1-2. Mesoriẹ wu ne je fiobọrhotọre, orhianẹ we ji mwuegbe wu ne bromarhame-e? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

 WU RHE vwo omwemẹ wu ne bromarhame, nọyẹ wu bru omamọ ẹkẹ te oma. Wu mwuegbe wu na kpare udjoghwẹ ọrana vwana? Orhianẹ wu mwuegbe ne, ekpako na i ji kwerhọ ye ne, wu vwe kpọke omebrurhame uphẹn na ọrhọ rhie firhọ-ọ. Obọdẹn akpọ uvuẹn ogame i Jehova ọ hẹrhuọ.

² Ọrẹn, a ta wẹn ne wu ruriaro rhọ neneyo wu sabu mwuovwan omebrurhame? Gbinẹ owẹwẹ ọvo i mẹrenriẹn vwrurhe ne? Orhiomaran, wu vwe fiobọrhotọre-e. Wu na sabu ru riarorhọ ne wu nyamwu ẹkẹ ọrana, sẹ wẹwẹ uphuphẹn yanghene wu ho ne.

3. Me yẹ ọhworhare onyẹ Ethiopia rọ wian uvuẹn oghwa ẹghware na ọ nọ Philip, onọ ọgo yọ homaphia? (Acts 8:36, 38)

³ Se Acts 8:36, 38. Ọhworhare onyẹ Ethiopia owu rọ wian uvuẹn oghwa ẹghware na, nọ nọ i Philip ro rhiẹ oghwoghwẹmro na: “Me yọ nọ lẹrhe mẹ je bromarhame?” Ọhworhare na o vwo oruru ro no bromarhame, ọrẹn o ghini mwuegbe ne?

4. Marhẹ onyẹ Ethiopia na o ru djephia taghene o vwo oruru ro no yono rhọ?

⁴ Ọhworhare onyẹ Ethiopia na “o riẹ i Jerusalem ya ha ẹga phia.” (Acts 8:27) Omarana, ọye o rhiabọ ha ogame itu i Jew na ne. O vwo ẹfro-o, o yono kpahen Jehova nẹ eyaya Ọfuanfon ọrẹ edjadjẹ i Hebrew. Ọrẹn, o ji vwo oruru  ro no yono rhọ. Itiọrurhomẹmro, me yẹ Philip ọ mẹrẹn ọhworhare na ro ruẹ ọke rọ vwa ye uvuẹn izede? Ọye o se eyaya ọmẹraro Isaiah. (Acts 8:28) Eyaya erana irhomẹmro ikokodo ri ha i Baibol na. Ọhworhare na ọ vwọ ghwai yono kpahen iyono i Baibol ezẹko-o; ọ guọlọ rhe yono rhọ.

5. Me yẹ onyẹ Ethiopia na o ruru kpahen oborẹ o yonorin?

⁵ Ọhworhare na o titiri, ọ wian rẹn orodje ọmase re se Candace ro suẹn Ethiopia; ọye yọ “hẹrote ọsoso efe ọmase na.” (Acts 8:27) Omarana, o vwo ewian buebun rọ hẹrote. Ọrẹn, o fiẹ ọke rhotọre rọ nọ ga i Jehova. Ọ ghwai te riẹn ro no yono urhomẹmro na ọvo-o; no ru lele oborẹ o yonorin na. Fọkiẹ ọrana, nọ nya ugbo nya nẹ Ethiopia riẹ Jerusalem, neneyo ọ sabu ha ogame rẹn Jehova uvuẹn oghwa ẹga na. Onya ọrana ọnọ ha ọke ọrhẹ igho obuebun, ọrẹn ọhworhare na ọ guọlọ ga i Jehova o toro erhirhiẹ na-a.

6-7. Marhẹ ẹguọlọ rẹ onyẹ Ethiopia na o vwo kpahen Jehova o ru kodorhọ?

