1-2. Ọrọmo yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ohworho re yono mwuọvwan omebrurhame?

AMY ro rhirhiẹ Fiji, ọrhọ ta, “Mi vwo ẹguọlọ kpahen oborẹ mie yono nẹ i Baibol na. Mi rheri taghene ọrana yẹ urhomẹmro na. Ọrẹn, ọke mie kwomakugbe imizu ukoko na, yi mie ruẹ ewene jeghwai bromarhame.” Udje Amy, o yonirin ọwan urhomẹmro ọghoghanren ọnana: Ohworho ra ha i Baibol yono, ono ru riarorhọ jeghwai mwuovwan omebrurhame, ọke imizu ukoko na i rha ha userhumu riẹn.

² Omizu owuowu ọnọ sabu ha userhumu rẹn ihworho re yono homaba ukoko na. (Eph. 4:16) Ọkobaro owu re se Leilani, ro rhirhiẹ Vanuatu, ọrhọ ta: “A tariẹ taghene ọsoso amwa ya mọren ọmọ. O mwurun mẹ ẹro taghene ọnana o ji sekpahen owian re ruẹ idibo; ọsoso imizu ukoko na ya ha userhumu rẹn ohworho re yono rhe urhomẹmro na.” Ihworho ekrun, igbehian, ọrhẹ iyono ya ha userhumu rẹn ọmọ dua te edje. Aye e ruẹ ọnana nyoma aye a ha urhebro rẹn ọmọ na, jeghwai yonie iyono eghoghanren. Omaran ọ ji havwọ, imizu ina sabu ha ọkpọvi ọrhẹ urhebro phia jeghwai dje omamọ udje rẹn ihworho ra ha i Baibol yono, rọ nọ ha userhumu rẹn aye mwuovwan omebrurhame.—Prov. 15:22.

3. Me wu na sabu yono nẹ oborẹ Ana, Dorin, ọrhẹ Leilani i tare?

³ Mesoriẹ o fo nẹ omizu rọ ha i Baibol yono ohworho, o rhiabọ dede userhumu imizu erọrọ ina sabu haphia uvuẹn uyono na? Djokarhọ oborẹ Ana, ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Moldova, ọ tare: “Ọ bẹn ohworho owu ọvo ọnọ hẹrote ọsoso edamẹ ohworho ra ha i Baibol yono o vwori ọke  ro ruẹ riaro.” Dorin ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan rọ ji ga uvuẹn Moldova, ọrhọ ta: “Ọgbọ buebun, imizu erọrọ ri vwobọrhọ uyono na a tẹmro re te ọmudu ohworho re yono na, oborẹ mi ne je roro kpahen dẹ.” Leilani ọ hunute iroro ọrọrọ: “Ẹguọlọ ọrhẹ ẹruete re dje rẹn ohworho na, ọnọ sabu ha userhumu riẹn rhe taghene ọwan ghini ihworho i Jehova.”—John 13:35.

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Ọrẹn, wu na sabu roro, ‘Marhẹ mi ne ru ha userhumu rẹn ohworho ra ha i Baibol yono ru riarorhọ, orhianẹ rhẹ omẹmẹ ye yonie-e?’ Jene roro kpahen oborẹ ana sabu ru, ọke arha ha use rẹn ọwan na homaba uyono i Baibol, ọrhẹ oborẹ ana sabu ru ọke ohworho na ọrhọ rhiẹ uyono ukoko ne. Ene ji yono kpahen oborẹ ekpako ukoko ine ru ha userhumu rẹn ohworho re yono mwuovwan omebrurhame.

5. Me yo fori ne wu ru ọke arha ha use wẹn ne wu homaba uyono i Baibol?

⁵ Ọke re ruẹ uyono i Baibol, omizu ro vwo uyono na, yo vwo owian rọ nọ ha userhumu rẹn ohworho na vwẹruọ i Baibol na. Ọrhọ ha use wẹn ne wu homaba uyono na, o fori ne wu ni oma rhiẹ ọrọ ha userhumu riẹn. Owian ọnọ ọrẹ wu na hobọtua ye. (Eccl. 4:9, 10) Me wu na sabu ru rọ nọ ha userhumu phia uvwre uyono na?

6. Ọke wu rha homaba uyono i Baibol, marhẹ wu ne ru ha uruemru-urhi rọ ha Proverbs 20:18 ruiruo?

