1. Aruẹ edamuni ego yẹ idibo i Jehova ina sabu dẹrughwaroghwu?

WA RIOJA fọkiẹ ọdamuni? Ọkezẹko omizu owu rọ ha ukoko na o ruruo sọ. (Jas. 3:2) Yanghene ohworho we lele wian, yanghene ohworho we lele riẹ isukuru ọnọ sabu ha djechẹẹ fọkime wa ga i Jehova. (1 Pet. 4:3, 4) Yanghene ihworho ekrun ọnọ a damoma aye ina dobọ ji, ne wu je riẹ uyono yanghene ghwoghwo rẹn awọrọ. (Matt. 10:35, 36) Orhianẹ ọdamuni na ọ gbanhonron omamọ, ọnọ sabu lẹrhuọ vwo ẹhẹn wu ne fiobọrhotọre. Ọrẹn, wu na sabu vwo imwẹro taghene o toro edamuni wu dẹrughwaroghwu-u, Jehova ọnọ yọ ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon wu ne vwo edirin.

2. Lele oborẹ ọ ha Romans 15:4, marhẹ isese i Baibol ono ru hobọte ọwan?

² Jehova o fiẹ iyẹnrẹn ihworho buebun ri vwa gba ri dẹrughwaroghwu edamuni rhẹ uvuẹn i Baibol na. Mesoriẹ? Neneyo ọwan i yono nẹ idje enana. Ọrana yẹ oborẹ i Jehova o mwu ọnyikọ Paul ya rhotọre. (Se Romans 15:4.) Ọke re se iyẹnrẹn enana, nọ lẹrhẹ ọwan vwo ẹhẹn ro te otọre ọrhẹ ifiẹrorhọ. Ọrẹn na mẹrẹn erere, o fori ne ru vrẹn ọre se i Baibol na. Ana vi ha uphẹn rẹn i Babol na nọ kpọ iroro ọwan vi, jeghwai hobọte ọmudu ọwan. Me ya na sabu ru orhianẹ a guọlọ ọkpọvi re ne nyerẹn ghele obẹnbẹn owu? Ana sabu ha ena ẹne enana ruiruo: (1) Nẹrhomo, (2) Ha ẹhẹn roro, (3) Roro kodo, ọrhẹ (4) Haye ruiruo. Jene yono kpahen oborẹ ona owuowu o mevirhọ. * Orho ru, na na ha ona ọnana yono nẹ oborẹ ọ phiare uvuẹn akpenyerẹn Orodje David ọrhẹ ọnyikọ Paul.

3. Bọmọke wu na ki tuẹn isese i Baibol rhọ, me yo fori wu ru, mesoriẹ?

 ³ (1) Nẹrhomo. Bọmọke wu na ki tuẹn isese i Baibol rhọ, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn erere nẹ isese na. Jerẹ udje, orhianẹ wa guọlọ urhebro kpahen oborẹ wu ne ru nyerẹn ghele obẹnbẹn owu, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn iruemru-urhi Baibol ri na ha userhumu wẹn brorhiẹn oborẹ wu ne ruo.—Phil. 4:6, 7; Jas. 1:5.

4. Me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn vwo imwẹro kpahen udje i Baibol na?

⁴ (2) Ha ẹhẹn roro. Jehova ọ yẹre ọwan omẹgbanhon iroro igbevwunu. Ne wu sabu vwo imwẹro kpahen iyẹnrẹn i Baibol na, damoma ha ẹhẹn roro kpahen erhirhiẹ na jeghwai fiomarhọ erhirhiẹ ohworho rọ ha iyẹnrẹn na. Damoma ne wu mẹrẹn ekwakwa ohworho na ọ mẹrẹn, jeghwai roro kpahen oborẹ ohworho na o roro kpahan.

