1. Me yẹ ihworho buebun i djokarhọ ne ọke aye i rha rhiẹ uyono ukoko ọke ukaro? (Ni ifoto na.)

 HA ẸHẸN roro kpahen esa ọrhẹ ane owu ri rhiẹ uyono ukoko Iseri Jehova uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie ọke ukaro. Oma ọ merhenren aye omamọ kpahen oborẹ e dediri aye lele, ọrhẹ ẹguọlọ rọ ha uvwre imizu ukoko na. Ọke aye rie nẹ uyono na, ane na nọ ta rẹn esa ye, ‘Iseri Jehova na i vẹnẹ ihworho erọrọ ra mẹrẹn ne, mi riamerhen okugbe aye.’

2. Mesoriẹ ihworho ezẹko a dobọ ogame i Jehova ji?

² Ẹguọlọ rọ ha uvwre imizu ukoko na ghini ọrẹ oghẹnrensan. Ọrẹ imwẹro, Iseri Jehova a gba-a. (1 John 1:8) Omarana, ọke re rhe imizu ukoko na rhọ, na ji djokarhọ ijẹgba aye ezẹko rhọ. (Rom. 3:23) Ọrẹ omemwurhọ, ihworho ezẹko i ha uphẹn rẹn ijẹgba awọrọ lẹrhẹ aye dobọ ogame i Jehova ji.

3. Me yo dje idibo i urhomẹmro i Jesu phia? (John 13:34, 35)

³ Rharhumu ni ẹmro re suẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana. (Se John 13:34, 35.) Marhẹ ene ru vwrurhe oka ro dje Ilele Kristi urhomẹmro na phia? Ọrana ẹguọlọ, orhiẹ ihworho ri gbare-e. Ji djokarhọ ye taghene i Jesu ọ ta taghene: ‘Nyoma ọnana, ne wu ne rhe taghene are idibo mẹ-ẹ.’ Jesu ọrhọ ta: “Nyoma ọnana, ihworho ephian ine rhe taghene are idibo mẹ.” Jesu no djephia taghene orhiẹ idibo yi ọvo yi na mẹrẹn obọdẹn ẹguọlọ re djephia uvwre Ilele Kristi urhomẹmro na-a, ọrẹn ihworho ri vwa ha ukoko na ina ji mẹriẹnvwrurhe.

4. Me yẹ ihworho ezẹko i guọlọ rhe kpahen Ilele Kristi urhomẹmro na?

⁴ Ihworho ezẹko ri vwe rhiẹ Iseri Jehova ina sabu roro: ‘Marhẹ ẹguọlọ o ru dje idibo i urhomẹmro i Jesu phia? Marhẹ i Jesu o ru dje ẹguọlọ rẹn inyikọ ye? Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jesu inyenana?’ O fori nẹ ọwan ri bromarhame ne i dabu roro kpahen ẹkpahenrhọ rẹn enọ erana. Erhe ruẹ ọrana, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan dje ẹguọlọ phia vuọnvuọn, maido ọke re nyerẹn ghele ijẹgba awọrọ.​—Eph. 5:2.

5. Dje ẹmro i Jesu ri ha John 15:12, 13 fiotọre.

⁵ Jesu o djerie fiotọre taghene ẹguọlọ oghẹnrensan yo no dje idibo yi phia. (Se John 15:12, 13.) Djokarhọ akama ri Jesu ọ yẹre aye: “Are i vwo ẹguọlọ kpahen owuowọnwan jerẹ oborẹ mi vwo ẹguọlọ kpahen are.” Me ọrana o mevirhọ? Jerẹ oborẹ i Jesu o djerie phia, ọrana obọdẹn ẹguọlọ​—aruẹ ẹguọlọ ro mwu Olele Kristi hwuẹ rẹn ọreva ye orho serhọ. b

6. Marhẹ i Baibol na o ru kanrunumwu ọghanronmẹ ẹguọlọ?

⁶ Baibol na ọ dabu kanrunumwu ọghanronmẹ ẹguọlọ. Jerẹ udje, ihworho buebun i vwo ẹguọlọ kpahen eghwẹmro i Baibol enana: “Osolobrugwẹ yẹ ẹguọlọ.” (1 John 4:8) “Wu ne vi vwo ẹguọlọ kpahen ọreva jerẹ oma ọnọ.” (Matt. 22:39) “Ẹguọlọ o rhurhu edandan buebun.” (1 Pet. 4:8) “Ẹguọlọ o vwo sefughwẹ-ẹ.” (1 Cor. 13:8) Eghwẹmro enana ọrhẹ erọrọ, i dabu dje fiotọre oborẹ ọghanren te re ne vwo, ji dje ẹguọlọ phia.