⁶ Mwuegbe rhẹ uyono na. Ọrukaro, ta rẹn omizu ro vwo uyono na nọ ta wẹn kpahen iyẹnrẹn ezẹko sekpahen ohworho re se yono na. (Se Proverbs 20:18.) Wu na sabu nọ: “Me wu rhe kpahen ohworho we yono na? Urhomu-ẹmro ọgo wa guọlọ lelie yono? Me wu guọlọre taghene o yono nẹ uyono ọnana rhe? O vwo oborẹ o fori ne mi ta ọrhẹ oborẹ mi na ja ta uvuẹn uyono na? Me yọ nọ sabu ha userhumu riẹn ru riarorhọ?” Itiọrurhomẹmro, oyono na ọ ta rẹn omizu rọ ha use riẹn na, ekwakwa odjahen ohworho ro yono na-a, ọrẹn oborẹ ọ ta riẹn ọnọ sabu ha userhumu riẹn. Imishọnari owu re se Joy, ọ ta rẹn imizu ra homaba ye yono ihworho kpahen ekwakwa enana. Ọrhọ ta: “Iyẹnrẹn enana a ha userhumu rẹn omizu ro leli mẹ ye ruẹ uyono na vwo ọdamẹ kpahen ohworho ame e ye yono na, no ji rhe oborẹ ọnọ ta uvuẹn uyono na.”

7. Mesoriẹ o fo ne wu mwuegbe orhianẹ a ha use wẹn ne wu homaba uyono i Baibol?

⁷ Orhianẹ a ha use wẹn ne wu homaba uyono i Baibol, ono rhomu orhianẹ wu mwuegbe rhẹ ekete re ne yono na. (Ezra 7:10) Dorin, ro rhiẹ omizu ọhworhare ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Oma ọ merhen mẹ ọke omizu rọ nọ homaba uyono na orho mwuegbe rhẹ uyono na. Omarana, nọ sabu vwobọrhọ ye vuọnvuọn.” Habaye,  ohworho re yono na ọnọ ji djokarhọ ye taghene are awanva i dabu mwuegbe rhe, ọnana ono dje omamọ udje riẹn. Orhianẹ wu sabu mwuegbe rhọ ye hiẹ-ẹn, o fori ne wu fi ọke rhotọre guọlọ ihwẹnmro uyono na.

8. Marhẹ wu ne ru ruẹ ẹrhomo wu na haphia uvuẹn uyono na mwidjẹn?

⁸ Ẹrhomo oghọn ọghoghanren uvuẹn uyono na, omarana dabu roro kpahen oborẹ wu na ta rhọtọre, orhianẹ a ta wẹn ne wu nẹrhomo uvuẹn uyono na. Ọke ọrana, ẹrhomo enọ ni na dabu serhọ. (Ps. 141:2) Hanae, ro rhirhiẹ i Japan, ọ ji karorhọ ẹrhomo omizu ọmase owu ro lele omizu ro yonie, rhiẹ uyono ọnẹyen ọ nẹren. Ọrhọ ta: “Mi djokarhọ ye taghene o vwo onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ Jehova, ne mi ji guọlọ hẹrokelie. Mi ji mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo ẹguọlọ kpahen mẹ ọke rọ hunute odẹ mẹ uvuẹn ẹrhomo na.”

9. Lele oborẹ ọ ha James 1:19, marhẹ wu ne ru ha userhumu phia uvuẹn uyono na?

⁹ Hobọtua ọrọ ha uyono na phia ọke re ruẹ uyono na. Omizu re se Omamuyovbi ro rhiẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Nigeria, ọrhọ ta, “Omizu ra ha use riẹn na, ọ ha userhumu phia ọke ọrhọ dabu kerhọ uvwre uyono na. O toroba uyono na nyoma rọ vwọ tẹmro buebun, fọkime o rheri taghene oyono na yọ ha uyono na phia.” Marhẹ wu ne ru rhe ọke ro fori wu ne toroba uyono na, ọrhẹ oborẹ wu ne ruie lele? (Prov. 25:11) Dabu kerhọ ọke oyono na ọrhẹ ohworho re yono na a tẹmro. (Se James 1:19.) Ọke ọrana ne wu na sabu ha userhumu phia uvuẹn ọke ro serhọ. Itiọrurhomẹmro, o fori ne wu roro wu ki tẹmro. Jerẹ udje, o fo ne wu tẹmro buebun rọ nọ jaghwẹ rhọ iroro rẹ oyono na ọ haphia-a, yanghene ta kpahen urhomu-ẹmro ọrọrọ-ọ. Ọrẹn, nyoma ẹmro kpeke, idje yanghene onọ, wu na sabu dje ihwẹnmro re yono na fiotọre. Ọkezẹko, wu na sabu roro taghene o vwo ekwakwa buebun wu ne toroba uyono na-a. Ọrẹn, wu rha kpẹmẹ ohworho re yono na jeghwai vwo ọdamẹ kpahiẹn, wu na ha userhumu riẹn ru riarorhọ.