5. Me yẹ eroro kodo, marhẹ wu ne ru roro kodo?

⁵ (3) Roro kodo. Eroro kodo o mevirhọ ọrẹ wu na dabu roro kpahen oborẹ wu seri ọrhẹ oborẹ iyẹnrẹn na o ru sekpahuọn. Ọ ha userhumu wẹn dabu vwẹruọ isese na fiotọre. Ohworho orho se i Baibol na, ọrẹn o vwo roro kodo kpahiẹ-ẹn, ọ họhọ ọke ohworho o sere emaren igari, ọrẹn o fiẹ adawun rhọ ye-e. Eroro kodo ọ họhọ ọke ohworho na o fiẹ ọsoso ekwakwa re sere emaren na rhọ ye nọ sabu merhen. Ne wu sabu roro kodo, o fori ne wu kpahenrhọ aruẹ enọ enana: ‘Me yẹ ohworho ra ta kpahan uvuẹn iyẹnrẹn na o ruru nọ sabu kwaphiẹ obẹnbẹn ye rhọ? Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu riẹn? Marhẹ mi ne ru ha oborẹ mi yonorin na diẹn ebẹnbẹn mẹ?’

6. Mesoriẹ o fo na ha oborẹ e yonorin ruiruo?

⁶ (4) Haye ruiruo. Jesu ọ tare taghene arha ha oborẹ e yonorin ruiruo-o, ọwan i họhọ ọhworhare rọ bọn oghwa rhẹ oberun eyẹn. Ọ wian gbanhon, ọrẹn owian yen ofefe. Mesoriẹ? Fọkime ọke ogiribo ọrhẹ ukude ọ bọmọ oghwa na, no seri. (Matt. 7:24-27) Omaran ọ ji havwọ, arha nẹrhomo, ha ẹhẹn roro, jeghwai roro kodo kpahen oborẹ e seri, ọrẹn a haye ruiruo-o, nọyẹ a wian fughwẹ. Ọke edamuni yanghene ẹkparehaso i rha damu esegburhomẹmro ọwan ni, ọ gbanhan te ro no dien aye-e. Ọrẹn, erhe yono jeghwai haye ruiruo, ne brorhiẹn ri serhọ, ne vwo ufuoma rhọ, jeghwai vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon. (Isa. 48:17, 18) Jenẹ a ha ena ẹne ra ta kpahen na yono nẹ oborẹ ọ phiare uvuẹn akpenyerẹn Orodje David.

7. Iyẹnrẹn i Baibol ọgo ye ne yono kpahen vwana?

⁷ Ugbehian yanghene ohworho ekrun ọnọ o ruruo oborẹ ọ daruọ dẹ ne? Orhiomaran, wu na sabu mẹrẹn erere nẹ iyẹnrẹn ọmọ Orodje David re se Absalom, ro ruẹ oborẹ ọ miamẹ ọsẹ ye jeghwai damoma ha ẹrhẹ usuon na.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.

8. Me wu na sabu ru ne wu mẹrẹn userhumu i Jehova?

⁸ (1) Nẹrhomo. Wu rhe se iyẹnrẹn na hin, nẹrhomo vwe i Jehova kpahen oborẹ oma o ruo kpahen oborẹ e ruruo na. (Ps. 6:6-9) Hunute oborẹ ọ daruọ te. Orho ru, nẹrhomo vwe i Jehova nọ lẹrhuọ mẹrẹn iruemru-urhi ri na ha userhumu wẹn ọke wa damoma nyerẹn ghele obẹnbẹn na.

9. Marhẹ wu na zẹ oborẹ ọ phiare uvwre David ọrhẹ Absalom koko?

⁹ (2) Ha ẹhẹn roro. Roro kpahen ekwakwa ri phiare uvuẹn iyẹnrẹn ọnana, ne wu ji roro kpahen oborẹ ọ hobọte Orodje David lele. Ọmọ i David re se Absalom,  ọ wian gbanhon uvwre ẹgbukpe buebun nẹ ihworho na i sabu vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (2 Sam. 15:7) Ọke i Absalom ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana ọke ro serhọ, no dje edọrhẹ ruẹ uvuẹn ọsoso Israel, no mwuegbe ihworho na nẹ aye i dedie ha no rhiẹ orodje aye. Ọ tobọ riẹriẹ ugbehian owu rọ kẹrẹ i David ọrhẹ ọrọ ha urhebro riẹn re se Ahithophel, nọ homaba ẹkparehaso na. Absalom no ghwoghwori taghene ọye orodje, nọ ji damoma ro no mwu jeghwai kpe i David, ọnọ sabu rhirhiẹ taghene David o kpomẹ gbangbanhon ọke ọrana. (Ps. 41:1-9) David no rhe kpahen oborẹ ọ phia na jeghwai zẹ nẹ i Jerusalem. Ọke oru, isodja i Absalom ni wọnrọn haso isodja i David. Ne fiẹ isodja i Absalom kparobọ, ne ji kpe Absalom hwu.