7. Mesoriẹ Echu ọnọ jọ sabu ku ihworho kugbe ọrẹ obọdẹn ẹguọlọ?

 ⁷ Ihworho buebun a nọ: ‘Marhẹ ene ru vwrurhe ogame urhomẹmro na? Ẹga ephian a ta taghene aye ye yono urhomẹmro na, ọrẹn owuowu o yono ekwakwa ri vẹnẹren kpahen Osolobrugwẹ.’ Echu ọ damoma tighri ẹhẹn ihworho, nyoma rọ ha ẹga efian buebun mwu. Ọrẹn, ọ sabu ha ukoko imizu Ilele Kristi akpọ ephian, ri vwo ẹguọlọ kpahen omoma aye mwuẹ-ẹ. Jehova ọvo yọ nọ sabu ruẹ ọrana. Ihworho ri vwo ebrurhọ ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, yi na sabu vwo obọdẹn ẹguọlọ kpahen omoma aye. (1 John 4:7) Ọrana yọ soriẹ i Jesu ọ ta taghene obọdẹn ẹguọlọ yo no dje idibo yi urhomẹmro phia.

8-9. Marhẹ obọdẹn ẹguọlọ rọ ha uvwre Iseri Jehova ọ hobọte ihworho buebun ne?

⁸ Jerẹ oborẹ i Jesu ọ tare, ihworho buebun i mẹrẹn Ilele Kristi urhomẹmro vwrurhe ne, fọkiẹ obọdẹn ẹguọlọ aye dje rẹn owuowọnwan. Jerẹ udje, omizu ọhworhare re se Ian, ọ karorhọ omẹvwa ẹkwotọre ọrukaro rọ nyaren, re ruru uvuẹn ekete ra fan ibọru rọ kẹrẹ oghwa ye. Ian o riẹ ekete avwaye ye nughe ibọru ra fare ibiamo ezẹko ri vrẹn ne. Nọ tare: “Ovẹnẹ rọ ha omẹvwa ẹkwotọre na ọrhẹ ughe ibọru na ọ doro omamọ. Iseri Jehova na, i vwo uruemru dẹndẹn, osẹme aye oserhọ, emọ aye e ji ruẹ dẹndẹn.” Nọ ji ta: “Ọrọ mai ghanren, ihworho enana i vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn otemẹ ​—ọrana yẹ oborẹ mi guọlọ vwo. Mia karorhọ ẹmro owuorowu ra ta kpahen ẹdẹ ọrana-a, ọrẹn mi karorhọ uruemru Iseri Jehova na ọke jijiri.” c Itiọrurhomẹmro, a mẹrẹn aruẹ uruemru ọrana fọkiẹ obọdẹn ẹguọlọ re vwo kpahen owuowọnwan. Fọkiẹ obọdẹn ẹguọlọ re vwo kpahen imizu ukoko na, ne mwuọghọ rẹn aye ji dje uruemru esiri phia.

⁹ Omizu ọhworhare owu re se John, o ji vwo aruẹ iroro ọrana ọke rọ tuẹn uyono ukoko rhọ: “Mi vwo ọdaremẹro kpahen oborẹ ihworho ri ha avwaye i dediri mẹ lele​—ni mie ni aye jerẹ emakashe. Obọdẹn ẹguọlọ mi mẹrẹnren, nọ lẹrheriẹ mwu mẹ ẹro taghene mi mẹrẹn ẹga urhomẹmro na ne.” d Ọgbọ buebun, aruẹ iyẹnrẹn erana e djephia taghene Iseri Jehova yẹ Ilele Kristi urhomẹmro na.

10. Ọkiọgo ya mai vwo uphẹn re ne dje ẹguọlọ Olele Kristi phia? (Se ekete ra djokarhọ.)

¹⁰ Jerẹ oborẹ a hunute uvuẹn ọtonrhọ na, imizu ukoko na a gba-a. Ọkezẹko, aye ina sabu tẹmro yanghene ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan tuekwẹre. e (Jas. 3:2) Uvuẹn erhirhiẹ erana, e vwo uphẹn re ne dje obọdẹn ẹguọlọ phia nyoma oborẹ ana kpahenrhọ ye lele. Me ya na sabu yono nẹ udje i Jesu kpahen erhirhiẹ ọrana?​—John 13:15.