10. Marhẹ oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne ono ru ha userhumu rẹn ohworho re yono na?

¹⁰ Ta rẹn aye oborẹ wu rhiẹromẹrẹn ne. Orho serhọ, wu na sabu ta rẹn ohworho re yono na kpeke oborẹ wu ru yono urhomẹmro na, oborẹ wu ru fiẹ aruẹ obẹnbẹn owu kparobọ, yanghene oborẹ i Jehova o ru ha userhumu wẹn. (Ps. 78:4, 7) Ọnana ọnọ sabu rhiẹ oborẹ ọnọ ha userhumu riẹn. Ọnọ sabu bọn esegburhomẹmro yanghene uduefigbere ọnẹyen gbanhon ro no ru riarorhọ, ji mwuovwan omebrurhame. Habaye, ọnọ ji sabu dje riẹn oborẹ ono ru fiẹ obẹnbẹn rọ dẹrughwaroghwẹ kparobọ. (1 Pet. 5:9) Gabriel, ro rhirhiẹ Brazil rọ ji ga ẹrhẹ ọkobaro vwana, ọ karorhọ oborẹ ọ ha userhumu riẹn ọke ro yono  i Baibol na. Ọrhọ ta: “Ọke mie rhon kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu na, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ mẹrẹn ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ. Orhianẹ aye i sabu fiekparobọ, nọyẹ mi na ji sabu fiẹ ọnẹmẹ kparobọ.”

11-12. Mesoriẹ ene dede ohworho ra ha i Baibol yono rọ rhiẹ uyono obọ?

¹¹ Nẹ ohworho ra ha i Baibol yono nọ sabu ru riaro te erhirhiẹ omebrurhame, o fori no rho riẹ uyono ukoko ọke ephian, nọ ji mẹrẹn erere nie rhe. (Heb. 10:24, 25) Ọro yonie na yọ nọ ha use riẹn rhiẹ uyono ọrẹ ukaro. Ọrhọ rhiẹ uyono ne, ọwan ephian ni na ha urhebro riẹn nọ rhọ rhiẹ uyono ọke ephian. Ọrẹn marhẹ ene ru sabu ruie?

¹² Dede ọre yono na sasasa. (Rom. 15:7) Orhianẹ ọre yono na ọ mẹrẹnvwrurhe taghene a dabu dedie, ọnọ sabu vwo ẹhẹn rọ nọ rhiẹ uyono ọke ephian. O fori na dabu mroma ye sasasa, na jeghwai dje yi rẹn awọrọ, nẹ ẹhẹn yen ọ sabu te otọre. Wu vwe roro taghene awọrọ a hẹrote yi-i; fọkime ọro yonie na ọnọ sabu kpọke yanghene vwo ewian erọrọ. Dabu kerhọ ẹmro ọre yono na ọ ta, ne wu jeghwai dje ọdamẹ phia riẹn. Marhẹ edede sasasa ọnọ, ono ru hobọte yi? Djokarhọ oborẹ Dmitrii, ro bromarhame ro vwo jijiri na, rọ ga ẹrhẹ odibo owian ọ karorhọ. Ọke ro roro kpahen uyono ọrukaro rọ nyaren, nọ tare: “Omizu ọhworhare owu nọ mẹrenren mẹ mi mevi otafe Aghwẹlẹ Uvie na rhẹ ibiẹ ofẹn, ọye no sunrun mẹ ruẹ uvuien. Imizu buebun ni rhe ma mroma mẹ. O ghini gbe mẹ unu omamọ. Mi vwo omamerhomẹ kpahen ọnana omamọ, te erhirhiẹ mie roro taghene manẹ ne ruẹ uyono kẹdẹkẹdẹ uvuẹn ọkprughwre na. Mi rhiẹromẹrẹn oborẹ mi vwa ji mẹrẹn uvuẹn ekete ọrọrọ dẹ.”