10. Marhẹ Orodje David ọrhọ kpahenrhọ ye lele bi?

¹⁰ Ọrọ ha kpahiẹn, ha ẹhẹn roro oborẹ oma o ruẹ i David ọke ekwakwa enana a phia riẹn. Ọye o vwo ẹguọlọ kpahen Absalom jeghwai hẹroso Ahithophel. Ọrẹn, aye awanva ri rhiẹ ihworho ri kẹreriẹ yi kparehasuiẹ. Aye i ruẹ oborẹ ọ da i David omamọ, jeghwai damoma kpe yi hwu. Manẹ i David o sabu roro taghene igbehian yen ere hẹrhẹre na i homaba i Absalom, rọ nọ lẹrhiẹ ja hẹroso aye. Manẹ ọ sabu roro kpahen ọmayen ọvo, jeghwai damoma ọye ọvo ọnọ zẹ nẹ ẹkwotọre na. Yanghene manẹ ọ lẹrhẹ ẹhẹn yen seriotọre. Ọrẹn, David o ruẹ ekwakwa erana-a. Ukpomaran, o fiẹ obẹnbẹn ọnana kparobọ. Me yọ ha userhumu riẹn?

11. Me yi David o ruru uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon ọnana?

¹¹ (3) Roro kodo. Iruemru-urhi ego ya na sabu yono nẹ iyẹnrẹn ọnana? Kpahenrhọ onọ ọnana, “Me yi David o ruru nọ sabu ha userhumu rẹn omayen?” David o brudu jeghwai brorhiẹn okpakpa ri vwe serhọ-ọ. Yanghene lẹrhẹ ofẹn mwuie te erhirhiẹ ro vwo rhe oborẹ ono ruo-o. Ukpomaran, nọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu riẹn. Ọ nekpẹn userhumu mie igbehian yen. Nọ ji kpare idjaghwẹ ogege kpahen orhienbro yi. Dedevwo oborẹ e ruruie ọ dariẹ omamọ, David ọ ji hẹroso awọrọ, o vwo utuoma kpahen aye-e. Nọ ji hẹroso i Jehova ọrhẹ igbehian yen ọke ephian.

12. Me yi Jehova o ruru nọ ha userhumu rẹn David?

¹² Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn David? Nyoma wu na guọlọ riobarorhọ, wu na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ yi David omẹgbanhon rọ guọlọre nọ sabu din ọdamuni ọnana. (Ps. 3:1-8; ikerẹmro ri ha oberun) Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ orhienbro i David. Nọ jeghwai hobọtua igbehian i David ri vwo atamwu, ọke aye a wọnrọn nẹ aye i simi orodje aye.

13. Marhẹ wu ne ru hẹrokele i David orhianẹ ohworho o ruruo oborẹ ọ daruọ omamọ? (Matthew 18:15-17)

¹³ (4) Haye ruiruo. Nọ oma, ‘Marhẹ mi ne ru hẹrokele i David?’ Ono rhomu wu rha kpare idjaghwẹ ogege kwaphiẹ obẹnbẹn na rhọ. Sekpahen erhirhiẹ na, wu na sabu ha urhebro i Jesu rọ ha Matthew urhomu-ẹmriẹn 18 ruiruo, yanghene uruemru-urhi rọ havwiẹ. (Se Matthew 18:15-17.) Ọrẹn, wu vwe brokpakpa brorhiẹn ọke wa tuekwẹre-e. O fori ne wu nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹhẹn ọfọfọ ọrhẹ ẹghwanren wu ne rhe oborẹ wu ne ruo. Rha hẹroso igbehian wu vwori. Jeghwai rhiabọ dede userhumu aye i yẹruọ. (Prov. 17:17) Ọrọ mai ghanren, nyalele ọkpọvi Jehova rọ ha i Baibol na.—Prov. 3:5, 6.

