1-2. Me yọ nọ lẹrhẹ i Jehova rhiabọ dede ogame ọwan?

 ME WE roro kpahan ọke wu rhe rhon ẹmro na “ogame”? Ọkezẹko, wu na sabu roro kpahen omizu ukoko na ro sighwẹ kẹrẹ ekpa ye rọ nẹrhomo nẹ ẹhẹn vwe i Jehova. Yanghene wu na sabu roro kpahen ekrun oma ọ merhan ra dabu riamerhen uyono i Baibol.

² Uvuẹn erhirhiẹ eva erana, ere ruẹ irueruo erana, a ha ogame phia. Jehova ono rhiabọ dede ogame aye? Ee, orhianẹ aye i rurie lele ọhọre ọnẹyen, aye i ji haye phia rhẹ ọghọ kugbe ẹguọlọ. Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova omamọ. Ọwan i rheri taghene o fo Ohworho ra na ha ogame riẹn, habaye a ji guọlọ nẹ irueruo ogame ọwan orhiẹ ọrẹ obọdẹn.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen aruẹ ogame ri Jehova o rhiabọ dede uvuẹn ọke ahwanren, ene ji yono kpahen eghọn ẹrẹnren ri sekpahen ogame ọwan ri Jehova o rhiabọ dede inyenana. Ọke re yonie, ana sabu roro kpahen oborẹ owuowọnwan ono ru ruẹ irueruo ogame yen rhomurhọ. Ene ji yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ogame urhomẹmro ọ yẹ ọwan omamerhomẹ.

4. Marhẹ idibo i Jehova ọke ahwanren i ru dje ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova phia?

⁴ Uvuẹn ọke ahwanren, ihworho ri fuevwan jerẹ Abel, Noah, Abraham, ọrhẹ Job, i dje ọghọ ọrhẹ ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova phia. Izede ọgo? Nyoma aye a  huvwele, dje esegburhomẹmro, ji ze izobo. Baibol na ọ ta kpahen irueruo ogame kirighwo ro fori nẹ aye i haphia-a. Ọrẹn, aye i ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri jiri Jehova, ọye no ji rhiabọ ha ogame aye. Ọke oru, Jehova nọ ha Urhi rẹn emọ Abraham nyoma i Moses. Irhi enana i vwo ọkpọvi kirighwo sansan kpahen oborẹ aye ina ga i Jehova lele uvuẹn izede ro vwo ekwerhọ kpahen.

5. Ewene ọgo yọ havwiẹ sekpahen ogame urhomẹmro ọke i Jesu o hwu ra ji rhọmiẹ hin?

⁵ Ọke i Jesu o hwu, ra ji rhọmiẹ hin, Jehova ọrhọ guọlọ nẹ ihworho i nyalele Urhi Moses na-a. (Rom. 10:4) Ilele Kristi, ina nyalele urhi ọkpokpọ, nọyẹ, “urhi ọrẹ i Kristi na.” (Gal. 6:2) Aye ina sabu huvwele “urhi” ọnana, orhiẹ ọrẹ aye ina nyalele irhi buebu-un, ọrẹn nyoma aye ina hẹrokele udje ọrhẹ iyono i Jesu. Inyenana, Ilele Kristi a damoma hẹrokele Kristi neneyo aye i sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, ji “mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn” rẹn oma aye.—Matt. 11:29.

6. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere nẹ urhomu-ẹmro ọnana?

⁶ Ọke we yono kpahen erhirhiẹ owuowu uvuẹn ogame ọwan, nọ oma, ‘Eru riaro ọgo mi ru ne sekpahen erhirhiẹ ọnana?’ Wu na ji sabu nọ, ‘Mi na sabu ru rhomurhọ uvuẹn irueruo ogame mẹ?’ O fori nẹ oma ọ merhuọn kpahen oborẹ wu wian te ne, ọrẹn o ji fo ne wu nẹrhomo kpahen ewene ro fori wu ru.

7. Ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn ọwan rhe?