11. Iruemru esọsọ ego yẹ James ọrhẹ John i djephia? (Ni ifoto na.)

¹¹ Jesu o fiẹrorhọ taghene idibo yi ine rhiẹ ihworho ri gbare-e. Ukpomaran, ọ nyoma izede ẹguọlọ ha userhumu rẹn aye wene iruemru esọsọ aye, neneyo aye i sabu vwo ekwerhọ i Jehova. Uvuẹn erhirhiẹ owu, inyikọ ye awanva, James  ọrhẹ John, ni ta rẹn izu aye no bru i Jesu ya nekpẹn ẹrhẹ ọghoghanren rẹn aye uvuẹn Uvie na. (Matt. 20:20, 21) James ọrhẹ John ni djephia taghene aye i vwo ẹhẹn ra kparoma, ji djephia taghene aye i ghanren ghwẹ awọrọ.​—Prov. 16:18.

12. James ọrhẹ John ọvo yi dje iruemru esọsọ phia? Djeyi fiotọre.

¹² Orhiẹ i James ọrhẹ John ọvo yi dje iruemru esọsọ phia uvuẹn erhirhiẹ ọrana-a. Djokarhọ oborẹ inyikọ ri hẹrhẹre na i kpahenrhọ ye lele: “Ọke awan ikpe ri hẹrhẹre na e rhon kpahiẹn, aye ni tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen imizu awanva na.” (Matt. 20:24) Ana sabu ha ẹhẹn roro kpahen aruẹ ẹmro ri James, John, ọrhẹ inyikọ ere hẹrhẹre na i ha ruiruo. Ọkezẹko, eri hẹrhẹre na ina sabu ta aruẹ ẹmro enana: ‘Wẹwẹ ọrọmo wa nekpẹn ẹrhẹ eghoghanren uvuẹn Uvie na? Orhiẹ are ọvo yi leli Jesu wian ne-e. Ame i ji mwuovwan ẹrhẹ eghoghanren erana jerẹ are!’ Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, inyikọ na i ha uphẹn rẹn ẹmro ọnana nọ suẹ oghalẹ uvwre aye.

13. Marhẹ i Jesu ọ kpahenrhọ ijẹgba inyikọ ye lele? (Matthew 20:25-28)

¹³ Marhẹ i Jesu ọ kwaphiẹ erhirhiẹ ọrana rhọ lele? Ọ tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen aye-e. Ọ ta taghene ọye ọnọ yọ guọlọ inyikọ ri rhomu ghwẹ aye, ri vwo omeriotọre, re ji dje ẹguọlọ  rẹn owuowọnwa-an. Ukpomaran, Jesu o vwo erhionrin ji kpọ inyikọ ye vi. (Se Matthew 20:25-28.) Jesu o ji dje ẹguọlọ rẹn inyikọ na, dedevwo ọrana rhẹ ọke ukaro, yanghene ọrọkẹta rẹ inyikọ ye ina damoma djephia uvwre omoma aye ọrọ mai ghanre-en.​—Mark 9:34; Luke 22:24.

14. Aruẹ erhirhiẹ ọgo yẹ inyikọ i Jesu a ghwanren?

¹⁴ O vwo ẹfro-o, Jesu ọ karorhọ ekete inyikọ ye a ghwanren. (John 2:24, 25) Aye i ghwanranren uvuẹn ekete ilori ẹga a ha ukẹro ọghoghanren ni eri vwo ẹrhẹ eduado. (Matt. 23:6; haye vwanvwọn ividio na The Front Seats in the Synagogue rọ ha ọbe uyono ro sekpahen Matthew 23:6.) Ilori ẹga itu i Jew na e ji dje oma aye rhiẹ ihworho ri gbare. f (Luke 18:9-12) Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene aruẹ iroro ọnana, ọnọ sabu hobọte inyikọ na ọrhẹ ukẹro aye a ha ni awọrọ. (Prov. 19:11) O fiẹrorhọ taghene inyikọ ye ine ru sọ, no ji vwo erhionrin kpahen aye ọke aye rusọ. O rheri taghene aye i vwo omamọ ẹhẹn, omarana no vwo erhionrin ha userhumu rẹn aye fiẹ uruemru omẹkpare ọrhẹ omedje kparobọ, nẹ aye i ji vwo obọdẹn ẹguọlọ.

15. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phiare uvwre James, John ọrhẹ inyikọ ri hẹrhẹre na?