14. Erhirhiẹ ego yi na sabu lẹrhuọ roro kpahen oborẹ ọ ha 2 Timothy 1:12-16; 4:6-11, 17-22?

¹⁴ Ihworho ekrun ọnọ a kparehasuọ  fọkime wa ga i Jehova? Yanghene we rhirhiẹ ẹkwotọre re fiẹ ughwru yanghene ra dabọ owian ihworho i Jehova ji? Orhiomaran, wu na sabu mẹrẹn urhebro nẹ isese 2 Timothy 1:12-16 ọrhẹ 4:6-11, 17-22. * Paul ọ ya ekete i Baibol ọnana ọke rọ ha ekanron.

15. Me wu na sabu nọ mie i Jehova?

¹⁵ (1) Nẹrhomo. Bọmọke wu ne ki se eghwẹmro erana, nẹrhomo vwe i Jehova kpahen obẹnbẹn na ọrhẹ oborẹ ọ hobọte owẹwẹ lele. Hunute oborẹ ọ daruọ te. Orho ru, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn iruemru-urhi ri ha iyẹnrẹn ri sekpahen edamuni Paul, ri na ha userhumu wẹn rhe oborẹ wu ne ruo kpahen obẹnbẹn na.

16. Me yọ phia rẹn Paul?

¹⁶ (2) Ha ẹhẹn roro. Fiomarhọ erhirhiẹ i Paul. A ha ejọrọ kanriẹn uvuẹn ekanron rọ ha i Rome. E ji fiẹ rhẹ ekanron vrẹn ne, ọrẹn ọke ọnana o rheri taghene ene kpe yi hwu. Igbehian yen ezẹko i sẹrerhumuje vwo ne, oma ọ ji bẹn yen ne.—2 Tim. 1:15.

17. Marhẹ i Paul ọrhọ kpahenrhọ ye bi?

¹⁷ Manẹ i Paul ọ sabu tẹnrovi oborẹ ọ phia riẹn vrẹn ne, jeghwai roro taghene orhianẹ ọ djẹ odjẹ ọrọrọ, manẹ e vwe mwuie rhẹ ekanro-on. Manẹ ọ sabu tuekwẹre kpahen ehworhare ri ha ẹkwotọre i Asia ri sẹrerhumuje vwo, manẹ ọ vwọ ji hẹroso igbehian yen re hẹrhẹre-e. Ọrẹn, Paul o ruẹ ekwakwa erana-a. Me yọ lẹrheriẹ vwo uduefigbere ọrhẹ ifiẹrorhọ?

18. Me yi Paul o ruru uvuẹn erhirhiẹ ọnana?

¹⁸ (3) Roro kodo. Kpahenrhọ onọ ọnana, “Me yi Paul o ruru nọ sabu ha userhumu rẹn omayen?” Dedevwo Paul o rheri taghene ono hwuo phẹrẹkpẹ, ọ sẹriẹ ẹro taghene oborẹ ọ mai ghanren ro no ruo, yẹ ọrẹ ọnọ ha ujiri vwe i Jehova-a. O ji roro kpahen oborẹ ono ru ha urhebro rẹn awọrọ. Ọ hẹroso i Jehova nyoma rọ nẹrhomo ọke ephian. (2 Tim. 1:3) Ukperẹ ọnọ tẹnrovi ihworho ri sẹrerhumuje vwo, no dje ọdaremẹro phia rẹn igbehian yen ri vwo atamwu ri hobọtua ye izede re rhiẹromẹrẹn. Habaye, Paul o yono kpahen Ẹmro i Jehova ọke ephian. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Ọrọ mai ghanren, o vwo imwẹro ọgbogbanhon taghene Jehova ọrhẹ Jesu i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Aye a sẹrerhumuje vwo-o, aye ina ha ebrurhọ rhẹ ewian yen.

19. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn Paul?

¹⁹ Jehova ọ ha orhetio rẹn Paul taghene ana kparehasuiẹ fọkime ọye Olele Kristi. (Acts 21:11-13) Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn Paul? Ọ kpahenrhọ ẹrhomo i Paul, jeghwai yẹ ye omẹgbanhon. (2 Tim. 4:17) A yẹ Paul imwẹro taghene ọnọ mẹrẹn osẹkwa fọkiẹ owian ọgbogbanhon rọ wian ne. Jehova ọ ji ha igbehian i Paul ri vwo atamwu ha userhumu riẹn.