⁶ Onyẹ Ethiopia na o yono irhomẹmro eghoghanren ekpokpọ mie Philip, tobọ te ohworho ro rhiẹ i Messiah na. (Acts 8:34, 35) Oma ọ ghini merhen ọhworhare na ọke ro yono kpahen oborẹ i Jesu o ru riẹn. Marhẹ ọ kpahenrhọ ye lele? Manẹ ọ sabu daji erhirhiẹ ro rhiẹ ohworho ra họghọ riẹn rọ ghwẹriẹ rhiẹ ogame itu i Jew. Ukpomaran, ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu no kodorhọ. Ọrana no mwurien kpare idjaghwẹ ọghoghanren, ji bromarhame no rhiẹ odibo i Jesu Kristi. Ọke i Philip ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọhworhare na o mwuegbe ne, no brurie rhẹ ame.

⁷ Wu rha hẹrokele udje onyẹ Ethiopia na, wu na sabu mwuegbe hẹrhẹ omebrurhame. Wu na sabu fiudugbere ta, “Me yọ nọ lẹrhe mẹ je bromarhame?” Jene yono kpahen oborẹ wu ne ru nyalele idjaghwẹ rọ kparare na: O yono rhọ, o ru lele oborẹ o yonorin na, ẹguọlọ ro ji vwo kpahen Jehova no kodorhọ.

8. Marhẹ i John 17:3 o ru sekpahuọn?

⁸ Se John 17:3. Ẹmro i Jesu enana i ha userhumu wẹn brorhiẹn wu ne yono i Baibol na? Ọrana ọ ha userhumu rẹn buebun ọwan. Ọrẹn, ẹmro erana i ji ta rẹn ọwan ne rhe yono rhọ? Ee. Ọke ephian ye ne “yono kpahen . . . Osolobrugwẹ urhomẹmro na.” (Eccl. 3:11) Ene rhe yono rhọ ya ruẹ i bẹmẹdẹ. Ọke re yono rhọ, ne tiẹkẹrẹ i Jehova rhọ.​—Ps. 73:28.

9. Me yo fori ne ru ọke erhe yono kpahen iyono ezẹko ọvo ne?

⁹ Ọke ra tuẹn uyono kpahen Jehova rhọ, irhomẹmro ezẹko ọvo ye yono kpahen. Uvuẹn ileta rọ ya vwe itu i Hebrew, ọnyikọ Paul o se iyono erana “iyono erukaro.” Ọ vwọ ha ukẹro sakamu ni “iyono erukaro” na-a; ọrẹn ọ hare aye dje imiliki rọ rhuọnrhuọn ọmọvwerhe oma. (Heb. 5:12; 6:1) Habaye, ọ ji ta rẹn Ilele Kristi ephian nẹ aye i yono vrẹn iyono erukaro na, jeghwai yono kpahen irhomẹmro ikokodo ri ha Baibol na. Wu vwo omwemẹ wu ne yono kpahen iyono ikokodo ri ha Baibol na? Wu vwo omwemẹ wu ne ru riarorhọ, ji rhe yono kpahen Jehova ọrhẹ ọhọriẹ?

10. Mesoriẹ ọ bẹn rẹn ihworho ezẹko aye ine yono?

¹⁰ Harẹn ọwan buebun, ọ bẹn re ne yono. Wẹwẹ vwo? Wa dabu se ji yono obẹ isukuru? Wa dabu riamerhen uyono ji mẹrẹn erere nie? Gbinẹ wu brorhiẹn yen taghene we rhe oborẹ e yono ẹbe-e? Orhiomaran, orhiẹ owẹwẹ ọvo ye roro omara-an. Ọrẹn, Jehova ọnọ sabu ha userhumu wẹn. Ọye Ohworho rọ gbare ọrhẹ Oyono rọmai rhomu kparobọ.

11. Marhẹ i Jehova o ru djephia taghene ọye yẹ “Oyono Rode”?

¹¹ Jehova o se omayen “Oyono Rode ọnọ.” (Isa. 30:20, 21) Ọye Oyono ro vwo erhionrin, uruemru esiri, ji roro rẹn awan. Ọ guọlọ orhorhomu uvuẹn oma ihworho ro yono. (Ps. 130:3) Ọ guọlọ nẹ ọwan i ru vrẹn omẹgbanhon ọwa-an. Karorhọ, ọye yọ ma aphẹrhiẹn ọnọ, ro rhiẹ obọdẹn ẹghẹlẹ wẹn. (Ps. 139:14) A maren ọwan rhẹ o ruru re ne yono. Jehova ọ guọlọre ne rhe yono rhọ bẹmẹdẹ​—ji riamerhiẹn. Omarana, orhiẹ emru ẹghwanren re ne vwo “uhrun” kpahen irhomẹmro i Baibol na vwana. (1 Pet. 2:2) Bru ẹkẹ wu na sabu nyamwu, ji nyalele ẹkwaphiẹrhotọre isese i Baibol ọrhẹ uyono. (Josh. 1:8) Nyoma userhumu i Jehova, wu na riamerhen isese ọrhẹ uyono kpahiẹn ọke ephian.

