọrọ i rha mẹrẹnvwrurhe taghene wa hẹroso i Jehova, aye ni na hẹrosuọ.

8-9. Me yọ ha userhumu rẹn David vwo erhionrin bọmọke o ki rhiẹ orodje, me yẹ idama ina sabu yono nẹ udje yi?

⁸ Roro kpahen obẹnbẹn ọrọrọ ri David ọ dẹrughwaroghwu. Ọke ra djẹ ye ha no rhiẹ orodje hin, David nọ hẹrhẹre ẹgbukpe buebun o ki rhiẹ orodje uvuẹn i Judah. (1 Sam. 16:13; 2 Sam. 2:3, 4) Uvwrẹ ọke erana, me yọ ha userhumu riẹn vwo erhionrin hẹrhẹ? Ukperẹ ẹhẹn yen ono seriotọre, David ọ tẹnrovi oborẹ ọnọ sabu ru. Jerẹ udje, ọke rọ zẹ ji tiomanu uvuẹn okogho itu i Philistine, David nọ ha uphẹn ọrana wọnrọn haso evwreghrẹn emọ Israel. Nyoma ọrana, nọ sabu sẹrorẹ ughwru otọre uvie i Judah.—1 Sam. 27:1-12.

⁹ Me yẹ idama ina sabu yono nẹ udje i David? Ha uphẹn wu vwori ha userhumu rẹn imizu ukoko na. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọhworhare owu re se Ricardo. * Nẹ ọke iphuphẹn rhe, yẹ ọye ọ guọlọ rhiẹ ọkobaro ọke ephian. Ọrẹn, ekpako ni ta riẹn taghene o ji te ọke-e. Ukperẹ ono fiobọrhotọre yanghene tuekwẹre, Ricardo no fiomarhọ owian Uvie na. Nọ tare: “Ọke mia karorhọ ekwakwa ri phia vrẹn ne, mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne mi ru riarorhọ. Mi tẹnrovi oborẹ mi ne ru rharhumu ya ha userhumu rẹn eri vwo omamerhomẹ kpahen urhomẹmro na, jeghwai mwuegbe rhẹ uyono owuowu. Mẹmẹ yi tobọ yono ohworho ọrukaro mi ha uyono i Baibol mwu riẹn. Ọke mie vwo irherhe rhọ, ni mie ji vwo uduefigbere rhọ.” Vwana, Ricardo ọ ga ẹrhẹ ọkobaro rọ ten ona ọrhẹ odibo owian.

10. Me yi David o ruru uvuẹn erhirhiẹ owu o ki brorhiẹn ọghoghanren?

¹⁰ Roro kpahen emru ọrọrọ rọ ji phia uvuẹn akpenyerẹn i David. Uvwre ọke ọye ọrhẹ isodja ye a zẹ fọkiẹ arhọ aye, aye ni nyaji ekrun aye vwo ye fiuvweri. Ọke ehworhare na e ye fiuvweri, evwreghrẹn ezẹko ni so ekwakwa aye jeghwai mwu ekrun aye. Manẹ i David ọ sabu ta taghene ọye o rhe ena uvweri, jeghwai guọlọ izede ro serhọ ro no simi ihworho yi. Ukpomaran, David nọ nekpẹn userhumu mie i  Jehova. Nyoma userhumu orherẹn re se Abiathar, David nọ nekpẹn ọkpọvi mie i Jehova: “O fori ne mi hatua evwreghrẹn enana?” Jehova nọ ta rẹn David nọ hatua aye, nọ ji yẹ ye imwẹro taghene ono vwo efikparobọ. (1 Sam. 30:7-10) Me wu na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana?

11. Me wu na sabu ru ne wu ki brorhiẹn?

¹¹ Nekpẹn ọkpọvi ne wu ki brorhiẹn. Lele eri vwiẹruọ ta kpahiẹn. Wu na ji sabu mẹrẹn omamọ urhebro mie ekpako ri te edje. Jehova ọ hẹroso ehworhare enana rọ ha mwu na, wẹwẹ ina ji sabu hẹroso aye. Jehova o nirin aye taghene aye “ẹghẹlẹ” rẹn ukoko na. (Eph. 4:8) Wu na mẹrẹn erere ọke wu rha hẹrokele esegburhomẹmro aye, jeghwai ha irorẹdjẹ ẹghwanren aye ruiruo. Vwana, jenẹ a ta kpahen oborẹ ana sabu yono mie Orodje Asa.