¹⁵ Ana sabu yono ekwakwa buebun nẹ udje i James ọrhẹ John. Ọ sọre aye a nekpẹn ẹrhẹ ọduado uvuẹn Uvie na. Idibo ri hẹrhẹre na i ji ru sọ, rẹ aye a ha uphẹn rẹn erhirhiẹ na nọ suẹ ọyanghan uvwre aye. Ọrẹn, Jesu o lele inyikọ awan 12 na nyerẹn ọrẹ uruemru esiri ọrhẹ ẹguọlọ. Me ya na sabu yono nẹ ọrana? Orhiẹ oborẹ ihworho e ruẹ yọ mai ghanre-en, ọrẹn oborẹ ọwan i kpahenrhọ ọsọre ọrhẹ ovwiẹlẹme aye lele. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan? Omizu owu orho ruẹ ọwan sọ, ana sabu nọ oma ọwan: ‘Mesoriẹ oborẹ o ruru na o kpokpi mẹ omamọ? O dje uruemru ro vwo serhọ mi vwori phia, ro fori taghene mi wian kpahen? Gbinẹ ohworho ro ruru mẹ sọ na ọ dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn? Orhianẹ oserhọ mi na tuekwẹre, mi na sabu dje obọdẹn ẹguọlọ phia nyoma mi na kpariroro vrẹn orusọ na?’ Erhe lele awọrọ nyerẹn izede ẹguọlọ, ne djephia taghene ọwan ghini idibo urhomẹmro i Jesu.

16. Me yẹ emru ọrọrọ ra na sabu yono nẹ udje i Jesu?

¹⁶ Udje i Jesu o ji yono ọwan na damoma vwẹruọ imizu ukoko na. (Prov. 20:5) Itiọrurhomẹmro, Jesu o rhe oborẹ ọ ha ọmudu na. Ọrẹn, ọwan e rhe-e. Omarana, o fori ne vwo erhionrin rhẹ imizu ọwan, aye i rhe ruẹ ọwan sọ. (Eph. 4:1, 2; 1 Pet. 3:8) Ọ lọhọre re ne ruo omaran erhe yono kpahen erhirhiẹ aye. Jene roro kpahen udje ọnana.

17. Marhẹ oniruo okinhariẹ owu o ru mẹrẹn erere ọke rọ dabu rhe omizu ukoko na ọrọrọ fiotọre?

¹⁷ Oniruo okinhariẹ owu rọ ga uvuẹn East Africa, ọ karorhọ omizu ọhworhare owu ro rorori taghene o vwo orharhere uruemru. Marhẹ oniruo okinhariẹ na ọ kpahenrhọ ye lele? Nọ tare: “Ukperẹ mi na kẹnoma rẹn omizu na, ni mi brorhiẹn  mi ne rhe yi rhọ.” Nyoma ọrana, oniruo okinhariẹ na no yono ekwakwa ezẹko kpahen ekete omizu na o nurhe, ọrhẹ oborẹ ọ hobọte iruemru enẹyen lele. Oniruo okinhariẹ na nọ ji ta: “Ọke mie vwẹruọ oborẹ omizu na ọ damoma wian gbanhon te nọ sabu fiẹ irueruo ekete ro nurhe kparobọ, ne mi vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Ame ni rhiẹ obọdẹn igbehian.” Itiọrurhomẹmro, arha damoma vwẹruọ imizu ukoko na, nọ phẹrẹ re ne vwo ẹguọlọ kpahen aye ọke ephian.

18. Enọ ego ya na sabu nọ oma ọwan orhianẹ omizu ukoko na o ruru ọwan sọ? (Proverbs 26:20)

¹⁸ Ọkezẹko, ana sabu vwo ẹhẹn re ne bru omizu ukoko na ro ruru ọwan sọ nya. Ọrẹn, o fori na nọ oma ọwan enọ enana vwẹre: ‘Mi rhe ọsoso iyẹnrẹn na?’ (Prov. 18:13) ‘Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene orhiẹ arudo yo ru orusọ na-a?’ (Eccl. 7:20) ‘Mi ruẹ aruẹ orusọ ọrana dẹ ne?’ (Eccl. 7:21, 22) ‘Mi rhe bru omizu na nya mi na kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ, gbinẹ ẹmro na ono biomurhọ?’ (Se Proverbs 26:20.) Erhe fiẹ ọke rhotọre roro kpahen aruẹ enọ erana, ana mẹrẹnvwrurhe taghene ẹguọlọ re vwo kpahen omizu ọwan ono mwu ọwan kpariroro vrẹn orusọ na.

19. Me wu brorhiẹn yen wu ne ruo?

¹⁹ Iseri Jehova ephian e djephia taghene aye ghini idibo i Jesu nyoma ẹguọlọ aye djephia. Owuowọnwan o djephia taghene ọye odibo urhomẹmro i Jesu, ọke erhe dje obọdẹn ẹguọlọ rẹn imizu ukoko na udabọ ijẹgba aye. Nyoma ọrana, ana sabu ha userhumu rẹn awọrọ mẹrẹn ogame urhomẹmro na vwrurhe, ji homaba ọwan ga i Jehova, ro rhiẹ Osolobrugwẹ ẹguọlọ. Jene brorhiẹn re ne dje ẹguọlọ ro djeri ọwan rhiẹ Ilele Kristi urhomẹmro na phia.