⁷ Ọwan a ga i Jehova ọke arha nẹrhomo vwe yi. Baibol na ọ ha ẹrhomo ọwan dje ajijan ra dabu mwuegbe yi, ra haphia uvuẹn tabernacle, ọrhẹ oghwa ẹga na ọke oru. (Ps. 141:2) Ajijan ọrana o vwo omamọ ọrhen rọ merhen i Jehova oma. Omaran ọ ji havwọ, ẹrhomo ọwan ro nẹ ẹhẹn rhe “ọ merhiẹn oma,” arha tobọ ha ẹmro elolọhọ ruiruo dede. (Prov. 15:8; Deut. 33:10) O fori ne vwo imwẹro taghene oma ọ merhen i Jehova ọke re dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro ọwan phia riẹn. Ọ guọlọre taghene ọwan i ta edamẹ, ifiẹrorhọ ọrhẹ ojemẹ ọwan riẹn. Bọmọke wu na ki nẹrhomo vwe i Jehova, ono rhomu wu rha dabu roro kpahen oborẹ wu na ta. Wu rhe ruẹ oma-ran, wu na sabu nẹrhomo ro serhọ vwe i Jehova.

8. Obọdẹn uphẹn ọgo ye vwori re ne jiri Jehova?

⁸ Ọwan a ga i Jehova ọke erhe jirie. (Ps. 34:1) Ọwan e jiri Jehova ọke ra ta rẹn awọrọ kpahen ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro re vwo kpahen iruemru ọrhẹ ewian igbevwunu enẹyen. O vwo ekwakwa buebun ri na lẹrhẹ ọwan jiri Jehova, erhe vwo ọdaremẹro kpahiẹn. Arha ha ọke roro kodo kpahen orhorhomu i Jehova—kpahen ọsoso oborẹ o ru rẹn ọwan—ene rhe jirie ọke ephian. Owian aghwoghwo na, ọ yẹ ọwan obọdẹn uphẹn re ne “ze izobo ujiri harẹn Osolobrugwẹ, nọyẹ, ẹmro ọwan.” (Heb. 13:15) Jerẹ oborẹ o fori na dabu roro kpahen oborẹ ana ta uvuẹn ẹrhomo ra nẹ vwe i Jehova, o ji fo na dabu roro kpahen oborẹ ana ta rẹn ihworho ra vwa uvuẹn aghwoghwo na. A guọlọre nẹ “izobo ujiri” ọwan, o rhiẹ obọdẹn. Ọwan a tẹmro nẹ ẹhẹn sa ọke re yono awọrọ urhomẹmro na.

9. Jerẹ emọ Israel ọke ahwanren, marhẹ e ru mẹrẹn erere uvuẹn uyono ukoko? Dje udje omobọ.

⁹ Ọwan a ga i Jehova ọke re riẹ uyono  ukoko. Na ta rẹn emọ Israel ọke ahwanren: “Ọgbesa ẹgbukpe, ọsoso ehworhare are i koko ha ẹga rẹn Jehova Osolobrugwẹ are uvuẹn ekete rọ djẹha.” (Deut. 16:16) Aye ina nyaji eghwa ọrhẹ ewawọ aye vwo, o vwo ọrọ nọ hẹrote aye-e. Ọrẹn, Jehova no ve rẹn aye: “Ohworho owuorowu o vwo ufiuvwele kpahen otọre are-e, ọke are ina ya homaphia uvuẹn obaro i Jehova Osolobrugwẹ are ọgbesa uvuẹn ẹgbukpe na.” (Ex. 34:24) Fọkime emọ Israel erana i dabu hẹroso Jehova, aye ne riẹ orẹ erana re ruẹ kẹgbukpe kẹgbukpe na. Omarana, aye na mẹrẹn ebrurhọ buebun; aye i vwo irherhe okokodo kpahen Urhi Jehova, roro kodo kpahen orhorhomu ọnẹyen, ji riamerhen obọdẹn okugbe rhẹ idibo i Jehova erọrọ. (Deut. 16:15) Ọwan a ji mẹrẹn aruẹ ebrurhọ enana, arha damoma riẹ iyono ukoko. Oma ọ ji merhen i Jehova orhianẹ a dabu mwuegbe ra na ha ẹkpahenrhọ kpeke ro ji mwidjẹn phia uvuẹn uyono ukoko.