12. Iruemru ego yẹ Orodje Asa o vwori ọke rọ tuẹn usun rhọ?

¹² Ọke rọ ha idama, Orodje Asa o vwo omeriotọre ọrhẹ uduefigbere. Jerẹ udje, ọke ọsẹ ye re se Abijah, o hwu hin, Asa no rhiẹ Orodje jeghwai tiẹ ema nẹ otọre na. Nọ ji “ta rẹn ihworho i Judah nẹ aye i guọlọ i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ esẹ aye ride, nẹ aye i jeghwai nyalele Urhi ọrhẹ akama enẹyen.” (2 Chron. 14:1-7) Ọke i Zerah ro nẹ Ethiopia rhe, ọ kparehaso i Judah rhẹ isodja ri te 1,000,000, Asa nọ nekpẹn userhumu mie i Jehova, nyoma rọ ta: “O Jehova, o toro sẹ ihworho wu ha userhumu riẹn i bunrun yanghene aye e vwo omẹgbanho-on. Ha userhumu rẹn ame, O Jehova Osolobrugwẹ ame, fọkime ame i hẹrosuọ.” Ẹmro irhorhomu enana i djephia taghene Asa o vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ono simie ọrhẹ ihworho yi. Asa ọ hẹroso i Jehova, omarana “Jehova no fiẹ itu Ethiopia kparobọ.”—2 Chron. 14:8-12.

13. Me yọ phia rẹn Asa ọke oru, mesoriẹ?

¹³ Wu ne kwerhọ ye taghene obẹnbẹn ọduado rẹn Asa ọke isodja ri te 1,000,000 a kparehasuiẹ, ọrẹn fọkime ọ hẹroso i Jehova no fikparobọ. Ọrẹ omemwurhọ, ọke obẹnbẹn ọkokamu ọ homaphia, Asa ọ hẹroso i Jehova-a. Ọke Orodje Baasha ro rhiẹ ọvwọkon ro suẹn Israel ọ  djofẹn mwuie, Asa no bru orodje Syria nya nọ ha userhumu riẹn. Emru orhorhomu o nerhumu orhienbro ọrana rhe-e! Nyoma ọmẹraro Hanani, Jehova nọ ta rẹn Asa: “Fọkime wu hẹroso orodje Syria, ọrẹn wa hẹroso i Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ọnọ-ọ, isodja orodje Syria i varuo obọ ne.” Itiọrurhomẹmro, nẹ ọke ọrana nyarhẹn, ufuoma o rhirhiẹ ye rẹn Asa-a. (2 Chron. 16:7, 9; 1 Ki. 15:32) Me ye yonorin?

14. Marhẹ wu ne ru hẹroso i Jehova lele oborẹ ọ ha 1 Timothy 4:12, me wu na sabu rhirhiẹ wu rhe ruẹ omaran?

¹⁴ Vwo omeriotọre jeghwai rha hẹroso i Jehova. Ọke we bromarhame, wu dje esegburhomẹmro ọgbogbanhon phia jeghwai hẹroso i Jehova. Ọrẹ omamerhomẹ, Jehova nọ yẹruọ uphẹn wu ne rhiẹ owuọwan usuẹn ekrun ọnẹyen. Oborẹ o fori ne wu ru vwana yẹ ọrẹ wu na hẹroso i Jehova ọke ephian. Ọnọ sabu họhọ taghene ọ lọhọre ra na hẹroso i Jehova ọke wu rha guọlọ brorhiẹn eghoghanren, ọrẹn nẹ ọke erọrọ vwo? Ọ ghanranren omamọ ne wu hẹroso i Jehova ọke we brorhiẹn, tobọ te eri sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe, aruẹ iruo re ne fiomarhọ, ọrhẹ ẹkẹ re bru te oma! Wu vwa hẹroso ẹghwanren ọnọ-ọ. Ukpomaran, guọlọ iruemru-urhi Baibol ri sekpahen erhirhiẹ wu havwọ, ne wu ji nyalele ọkpọvi ọrana. (Prov. 3:5, 6) Wu rhe ruẹ omaran, wu na lẹrhẹ oma merhen i Jehova jeghwai rhiẹ ohworho ra hẹrosua uvuẹn ukoko na.—Se 1 Timothy 4:12.