12. Mesoriẹ o fo na tẹnrovi akpenyerẹn Jesu uvuẹn uyono omobọ ọwan?

¹² Rhe roro kodo kpahen akpenyerẹn ọrhẹ owian aghwoghwo i Jesu ọke ephian. Izede ọghoghanren owu re ne ru ga i Jehova, yẹ ọrẹ ana nyalele idjaghwẹ i Jesu kpẹnkpẹnkpẹn, maido ọke egbogbanhon enana. (1 Pet. 2:21) Jesu ọ dabu ta kpahen ebẹnbẹn rẹ idibo yi ina dẹrughwaroghwu. (Luke 14:27, 28) Ọrẹn, o vwo imwẹro taghene idibo yi urhomẹmro, ine fikparobọ jerẹ oborẹ ọye o ruru. (John 16:33) Dabu yono kpahen iyẹnrẹn akpenyerẹn i Jesu, ji bru ẹkẹ kpahen oborẹ wu ne ru hẹrokelie kẹdẹkẹdẹ.

13. Me yo fori wu rha nọ mie i Jehova, mesoriẹ?

¹³ Irherhe ọvo o te-e. Oborẹ ọsoriẹ ọghanren ne wu vwo irherhe yẹ, ọ ha userhumu wẹn yono kpahen Jehova rhọ ji vwo iruemru jerẹ ẹguọlọ ọrhẹ esegburhomẹmro kpahiẹn. (1 Cor. 8:1-3) We rhe yono riarorhọ, rha nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn vwo esegburhomẹmro rhọ. (Luke 17:5) Oma ọ merhiẹn rọ nọ kpahenrhọ aruẹ ẹrhomo erana. Obọdẹn esegburhomẹmro ra bọn kpahen irherhe re vwo kpahen Jehova, ọnọ ha userhumu wẹn kpare udjoghwẹ ọrọrọ.​—Jas. 2:26.

14. Marhẹ ọnyikọ Peter o ru hunute ọghanronmẹ ra na ha oborẹ e yono ruiruo? (Ni ifoto na.)

¹⁴ Ọnyikọ Peter ọ hunute oborẹ ọ ghanren te rẹ Ilele Kristi, ine ru lele oborẹ aye  e yono ọke ephian. Ọ rionbọrhọ iyẹnrẹn i Noah rọ ha i Baibol na. Jehova ọ ta rẹn Noah taghene ọnọ ha ukude ghwọghọ evwọkon re nyerẹn ọke ọrana. Fọkime Noah o rheri taghene ukude ọ sa, ọrana ọvo te ro no simie ọrhẹ ekruie-en. Djokarhọ taghene Peter ọ hunute uvwre ọke ‘ra kanren owọ na,’ bọmọke Ukude na ọ ki phia. (1 Pet. 3:20) Itiọrurhomẹmro, Noah ọrhẹ ekruien i ru lele oborẹ aye i yono kpahen Jehova, nyoma aye a kanren owọ ọduado. (Heb. 11:7) Peter nọ ha oborẹ i Noah o ruru dje omebrurhame, ọke rọ ya: “Omebrurhame, ro serhọ rhẹ ọnana, yọ jeghwai simi are vwana.” (1 Pet. 3:21) Nọyẹ, ana sabu ha owian wa wian vwana wu ne mwuegbe hẹrhẹ omebrurhame, vwanvwọn owian Noah ọrhẹ ekruien i wianren uvwre ẹgbukpe buebun ọke aye a kanren owọ na. Owian ọgo yo fori wu wian ne wu sabu mwuovwan omebrurhame?