13. Marhẹ uruemru ọnọ ono ru hobọte ohworho re yono?

¹³ Dje omamọ udje phia. Uruemru ọnọ ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho re yono na vwo imwẹro taghene ọye ọ mẹrẹn urhomẹmro na ne. (Matt. 5:16) Vitalii, rọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian uvuẹn Moldova, nọ tare: “Mi yono kpahen oborẹ awọrọ uvuẹn ukoko na e nyerẹn, e roro, ọrhẹ oborẹ aye e ruẹ lele. Ọnana nọ lẹrhere mẹ vwo imwẹro taghene Iseri Jehova ya ghini ga ogame urhomẹmro na.”

14. Marhẹ udje ọnọ ono ru ha userhumu rẹn ohworho ru riarorhọ?

¹⁴ Nẹ ohworho re yono ọ sabu mwuovwan omebrurhame, o fori nọ ha oborẹ o yono ruiruo. Ọnana ọ ghwai lọhọ-ọ. Ọrẹn, ohworho re yono na ọrhọ mẹrẹn oborẹ wa mẹrẹn erere nẹ iruemru-urhi Baibol, ọnọ sabu hẹrokeluo. (1 Cor. 11:1) Roro kpahen udje Hanae, ra hunute vrẹn ne. Nọ tare: “Imizu ukoko na e ruẹ lele oborẹ mie yono kpahan na. Mi mẹrẹn oborẹ mi ne ru ha  urhebro phia, harhomu jeghwai djẹ ẹguọlọ phia. Aye a tẹmro esiri kpahen awọrọ. Mi ji guọlọ hẹrokele aye.”

15. Marhẹ Proverbs 27:17 o ru ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ o fo ne mwu ugbehian rhẹ ohworho re yono rọ rhiẹ uyono obọ?

¹⁵ Ha ọre yono na mwu ugbehian. Ohworho re yono na orho riẹ uyono ọke ephian, gbe rhe dje ọdamẹ riẹn. (Phil. 2:4) Damoma ne wu dabu rhe yi. Dedevwo o fo na tẹmro kpahen akpenyerẹn yen pha-an, ọrẹn jirie kpahen ewene ro ru ne, nọ yen kpahen uyono i Baibol yi, ekruien ọrhẹ owian yen. Ikuegbe enana ina sabu lẹrhẹ onyerẹnkugbe are kpẹnkpẹn rhọ. Wu rha ha ohworho re yono na mwu ugbehian, wu na sabu ha userhumu riẹn mwuovwan omebrurhame. (Se Proverbs 27:17.) Vwana, Hanae ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ne. Ọke rọ karorhọ ẹdẹ ọrukaro ro riẹ uyono, nọ tare: “Ọke mie mwu igbehian uvuẹn ukoko na ne, ni mie vwo ẹhẹn mi ne riẹ uyono ọke ephian, ni mie ji riẹ uyono dedevwo oma ọ bẹnren mẹ ne. Mia riamerhen okugbe igbehian ekpokpọ mi vwori, ọnana nọ ha userhumu mẹ sabu dobọ igbehian mi vwori bi ji. Mi guọlọ tikẹrẹ i Jehova rhọ ọrhẹ imizu ukoko na. Omarana, ni mi brorhiẹn mie bromarhame.”

16. Me yẹ emru ọrọrọ wu na sabu ru nẹ oma ọ merhen ohworho re yono uvuẹn uyono ukoko?

¹⁶ Ọke ọre yono na o ruẹ riarorhọ jeghwai ruẹ ewene, ha userhumu riẹn mẹrẹnvwrurhe taghene ọye owuọwan usuẹn ukoko na. Wu na sabu ruie nyoma uruemru ghwologhwolo ọnọ. (Heb. 13:2) Ọke i Denis rọ ga uvuẹn Moldova, ọ karorhọ ọke ro yono i Baibol na obọ, nọ tare: “Ọgbọ buebun, a ha use mẹ ọrhẹ ane mẹ riẹ akpẹriọ rhẹ imizu na. Ame i yono kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn aye. Ọrana ọ ha urhebro rẹn ame. Ọke akpẹriọ enana, i ha userhumu rẹn ame vwo imwẹro taghene ame i ghini guọlọ ga i Jehova, ji rhe taghene omamọ akpọ ọ hẹrhẹ ame.” Ogege ohworho re yono na orho mwuovwan oghwoghwẹmro ne, wu na sabu se yi no leluo riẹ aghwoghwo. Diego, ro rhiẹ oghwoghwẹmro uvuẹn Brazil, nọ tare: “Imizu buebun a ha use mẹ ne mi lele aye riẹ aghwoghwo. Ọnana yẹ izede rọ mai rhomu mia sabu rhe imizu na fiotọre. Ọke mie lele aye nya, ni mie yono ekwakwa buebun, jeghwai tikẹrẹ i Jehova ọrhẹ Jesu rhọ.”