15. Lele oborẹ ọ ha 2 Chronicles 18:1-3; 19:2, orusọ ego yẹ Orodje Jehoshaphat o ruru?

¹⁵ Itiọrurhomẹmro, jerẹ ọwan ephian, are ihworho ri vwa gba, are ine ji rusọ ọkezẹko. Ọrẹn, o fo nẹ ọrana ọ lẹrhẹ are je ruẹ oborẹ are ina sabu ru ephian uvuẹn ogame i Jehova-a. Roro kpahen udje Orodje Jehoshaphat. O vwo iruemru irhorhomu buebun. Ọke rọ ha idama, “ọ guọlọ Osolobrugwẹ esẹ ye jeghwai nyalele akama enẹyen.” Habaye, o dje ihworho eduado ruẹ emwa ri ha Judah nẹ aye i yono ihworho na kpahen Jehova. (2 Chron. 17:4, 7) Dedevwo o vwo omamọ ẹhẹn, ọrẹn Jehoshaphat o ji brorhiẹn esọsọ ezẹko. Fọkiẹ orhienbro ọsọsọ owu, odibo i Jehova owu nọ yẹ i Jehoshaphat  ọkpọvi. (Se 2 Chronicles 18:1-3; 19:2.) Me wu na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọrana?

16. Me wu na sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Rajeev?

¹⁶ Rhiabọ dede urhebro ra ha wẹn jeghwai haye ruiruo. Ọkezẹko, jerẹ idama buebun, ọ bẹn wu na ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Ọrẹn, wu vwe je ẹhọn seriotọre-e. Djokarhọ oborẹ ọ phia rẹn idama owu re se Rajeev. Ọke rọ karorhọ ọke rọ ha uphuphẹn, nọ tare: “Uvwre ẹgbukpe erana, ọkezẹko mie rhe oborẹ mi na ha akpọ mẹ ru-u. Jerẹ iphuphẹn erọrọ, mi vwo omamerhomẹ kpahen iruẹn sansan ọrhẹ akpẹriọ ghwẹ ọrẹ mi ne riẹ uyono ukoko yanghene aghwoghwo.” Me yọ ha userhumu rẹn Rajeev? Ọkpako ukoko ro vwo ọdamẹ kpahiẹn nọ ha urhebro ezẹko riẹn. Rajeev nọ tare: “Ọ ha userhumu mẹ roro kpahen uruemru-urhi rọ ha 1 Timothy 4:8.” Rajeev nọ homariotọre ha urhebro na, jeghwai rharhumu roro kpahen oborẹ ọ ghini ghanren uvuẹn akpenyerẹn yen. Nọ tare: “Ni mi brorhiẹn mi na ha ogame i Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn mẹ.” Me yo nerhumuie? Rajeev nọ tare, “Ẹgbukpe ezẹko ọke a yẹ mẹ urhebro ọrana hin, ni mi mwuovwan mi na ga ẹrhẹ odibo owian.”

17. Marhẹ oma o ruẹ imizu ri kpako ne ọke aye a mẹrẹn idama ra ga i Jehova?

¹⁷ Oma ọ merhen imizu ri kpako ne ọke aye a mẹrẹn idama ra homaba aye ga i Jehova “ọrẹ okugbe”! (Zeph. 3:9) Aye i vwo ẹguọlọ kpahen oruru ọgbogbanhon ọrhẹ ẹhẹn sasasa are a ha wian owian ra yẹre are. Aye i vwo ẹguọlọ kpahen are.—1 John 2:14.

18. Jerẹ oborẹ ọ ha Proverbs 27:11, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni idama ra ga ye?

¹⁸ Idama, are i karorhọ taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen are jeghwai hẹroso are. Ọ tare taghene uvuẹn ẹdẹ oba na, ono vwo idama buebun ri na homakpahontọre. (Ps. 110:1-3) Jehova o rheri taghene are i vwo ẹguọlọ kpahiẹn, are i ji guọlọ ga ye te ekete omẹgbanhon aye o teri. Omarana, vwo erhionrin kpahen awọrọ, ji vwo erhionrin kpahen oma ọnọ. Wu rhe rusọ, rhiabọ dede uyono ọrhẹ ọghwọghwu ra yẹruọ, ji nie taghene o nẹ obẹ i Jehova rhe. (Heb. 12:6) Dabu wian gbanhon ne wu hẹrote ewian ra yẹruọ. Ọrọ mai ghanren, uvuẹn kemru kemru we ruẹ, jenẹ oma ọ merhen i Jehova kpahuọn.—Se Proverbs 27:11.