1. Me yẹ emiemọ i guọlọre harẹn emọ aye?

 AME i rheri taghene are ri rhiẹ emiemọ i guọlọ ha userhumu rẹn emọ are yono, ji vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova. Ọrẹn, a sabu mẹrẹn Osolobrugwẹ-ẹ. Omarana, marhẹ are ine ru ha userhumu rẹn emọ are ni Jehova rhiẹ obọdẹn Ohworho, ji tikẹriẹ?​—Jas. 4:8.

2. Marhẹ emiemọ ine ru yono emọ aye kpahen iruemru i Jehova?

² Izede owu kirighwo rẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye tikẹrẹ Jehova, yẹ ọrẹ aye ina ha i Baibol na yono aye. (2 Tim. 3:14-17) Habaye, Baibol na o dje izede ọrọrọ rẹ iphuphẹn ine ru yono kpahen Jehova. Uvuẹn ọbe Proverbs, ọsẹ owu ọ ha urhebro rẹn ọmọyen nọ karorhọ uruemru i Jehova ọke ephian, rẹ emama e djephia. (Prov. 3:19-21) Ene yono kpahen izede ezẹko rẹ emiemọ ine ru ha emama ha userhumu rẹn emọ aye yono kpahen uruemru i Jehova.

3. Userhumu ọgo yẹ emiemọ ina yẹ emọ aye?

³ Baibol na ọ tare taghene a ‘dabu mẹrẹn iruemru Osolobrugwẹ re vwe rhiẹromẹrẹn na fiotọre nẹ ọke ra ma otọrakpọ na rhe, fọkime e vwẹruọ aye nyoma ekwakwa ra maren.’ (Rom. 1:20) Emiemọ a riamerhen ọke aye e siyẹ kuẹgbe rhẹ emọ aye uvuẹn otafe. Ha ọke ọrana ha userhumu rẹn emọ rhe kpahen oborẹ ekwakwa ri Jehova ọ maren, o ru surhobọmwu omamọ iruemru enẹyen. Omarana, jene yono oborẹ emiemọ ina sabu yono kpahen oborẹ i Jesu ọ ha ona ọnana ruiruo lele.

4. Marhẹ i Jesu o ru ha emama yono idibo yi? (Luke 12:24, 27-30)

 ⁴ Djokarhọ oborẹ i Jesu ọ ha emama yono ihworho lele. Ọke owu, Jesu nọ ta rẹn idibo yi nẹ aye i ni efen ọrhẹ idodo na so. (Read Luke 12:24, 27-30.) Manẹ i Jesu ọ sabu hunute aranmo yanghene ewawọ, ukpomaran, nọ hunute efen ọrhẹ idodo rẹ idibo yi dabu rhe. Ọkezẹko, idibo i Jesu i mẹrẹn efen ra dan oberun, yanghene idodo irhorhomu ri ha ikebi. Wu na sabu ha ẹhẹn roro kpahen ọke i Jesu ọ rionbọrhọ ekwakwa enana ọke rọ tẹmro? Me yi Jesu o ruru ọke rọ hunute ekwakwa enana? Jesu no yono idibo yi kpahen iruemru re tiobọnẹ ọrhẹ uruemru esiri ri Jehova o vwori: Jehova ọnọ yẹ idibo yi oborẹ aye ina re ọrhẹ oborẹ aye ine kurhọ, jerẹ oborẹ o ruẹ rẹn efen ọrhẹ idodo ri ha ikebi.

5. Ekwakwa ra maren ego yẹ emiemọ ina sabu ha yono emọ aye kpahen Jehova?

⁵ O fori nẹ emiemọ i hẹrokele oborẹ Jesu o yono ihworho lele? Wu na sabu ta rẹn ọmọ kpahen emama rọ dabu jo, jerẹ aranmo yanghene ewawọ rọ mai jo. We rhe yono ọmọ, gba ta riẹn kpahen oborẹ emama ọrana o djephia kpahen Jehova. Wu na sabu nọ ọmọ kpahen aranmo yanghene owawọ rọ mai je yi. Ọmọ ọnọ dabu kerhọ, orhianẹ wu ha emama owu rọ mai je yi, e dje riẹn kpahen iruemru ri Jehova o vwori.