15. Me yẹ obọdẹn ẹghwẹriẹ o surhobọmwu?

¹⁵ Owu usuẹn ekwakwa erukaro re ne vi ru, yẹ ọrẹ ana ghini ghwẹriẹ nẹ edandan ọwan. (Acts 2:37, 38) Arha ghini ghwẹriẹ, ne ruẹ obọdẹn ewene. Wu tiobọnu irueruo re tuẹn Jehova oma ne, jerẹ akpọ ọfanrhiẹn, itaba ẹha, yanghene ọrẹ wa ha erharhere ẹmro, yanghene ẹmro aghwa ruiruo? (1 Cor. 6:9, 10; 2 Cor. 7:1; Eph. 4:29) Orhianẹ we ji ruẹ omara-an, rha damoma ruẹ ewene. Lele omizu ro yonuo i Baibol tẹmro, yanghene nekpẹn userhumu ọrhẹ ọkpọvi mie ekpako ukoko na. Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn ro ji lele eri vwiẹriẹ rhirhiẹ, rha nekpẹn userhumu mie eri vwiẹruọ ne wu sabu tiobọnu erharhere iruemru wu vwori ri na lẹrhuọ je bromarhame.

16. Me ye ne vi ru na sabu ga i Jehova ọke ephian?

¹⁶ Ọ ji ghanren ra na ga i Jehova ọke ephian. Ọrana o surhobọmwu uyono ukoko ẹnya, ọrhẹ ọre ji vwobọrhọ ye. (Heb. 10:24, 25) Wu rhe mwuovwan wu ne riẹ aghwoghwo ne, rhe vwobọrhọ ye ọke ephian. We rhe vwobọrhọ owian ọrana ro simi arhọ ihworho na, wu na rha riamerhiẹn rhọ. (2 Tim. 4:5) Orhianẹ wẹwẹ uphuphẹn ro ji lele eri vwiẹriẹ rhirhiẹ, nọ oma: ‘Eri vwiẹre mẹ ya karorhọ mẹ mie ki riẹ uyono ukoko, yanghene  mie ki vwobọrhọ aghwoghwo na? Gbinẹ mẹmẹ ọvo ya karorhọ oma mẹ?’ Wẹwẹ ọvo erhe ruẹ ekwakwa erana, nu we dje esegburhomẹmro, ẹguọlọ ọrhẹ ọdaremẹro wu vwo kpahen Jehova Osolobrugwẹ phia. Enana “irueruo efuanfon,” nọyẹ ẹghẹlẹ we tiobọnẹ rẹn Jehova. (2 Pet. 3:11; Heb. 13:15) Ọsoso ẹghẹlẹ re tiobọnu ghwologhwolo vabọ ọhiẹn, a merhen i Jehova oma. (Haye vwanvwọn 2 Corinthians 9:7.) Ọwan e ruẹ ekwakwa erana, fọkime a guọlọ ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova.

17-18. Uruemru ọghoghanren ọgo yọ nọ ha userhumu wẹn ruriaro ne wu mwuovwan omebrurhame, mesoriẹ? (Proverbs 3:3-6)

¹⁷ Ọke we rhe ruẹ riaro ne wu sabu mwuovwan omebrurhame, wu ne rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn. Ihworho ezẹko ina sabu ha djechẹẹ fọkiẹ imwẹro ọkpokpọ wu vwori; aye ina ji sabu kparehasuọ. (2 Tim. 3:12) Ọke wa damoma ne wu fiẹ orharhere uruemru kparobọ, wu na sabu rusọ ọkezẹko. Yanghene wu na sabu je vwo erhionrin, ji zofu fọkime wu vwa sabu nyamwu ẹkẹ enọ phẹphẹrẹ-ẹ. Me yọ nọ ha userhumu wẹn vwo edirin? Uruemru ọghoghanren owu yẹ, ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova.

¹⁸ Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova yẹ obọdẹn uruemru wu vwori. (Se Proverbs 3:3-6.) Ẹguọlọ ọgbogbanhon wu vwo kpahen Jehova, ọnọ sabu ha userhumu wẹn ja dobọ ogame i Jehova ji uvuẹn ọke ebẹnbẹn. Ọgbọ buebun, Baibol na ọ ta kpahen ẹguọlọ atamwu ri Jehova o vwo kpahen idibo yi. Ẹguọlọ ọgbogbanhon ọnana ri Jehova o vwori na, ọ vwọ lẹrhiẹ sẹrerhumuji idibo yi vwo-o. (Ps. 100:5) A ma ruọn uvuẹn ohọhọme Osolobrugwẹ. (Gen. 1:26) Marhẹ wu ne ru dje aruẹ ẹguọlọ ọrana phia?