17. Marhẹ ekpako ine ru ha userhumu rẹn ohworho re yono?

¹⁷ Fiẹ ọke rhotọre rẹn era ha i Baibol yono. Ekpako i rhe dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ rẹn ihworho re yono, ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye mwuovwan omebrurhame. Wu na sabu lele ihworho re yono tẹmro kugbe uvuẹn uyono ukoko? Aye ina mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwo ọdamẹ kpahen  aye ọke wu rha karorhọ odẹ aye, maido aye arha kpahanrhọ enọ ne. Wu na sabu kwpahiẹ ọke ọnọ rhọ, ne wu lele omizu rọ yọ ha uyono i Baibol phia? Wu na sabu ha userhumu rẹn ohworho re yono na omamọ. Omizu owu ro rhiẹ ọkobaro re se Jackie, ro rhirhiẹ i Nigeria, nọ tare: “Ogbe ihworho buebun re yono i Baibol na unu taghene ohworho ro leliri mẹ rhe na ọkpako ukoko. Owuọwan usuẹn eri mie yono nọ tare: ‘Ipastọ mẹ ọ sabu ruie dẹ-ẹ. Edafe ọvo yẹ ọye ọ kọn bruiẹ, orhianẹ aye i kwosa riẹn!’ ” Ohworho ọnana ọ tuẹn uyono ukoko rhọ ne.

18. Marhẹ ekpako ine ru ha oborẹ ọ ha Acts 20:28 ruiruo?

¹⁸ Yono jeghwai ha urhebro rẹn imizu re yono awọrọ. Ekpako i vwo owian ọghoghanren rẹ aye ina ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro na dabu ten ona owian aghwoghwo na, haba ona re yono awọrọ. (Se Acts 20:28.) Orhianẹ ofa ọ ruẹ omizu rọ nọ ha uyono i Baibol phia udaruọ, wẹwẹ gba ha uyono na phia. Jackie, ra hunute vrẹn ne, nọ tare: “Ekpako a nọ mẹ ọke ephian kpahen ihworho mia ha i Baibol yono. Mi rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn kpahen oborẹ mi ne ru ha uyono i Baibol phia, aye na ha userhumu mẹ.” Ekpako ukoko ina sabu ha userhumu ọduado rẹn imizu re yono awọrọ nẹ aye i vwo edirin. (1 Thess. 5:11) Jackie nọ habaye: “Oma ọ merhen mẹ ọke ekpako na a ta mẹ taghene aye i vwo ọdamẹ kpahen owian mẹ. Aruẹ ẹmro erana a lẹrhẹ ẹhẹn mẹ kpokpọ, jerẹ ame ọfọfọ ra da uvwre ọke uvo ọgbogbanhon. Ẹmro ujiri aye a ha mẹ, ọ lẹrhe mẹ vwo imwẹro taghene omamọ owian yi mia wian ọke mia ha uyono i Baibol phia, ọnana nọ yẹ mẹ aghọghọ rhọ.”—Prov. 25:25.

19. Aghọghọ ọgo yẹ ọwan ephian ina sabu vwo?

¹⁹ Orhianẹ a vwa tobọ ha i Baibol yono ihworho vwana-a, ana ji sabu ha userhumu rẹn ohworho mwuovwan omebrurhame. Vabọ ẹmro buebun, ana sabu ha userhumu rẹn omizu rọ ha uyono na phia nyoma ẹkpahenrhọ ra dabu mwuegbe yi. Ana sabu ha igbehian mwu ọre yono na ọke ọrhọ rhiẹ Aghwẹlẹ Uvie, ana ji sabu dje omamọ udje rẹn aye. Ekpako ina sabu ha urhebro rẹn ohworho re yono na ọrhẹ ọro yonie nyoma uyono ọrhẹ ujiri. Itiọrurhomẹrmo, oma ọnọ merhen ọwan omamọ ọke erhe rhe taghene a ha userhumu rẹn ohworho vwo ẹguọlọ jeghwai ga i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ọwan.