6. Me yẹ udje izu Christopher o yonirin ọwan?

⁶ O fori nẹ emiemọ i ghwọghọ ọke buebun guọlọ otọre aranmo yanghene ewawọ owu, nẹ aye ki lele emọ aye tẹmro kpahen oborẹ emama na o yonorin kpahen Jehova? Ẹjo. Jesu o dje idjedje buebun kpahen oborẹ efen na a riẹ emaren lele yanghene oborẹ idodo na a dua lele-e. Ọkezẹko, ọmọ na ọ guọlọ yono kodorhọ kpahen emama, ọrẹn ibiẹ ẹmro yanghene onọ owu ọnọ sabu ha userhumu riẹn vwẹruọ oborẹ we yonie na. Djokarhọ oborẹ omizu ọhworhare owu re se Christopher, ọ karorhọ nẹ ọke emọvwerhie rhe: “Izu mẹ ọ ta ibiẹ ẹmro ri na ha userhumu rẹn ame vwo ọdaremẹro kpahen emama ri ha uvwre ame. Jerẹ udje, ame i rhe tikẹrẹ igbenu, ọ sabu ta: ‘Nughe oborẹ igbenu na i doro, ji vwo erhumu te! Ọnana o djephia taghene Jehova ohworho igbevwunu?’ Yanghene ame i rhe tikẹrẹ urhie ọduado, ọ sabu ta: ‘Gbe nughe omẹgbanhon rọ ha ukoli ame erana! Ọnana o djephia taghene Jehova o vwo omẹgbanhon?’” Christopher nọ tare: “Ibiẹ ẹmro elolọhọ erana i dabu hobọte ame omamọ.”

7. Marhẹ wu ne ru yono emọ nẹ aye i rhe roro kpahen emama?

⁷ Emọ arha ghwanran ne, wu na sabu yono aye nẹ aye i rhe roro kpahen emama, ji rhe yono kpahen iruemru i Jehova. Wu na sabu tẹmro kpahen emama Osolobrugwẹ owu, ji nọ ọmọ onọ ọnana, “Me yẹ ọnana o yoniruon kpahen Jehova?” Ọnọ sabu gbo unu ọke wu ne rhon kpahen oborẹ emọ ina ta.​—Matt. 21:16.

8. Uphẹn ọgo yẹ emiemọ Israel i vwori ọke aye a nya “uvuẹn izede”?

⁸ A ha urhebro rẹn emiemọ uvuẹn Israel nẹ aye ha ẹmro i Jehova yono emọ aye ọke aye a nya uvuẹn izede. (Deut. 11:19) Izede sansan i ha uvuẹn ẹkwotọre Israel. Ana sabu mẹrẹn eranmo, efen ọrhẹ idodo sansan uvuẹn izede erana. Ọke ekrun sansan uvuẹn Israel arha nya  uvuẹn izede erana, emiemọ i vwo uphẹn aye ine yono emọ aye kpahen emama i Jehova. Are ri rhiẹ emiemọ, i ji vwo uphẹn are ina ha emama yono emọ are. Jene yono kpahen oborẹ emiemọ ezẹko i ru ruie ne.