19. Marhẹ wu ne ru ruẹ ọdaremẹro wu vwori kpahen ọsoso oborẹ i Jehova o ru wẹn kodorhọ? (Galatians 2:20)

¹⁹ Tonrhọ rhẹ ekpẹmẹ. (1 Thess. 5:18) Kẹdẹkẹdẹ, nọ oma, ‘Marhẹ i Jehova o ru dje ẹguọlọ mẹ ne?’ Orho ru, gba dabu kpẹmẹ i Jehova uvuẹn ẹrhomo, ji hunute ekwakwa kirighwo ro ru wẹn ne. Ni irueruo ẹguọlọ enẹyen rhiẹ ekwakwa ro ru ha wẹn, jerẹ oborẹ ọnyikọ Paul ọ mẹrẹnvwrurhe kpahen Jehova ọke oru. (Se  Galatians 2:20.) Nọ oma, ‘Mi ji guọlọ dje ẹguọlọ mi vwo kpahiẹn phia?’ Ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ọnọ ha userhumu wẹn rha tiẹn edamuni, ji rhe nyerẹn ghele ebẹnbẹn. Ono mwuo rha ga i Jehova ọke ephian, ji rhe dje ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova phia kẹdẹkẹdẹ.

20. Me yẹ omẹhakpahontọre rẹn Jehova o surhobọmwu, marhẹ orhienbro ọrana ọghanren te?

²⁰ Orho ru, ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ono mwuo nẹrhomo oghẹnrensan vwe yi. Ne wu na homakpahontọre rẹn Osolobrugwẹ. Karorhọ, wu rha homakpahontọre rẹn Jehova ne, wu vwo ifiẹrorhọ ọghoghanren ọnana: Jehova yo vworuo bẹmẹdẹ. Wu rhe ve ive omẹhakpahontọre rẹn Jehova, nọyẹ wu na ga ye uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ephian. Wu rharhumu ve yi ọgbọrọrọ-ọ. Itiọrurhomẹmro, erhe ve ive omẹhakpahontọre, ọwan e brorhiẹn ọghoghanren. Ọrẹn, roro kpahen ọnana: Wu ne brorhiẹn buebun uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ezẹko ine rhomu omamọ, ọrẹn o vwo ọro no rhomu ghwẹ ọrẹ omẹhakpahontọre rẹn Jehova-a. (Ps. 50:14) Echu ọnọ damoma ruẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova seriotọre, neneyo wu ja sẹrorẹ emevigbanhuọn. Wu vwa ha uphẹn rẹn Echu no fikparobọ-ọ! (Job 27:5) Ẹguọlọ ọgbogbanhon wu vwo kpahen Jehova, ọnọ ha userhumu wẹn nyamwu omẹhakpahontọre ọnọ, ji tikẹriẹ kpẹnkpẹnkpẹn.

21. Mesoriẹ ana sabu ta taghene omebrurhame yẹ ọtonrhọ na, orhiẹ oba ye-e?

²¹ Wu rha homakpahontọre rẹn Jehova hin, gba ta rẹn ekpako ukoko wu havwọ kpahen udjoghwẹ ọghoghanren rọ ha kpahiẹn. Ọrẹn, karorhọ ọke ephian taghene omebrurhame yẹ ọtonrhọ na, orhiẹ oba ye-e. Ọrana yẹ ọtonrhọ akpọ ro vwo vwoba wu na ga i Jehova. Omarana, ruẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova gbanhon vwana. Bru ẹkẹ te oma neneyo ẹguọlọ wu vwori orho kodorhọ kẹdẹkẹdẹ. Aruẹ orhienbro ọrana ono mwuo bromarhame. Ẹdẹ ọrana ono rhiẹ ẹdẹ omamerhomẹ. Ọrana ghwai ọtonrhọ ye. Jenẹ ẹguọlọ wu vwo kpahen Jehova ọrhẹ Jesu orho kodorhọ ya ruẹ i bẹmẹdẹ!