10. Mesoriẹ ijoro ẹsuọ o rhiẹ emru ọghoghanren uvuẹn ogame i Jehova?

¹⁰ Ọwan a ga i Jehova arha so ijoro rhẹ imizu. (Ps. 28:7) Ijoro usuẹn oborẹ ọ ghanren uvuẹn ogame emọ Israel. Orodje David ọ ha itu Levi ri te 288 mwu nẹ aye i so ijoro uvuẹn oghwa ẹga na. (1 Chron. 25:1, 6-8) Inyenana, ọwan ina sabu dje ẹguọlọ ọwan rẹn Jehova nyoma ra na so ijoro ujiri. Orhiẹ oborẹ uvwele ọwan ọ merhan te uvuẹn ijoro yọ mai ghanre-en. Roro kpahen idjedje ọnana: Ọke ọwan a tẹmro, “e ruẹ sọ ọgbọ buebun,” ọrẹn ọrana ọ vwọ dobọ ọwan jẹ ra na tẹmro uvuẹn ukoko yanghene uvuẹn aghwoghwo-o. (Jas. 3:2) Ọrẹ ohọhọme, e vwe jenẹ oborẹ uvwele ọwan ọ merhan te uvuẹn ijoro dobọ ọwan ji, na ja so ijoro jiri Jehova-a.

11. Jerẹ oborẹ ọ ha Psalm 48:13, mesoriẹ o fo na kwaphiẹ ọke rhọ re ne ruẹ uyono i Baibol?

¹¹ Ọwan a ga i Jehova ọke re yono i Baibol na, ji yono emọ ọwan kpahen Jehova. Ẹdẹ Omeronmo na ọ ha userhumu rẹn emọ Israel dabu kwaphiẹ owian aye sansan rhọ, ji roro kpahen onyerẹnkugbe aye rhẹ Jehova. (Ex. 31:16, 17) Eri fuevwan usuẹn aye, e yono emọ aye kpahen Jehova ọrhẹ orhorhomu ọnẹyen. Inyenana, o fori na kwaphiẹ ọke rhọ re ne se ji yono i Baibol na. Ọnana usuẹn ogame ra harẹn Jehova, ọ ji ha userhumu rẹn ọwan tiẹkẹriẹ rhọ. (Ps. 73:28) Erhe ji yono kugbe jerẹ ekrun, na ha userhumu rẹn emọ ọwan vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ Jehova.—Se Psalm 48:13.

12. Me ye yono nẹ ukẹro i Jehova ọ ha ni ihworho ri wian owian ebanbọn tabernacle na?

¹² Ọwan a ga i Jehova ọke ra bọn ji hẹrote ekete ogame ọwan. Baibol na ọ tare taghene owian ra bọn i tabernacle na ji dabu kwaphiẹ ye rhọ, “owian ọfuanfon.” (Ex. 36:1, 4) Inyenana, Jehova o ji ni owian ra bọn Aghwẹlẹ Uvie sansan ọrhẹ ekete erọrọ re ruẹ ogame rhiẹ ogame rọ fonron. Imizu ukoko na ezẹko a ghwọghọ ọke buebun vwobọrhọ ewian enana. O fo ne vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ aye e ruẹ toroba owian Uvie na? Itiọrurhomẹmro, aye e ji vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Ezẹko usuẹn aye i ji guọlọ rhiẹ ekobaro. Ekpako ukoko ina sabu dje obẹhatua aye phia kpahen ewian ebanbọn enana, nyoma aye ina ha imizu enana ra wian gbanhan mwu ẹrhẹ ọkobaro aye i rhe mwuovwan. Sẹ e vwo ena ewian ebanbọn yanghene e vwo-o,  ana sabu vwobọrhọ erufon ọrhẹ ẹruete oghwa ogame ọwan.