9. Me wu yono nẹ udje Punitha ọrhẹ Katya?

⁹ Izu owu re se Punitha, ro rhirhiẹ amwa ọduado uvuẹn ẹkwotọre India, ọrhọ ta: “Ame i rha kọn bru ihworho ekrun ame re rhirhiẹ ọko, ame ne nie rhiẹ omamọ uphẹn ame ine yono emọ ame kpahen emama igbevwunu eri Jehova. Mi rorori taghene emọ ame ine vwẹruọ emama rhọ orhianẹ ame i nẹ amwa rẹ ihworho ọrhẹ imoto buebun e havwọ.” Emiemọ, ọke are ghwọghọ kugbe rhẹ emọ are uvuẹn ekete orhorhomu, ọ sẹrẹ aye ẹro-o. Omizu ọmase owu re se Katya, ro rhirhiẹ Moldova, ọrhọ ta: “Oborẹ mi mai karorhọ ọke emọvwerhe mẹ yẹ, ọke omẹmẹ ọrhẹ eri vwiẹre mẹ i riamerhiẹn kugbe uvuẹn ọko. Mi kpẹmerẹ aye rẹ aye yoni mẹ nẹ ọke emọvwerhe rhe, nẹ mi dabu ni emama so, ji yono kpahen Jehova nyoma emama.”

10. Me emiemọ ina sabu ru orhianẹ ọ bẹn aye ine riẹ ekete erọrọ uvuẹn ẹkwotọre na? (Se ekpeti na “ Userhumu Rẹn Emiemọ.”)

¹⁰ Orhianẹ wa sabu riẹ ọko ri ha ẹkwotọre na vwo-o? Amol, ro rhirhiẹ India, ọrhọ ta: “Uvuẹn ekete mie rhirhiẹ, emiemọ a wian inọke jijiri, habaye igho aye ine riẹ ọko uvuẹn ẹkwotọre na ọghoghanren. Ọrẹn, ibiẹ ogba yanghene oberun oghwa re meviẹ, ọnọ sabu rhiẹ ekete re ne ni emama so, ji ta kpahen iruemru i Jehova.” Wu rha dabu ni ekete we rhirhiẹ so, wu na mẹrẹn emama sansan wu na sabu ha yono emọ. (Ps. 104:24) Ọkezẹko, wu na sabu mẹrẹn efen, eranranmo, ewawọ ọrhẹ emama erọrọ. Karina, ro rhirhiẹ Germany,  ọrhọ ta: “Izu mẹ o vwo ẹguọlọ kpahen idodo sansan, omarana ọke mia ha uphuphẹn, izu mẹ no dje idodo irhorhomu mẹ ọke ame a nya kugbe uvuẹn izede.” Emiemọ, are ina ji sabu ha ividio ọrhẹ ẹbe ukoko na sansan buebun ri sekpahen emama, e yono emọ are. Ee, uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ wu havwọ, wu na sabu yono emọ nyoma ekwakwa ri Jehova ọ maren. Vwana, jene yono kpahen iruemru i Jehova ezẹko wu na sabu rionbọrhọ, ji ha yono emọ.

11. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye mẹrẹn ẹguọlọ i Jehova vwrurhe?

¹¹ Ne wu ha userhumu rẹn emọ mẹrẹn ẹguọlọ i Jehova vwrurhe, wu na sabu rionbọrhọ eranmo buebun ra dabu hẹrote emọ aye. (Matt. 23:37) Wu na ji sabu rionbọrhọ emama sansan ra riamerhen aye. Karina ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Ọke ame a nya uvuẹn izede, izu mẹ nọ ha urhebro mẹ mi domaji, ne mi ni oborẹ idodo na i vwo erhumu te, ne mi ji djokarhọ oborẹ aye dje ẹguọlọ i Jehova phia lele. Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn, ni mie ji dabu ni aruẹ idodo sansan, oborẹ a maren aye lele ọrhẹ ikọlọ aye. Aye a karorhọ mẹ oborẹ i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan te.”

12. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye vwẹruọ ẹghwanren i Jehova? (Psalm 139:14) (Ni ifoto na.)