20. Lele oborẹ ọ ha Romans 8:38, 39, marhẹ ene ru hẹrokele i Paul?

²⁰ (4) Haye ruiruo. Nọ oma, ‘Marhẹ mi ne ru hẹrokele i Paul?’ Jerẹ i Paul, o fori ne fiẹrorhọ taghene ana kparehaso ọwan fọkiẹ esegburhomẹmro ọwan. (Mark 10:29, 30) Na sabu sẹrorẹ emevigbanhon ọwan udabọ ọdamuni, o fori na hẹroso i Jehova ọrẹ ẹrhomo, vwo omamọ ẹkwaphiẹrhotọre uyono i Baibol omobọ. O ji fo na karorhọ taghene owu usuẹn ekwakwa ri mai ghanren re ne ruo yẹ ọrẹ ana ha ujiri vwe i Jehova. Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ọ sẹrerhumuje ọwan vwo-o, habaye o vwo oborẹ ohworho owuorowu ọnọ sabu ru rọ nọ lẹrhẹ i Jehova je vwo ẹguọlọ kpahen ọwa-an.—Se Romans 8:38, 39; Heb. 13:5, 6.

21. Me yọ ha userhumu rẹn Aya ọrhẹ Hector fiẹ ebẹnbẹn aye i dẹrughwaroghwu kparobọ?

²¹ O toro oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ-ọ, ana sabu vwo omẹgbanhon nẹ idje i Baibol na. Jerẹ udje, Aya, ro rhiẹ ọkobaro ro rhirhiẹ Japan, ọ tare taghene ikuegbe i Jonah ọ ha userhumu riẹn fiẹ ofẹn re ne ghwoghwo uvuẹn afiede kparobọ. Hector, ro rhiẹ uphuphẹn ro rhirhiẹ Indonesia, rẹ eri vwiẹriẹ i vwa ga i Jehova, ọ tare taghene udje i Ruth ọ ha userhumu riẹn guọlọ ga i Jehova rhọ.

22. Marhẹ wu ne ru mẹrẹn erere rhọ ọke we ni iruẹn udje i Baibol yanghene se irhomu-ẹmro ri ha “Imitate Their Faith”?

²² Bọgo wu na mẹrẹn idje i Baibol ri na bọn owẹwẹ gbanhon? Ividio sansan ọrhẹ iruẹn udje ikpekporo kugbe irhomu-ẹmro sansan ri ha “Imitate Their Faith,” ina sabu lẹrhuọ vwẹruọ ekwakwa ri phiare uvuẹn i Baibol na. * Bọmọke wu ne ki ni, kerhọ, yanghene se iyẹnrẹn ra dabu guọlọ fiotọre, nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn ihwẹnmro kirighwo wu na ha ruiruo. Fiomarhọ erhirhiẹ ohworho we se kpahan na. Roro kodo kpahen oborẹ idibo i Jehova enana ri fuevwan na i ruru, ọrhẹ oborẹ ọ ha userhumu rẹn aye fiẹ ebẹnbẹn aye kparobọ. Orho ru, ha oborẹ wu yonorin ruiruo uvuẹn erhirhiẹ ọnọ. Kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ userhumu rọ ha wẹn ne. Djephia taghene wu vwo ọdaremẹro kpahen userhumu na, nyoma wu na guọlọ izede wu ne ru ha urhebro rẹn awọrọ ji hobọtua aye.

23. Lele oborẹ ọ ha Isaiah 41:10, 13, me yi Jehova o veri taghene ono ru rẹn ọwan?

²³ Akpenyerẹn uvuẹn akpọ ọnana re Echu o suẹn na ọnọ sabu bẹn e nyerẹn, ọkezẹko e rhe oborẹ ene ruo-o. (2 Tim. 3:1) Ọrẹn, o fo ne brudu phan yanghene zofẹ-ẹn. Jehova o rhe oborẹ a dẹrughwaroghwẹ. Erhe vwo ebẹnbẹn, o veri taghene ọnọ ha obọrhe ọnẹyen ha userhumu rẹn ọwan. (Se Isaiah 41:10, 13.) E vwo imwẹro taghene Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan, habaye i Baibol na ọ yẹ ọwan omẹgbanhon re ne vwo edirin ebẹnbẹn ephian.