13. Ukẹro ọgo yo fori na ha ni igho re toro na hobọtua owian Uvie na?

¹³ Ọwan a ga i Jehova ọke arha hobọtua owian Uvie na rhẹ itetoro ọwan. O fori ne emọ Israel i ha ẹghẹlẹ vwe i Jehova, ọke aye e riẹ orẹ sansan. (Deut. 16:16) Aye ina ha ẹghẹlẹ rhe sekpahen erhirhiẹ aye. Omarana, aye ne dje ọdaremẹro aye phia fọkiẹ ekwakwa ri Jehova o ru rẹn aye. Marhẹ ene ru dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro phia rẹn Jehova fọkiẹ ọsoso oborẹ o ruẹ rẹn ọwan? Izede owu yẹ, nyoma re ne toro igho rẹn ukoko ra havwọ, ọrhẹ owian akpọ ephian lele erhirhiẹ ọwan. Ọnyikọ Paul ọrhọ ta: “Orhianẹ omwemẹ na ọ havwiẹ vwẹre, ene rhiabọ haye orhianẹ maido sekpahen oborẹ ohworho o vwori, orhiẹ oborẹ ohworho o vwo vwo-o.” (2 Cor. 8:4, 12) Jehova o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen itetoro ro nẹ ẹhẹn rhe re toro, orhianẹ ọ tobọ bun dede-e.—Mark 12:42-44; 2 Cor. 9:7.

14. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 19:17, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni userhumu ra harẹn imizu ukoko na ri vwo edamẹ?

¹⁴ Ọwan a ga i Jehova ọke ra ha userhumu rẹn imizu ukoko na ri vwo ọdamẹ. Jehova o veri taghene ọnọ ha ebrurhọ rẹn emọ Israel ri ha userhumu rẹn ivwiegbere. (Deut. 15:7, 10) Omaran, arha ha userhumu rẹn omizu ukoko na ro vwo ọdamẹ, Jehova o nie rhiẹ ẹghẹlẹ ra hariẹn. (Se Proverbs 19:17.) Jerẹ udje, ọke Ilele Kristi ri nẹ Philippi rhe, a farọwo vwe i Paul rọ ha ekanron, Paul o se ẹghẹlẹ na “izobo re vwo ekwerhọ kpahen, rọ merhen Osolobrugwẹ oma.” (Phil. 4:18) Ni ukoko wu havwọ so, ne wu ji nọ oma, ‘O vwo ohworho mi na sabu ha userhumu riẹn?’ Oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan ra ha ọke, omẹgbanhon, ena ọrhẹ ekwakwa ugboma re vwori ha userhumu rẹn eri vwo ọdamẹ. O nirien rhiẹ usuẹn ogame ra hariẹn.—Jas. 1:27.

15. Ogame urhomẹmro ọ guọlọ ọke ọrhẹ omẹdamu, ọrẹn mesoriẹ o vwo rhiẹ oborẹ ọnọ bẹn eruo?

¹⁵ Ogame urhomẹmro ọ guọlọ ọke ọrhẹ omẹdamu. Ọrẹn, orhiẹ oborẹ ọnọ bẹn eruo-o. (1 John 5:3) Mesoriẹ? Fọkime ẹguọlọ yo mwu ọwan ga i Jehova. Gbe roro kpahen ọmọvwerhe rọ guọlọ ruẹ ẹghẹlẹ rẹn ọsẹ ye. Ọnọ sabu ghwọghọ inọke buebun ro sin ifoto rẹn ọsẹ ye. Ọmọ na ọ vwọ vioja fọkiẹ inọke rọ ghwọghọre na-a. O vwo ẹguọlọ kpahen ọsẹ ye, oma ọ ji merhiẹn rọ nọ yẹ ye ẹghẹlẹ ọrana. Omaran ọ ji havwọ, fọ-kime e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, oma ọ merhen ọwan ra na ha ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ga ye.