¹² Ha userhumu rẹn emọ mẹrẹn ẹghwanren i Jehova vwrurhe. Jehova ọ ghwanren ghwẹ ọwan ephian omamọ. (Rom. 11:33) Jerẹ udje, wu na sabu rionbọrhọ oborẹ ame o koko dẹrẹrhiẹ ukolame uvuẹn ivwrevwrede na, ro ghonrien nẹ ekete owu riẹ ọrọrọ. (Job 38:36, 37) Wu na ji sabu rionbọrhọ izede igbevwunu ra ma ugboma ọwan lele. (Se Psalm 139:14.) Roro kpahen oborẹ ọsẹ owu re se Vladimir, o rurie lele. Nọ tare: “Ẹdẹ owu, ọmọ ame ọhworhare no se nẹ idjighere yi, ji kon. Ọke ẹdẹ ezẹko a vrẹn, ora na no rieri. Mẹmẹ ọrhẹ ane mẹ ni dje riẹn taghene Jehova ọ ma iyẹn ugboma ọwan rhẹ omẹgbanhon aye ọvo ina sabu simi oma na. Ame ni ta riẹn taghene a vwa mẹrẹn aruẹ emru omaran uvuẹn ekwakwa ituakpọ i ruru-u. Jerẹ udje, imoto ọ  vwọ kwaphiẹ omayen orho vwo asidẹti hi-in. Ọnana nọ ha userhumu rẹn ọmọ ame vwẹruọ ẹghwanren i Jehova.”

13. Marhẹ emiemọ ine ru ha userhumu rẹn emọ aye mẹrẹn omẹgbanhon Osolobrugwẹ vwrurhe? (Isaiah 40:26)

¹³ Jehova ọ ha use rẹn ọwan ne ni idjuwu na, ne ji roro kpahen oborẹ omẹgbanhon ọnẹyen o ru sẹrorẹ idjuwu ọrhẹ otọrakpọ na ephian. (Se Isaiah 40:26.) Wu na sabu jirie rẹn emọ nẹ aye i ni ivwrevwrede na, ji roro kpahiẹn. Djokarhọ oborẹ omizu ọmase owu re se Tingting, ro rhirhiẹ Taiwan, ọ karorhọ nẹ ọke emọvwerhiẹ rhe: “O vwo ọke owu izu mẹ ọ ha mẹ riẹ ekete rẹ ikpẹ amwa o vwo lo te, ame ne ni ivwrevwrede na uvuẹn ason. Ọke ọrana, mia dẹrughwaroghwu ọhiẹn otuẹdẹre, ni mie ji roro kpahen oborẹ mi ne ru fuevwan ga i Jehova. Izu mẹ nọ ha urhebro mẹ ne mi roro kpahen omẹgbanhon ri Jehova o vwori rọ ma ọsoso ikereti na, ji karorhọ mẹ oborẹ i Jehova ono ru ha omẹgbanhon ọrana ha userhumu mẹ mi rha dẹrughwaroghwu edamuni. Ọke ame ni emama hin uvuẹn onya ọrana, ne mi vwo omwemẹ mi ne tikẹrẹ i Jehova rhọ, ji vwo omwemẹ mi na ga ye ọke ephian.”

14. Marhẹ emiemọ ine ru ha emama yono emọ aye taghene Jehova, Osolobrugwẹ oma ọ merhan?

¹⁴ Emama i Jehova e dje aghọghọ ye phia, ọ ji guọlọ nẹ oma ọ merhen ọwan. Otu isayẹnsi i mẹrẹnvwrurhe ne taghene eranmo buebun, efen kugbe irhenrin e ruiruẹn omamọ. (Job 40:20) Emọ i chẹẹ dẹ ne ọke aye ni eranmo re ruiruẹn? Ọkezẹko, emọ i mẹrẹn arimwamwa re ruiruẹn kugbe izede owọnren. Ọke ọrọrọ wu rha mẹrẹn emọ ra chẹẹ ọke eranmo e ruiruẹn, yono aye taghene Osolobrugwẹ oma ọ merhan, yẹ ọwan a ga.​—1 Tim. 1:11.

15. Me yọ nọ ha userhumu rẹn emiemọ rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn emọ aye? (Proverbs 20:5) (Ni ifoto na.)

¹⁵ Ọkezẹko, ọnọ sabu bẹn rẹ emiemọ ine lele emọ aye ta kpahen ebẹnbẹn aye e rhiẹromẹrẹn. Orhianẹ ọrana yẹ erhirhiẹ  wa dẹrughwaroghwẹ, o fori ne wu rhe oborẹ ọ ha ẹhẹn emọ. (Se Proverbs 20:5.) Ọ phẹrẹ rẹn emiemọ ezẹko ine ruẹ ọrana ọke aye a riamerhen ekwakwa ri Jehova ọ maren rhẹ emọ aye. Mesoriẹ? Iroro owu, yẹ ọ ghwai vwo ekwakwa ra suẹ ọyanghan uvwre emọ ọrhẹ eri vwiẹre aye-e. Ọsẹ owu re se Masahiko ro rhirhiẹ Taiwan, ọ hunute iroro ọrọrọ: “Ame arha ghwọghọ ọke kugbe rhẹ emọ ame uvuẹn otafe nyoma ame rhenren igbenu yanghene nya kugbe uvuẹn okokọ urhie, ọ lẹrhẹ ẹhẹn aye dabu te otọre. Ọke ọrana nọ lọhọ ame ine rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn aye.” Katya, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Mi rhe ni isukuru rhe, izu mẹ nọ ha mẹ riẹ ogba ro vwo erhumu. Uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọfọfọ ọrana, ni mia sabu ta riẹn oborẹ ọ phia mẹ obẹ isukuru ọrhẹ oborẹ o kpokpi mẹ ẹhẹn.”

16. Marhẹ ekrun ine ru riamerhen emama i Jehova ọke aye ronmoma?

¹⁶ Emama i Jehova ina ji sabu ha uphẹn rẹn ekrun ruiruẹn kugbe, ro no ji toroba omamọ onyerẹnkugbe uvuẹn ekrun na. Baibol na ọ tare taghene o vwo ọke “ra chẹẹ” ọrhẹ “ọke re gbigbegbe.” (Eccl. 3:1, 4) Nyoma ewian abọ ye, Jehova ọ yẹre ọwan uphẹn ra na riamerhen irueruo re vwo ẹguọlọ kpahen. Oma ọ merhen ekrun buebun ọke aye riẹ ekete re kru eranmo, ọko, igbenu ọrhẹ okokọ urhie eduado. Emọ ezẹko i vwo ẹguọlọ kpahen iruẹn uvuẹn ogba, re ni eranmo, yanghene ra rhẹnrhẹn uvuẹn urhie ekokamu yanghene urhie eduado. Enana omamọ uphẹn re vwori re ne ronmoma ọke ra ha otafe, re ni emama i Jehova ri vuọn ekete ephian!

17. Mesoriẹ o fo nẹ emiemọ i ha userhumu rẹn emọ aye riamerhen emama i Jehova?

¹⁷ Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, emiemọ ọrhẹ emọ aye ina riamerhen emama i Jehova te erhirhiẹ a vwa ji mẹrẹn dẹ. Ọke ọrana, arha zofẹn eranmo-o; aye i ji zofẹn ọwa-an. (Isa. 11:6-9) Ene vwo ọke ra na riamerhen ekwakwa ri Jehova ọ maren bẹmẹdẹ. (Ps. 22:26) Ọrẹn emiemọ, are i vwa hẹrhẹ te ọke ọrana nẹ emọ are i ki riamerhen emama-a. Are arha ha emama yono emọ are kpahen Jehova, aye ni ne kwerhọ oborẹ Orodje David ọ tare: “O Jehova, o vwo ewian owuorowu ri họhọ enọ-ọ.”​—Ps. 86:8.