16. Lele oborẹ ọ ha Hebrews 6:10, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni omẹdamu ọwan re ne ru oborẹ ọ merhiẹn oma?

¹⁶ Emiemọ ri vwo ẹguọlọ, i vwe fiẹrorhọ taghene emọ aye owuowu ina ha aruẹ ẹghẹlẹ owu rẹn aye-e. Aye i rheri taghene erhirhiẹ ọmọ owuowu ọ vẹnẹren. Omaran ọ ji havwọ, Jehova o rhe kpahen erhirhiẹ owuowọnwan. Ọkezẹko, wu na sabu ru vrẹn oborẹ imizu buebun wu rheri, ji vwo ẹguọlọ kpahen e ruẹ. Yanghene wu sabu ruẹ buẹn jerẹ oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ, ọkezẹko fọkiẹ ọho, emiamo yanghene ewian ekrun. Wu vwe jẹ ẹhọn seriotọre-e. (Gal. 6:4) Ewian enọ i sẹrẹ i Jehova ẹro dẹ-ẹ. Oma  ọnọ merhiẹn, orhianẹ we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri rhẹ uruemru ro serhọ. (Se Hebrews 6:10.) Jehova o rhe oborẹ wu ghini guọlọ ru. Ọ guọlọre nẹ oma ọ merhuọn ji vwo evwẹnvuọn kpahen oborẹ wu na sabu ru riẹn.

17. (a) Idjaghwẹ ego ya na kpare orhianẹ ọ bẹn re ne vwobọrhọ eghọn ezẹko uvuẹn ogame ọwan? (b) Userhumu ọgo wu mẹrẹn nẹ oghọn owu re dje rhẹ ekpeti na “ Toroba Omamerhomẹ Ọnọ”?

¹⁷ Orhianẹ ọ bẹn rẹn ọwan re ne vwobọrhọ eghọn ezẹko uvuẹn ogame ọwan, jerẹ uyono omobọ yanghene aghwoghwo afiede vwo? Ana mẹrẹnvwrurhe taghene erhe vwobọrhọ aye ọke ephian, ana riamerhen aye ji mẹrẹn erere nẹ aye. Ana sabu ha ogame ọwan dje irueruo ezẹko, jerẹ omẹsasa yanghene re yono aruẹ ona ikpekporo owu. Erhe se ẹdẹ ruie, ọkezẹko e ruẹ riaro phẹrẹ-ẹ. Ọrẹn, me yọ nọ phia orhianẹ e vwobọrhọ ye kẹdẹkẹdẹ? Ana sabu tonrhọ kpeke, orho ru ana rha haba ọke re ruie na. Ọke ra mẹrẹn orhorhomu ro nerhumu omẹdamu ọwan sa, na na rha hẹrhẹ ọke re vwobọrhọ aye ji riamerhen aye. Omaran ọ ji havwọ sekpahen ogame ọwan.

18. Me yẹ oborẹ ọ mai ghanren re ne ruo, me yọ nọ phia erhe ruie?

¹⁸ Ne ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri ga i Jehova, yẹ oborẹ ọ mai ghanren uvuẹn akpenyerẹn ọwan. Omarana, ọwan na riamerhen obọdẹn akpọ ro vwo omamerhomẹ, e ji vwo ifiẹrorhọ ra na ga i Jehova bẹmẹdẹ. (Prov. 10:22) Ọwan i vwo ẹhẹn ro te otọre fọkime e rheri taghene Jehova ọ ha userhumu rẹn idibo yi, ọke aye i rha ha ebẹnbẹn. (Isa. 41:9, 10) Omarana, e vwo ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen ọwan ọke ra ga i Jehova, ro mwuovwan rọ nọ ‘ha ujiri ọrhẹ ọghọ’ mie emama yen ephian!—Rev. 4:11.