NA SABU vwo ufuoma, ana vi wian gbangbanhon, fọkime, a ha uvuẹn akpọ rọ vuọnren rhẹ ebẹnbẹn. Ọrẹn, arha tobọ vwo ibiẹ ufuoma, ọ bẹn ra na sabu sẹroriẹ. Me yi Baibol na ọ tare taghene ọnọ sabu yẹ ọwan obọdẹn ufuoma rọ nọ tọ? Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn awọrọ vwo yi?

Ana sabu vwo obọdẹn ufuoma orhianẹ e vwo omefuon ọrhẹ ẹhẹn ro totọre. O ji fo ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ awọrọ. Ọrọ mai ghanren, na sabu vwo ufuoma rọ nọ tọ, ene vi vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ Osolobrugwẹ. Marhẹ ene ru sabu vwo yi?

Arha huvwele irhi ọrhẹ iruemru-irhi Jehova, ne djephia taghene a hẹrosuiẹ, a jeghwai vwo omwemẹ re ne vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. (Jer. 17:7, 8; Jas. 2:22, 23) Jehova nẹ ono ti kẹrẹ ọwan jeghwai yẹ ọwan obọdẹn ufuoma. Isaiah 32:17, ọ tare: “Erere ro nẹ irueruo ọsoso sa ono rhiẹ ufuoma, habaye, omamọ ọrẹ irueruo ọsoso ono rhiẹ ufuoma ọrhẹ omefuon rọ nọ tọ.” Ana sabu vwo obọdẹn ufuoma orhianẹ a huvwele Osolobrugwẹ nẹ ẹhẹn rhe.—Isa. 48:18, 19.

Jehova ọ ji ha userhumu rẹn ọwan vwo ufuoma rọ nọ tọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, ro rhiẹ ẹghẹlẹ kirighwo rẹ Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ọ yẹrẹ ọwan.—Acts 9:31.

Ufuoma yẹ “omamọ ẹhẹn ọfuanfon” ọresa rẹ ọnyikọ Paul ọ tẹmro kpahen. (Gal. 5:22, 23) Ra mẹriẹn taghene ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yọ yẹ ọwan obọdẹn ufuoma na, no fori na nyalele ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na. Jenẹ a tẹmro kpahen izede eva rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan vwo ufuoma.

 Ọrukaro, ana sabu vwo ufuoma orhianẹ e se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ. (Ps. 1:2, 3) Erhe roro kpahen oborẹ i Baibol na ọ tare, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwẹruọ oborẹ i Jehova o roro kpahen erhirhiẹ sansan. Jerẹ udje, ana mẹrẹn oborẹ i Jehova o ru sẹrorẹ ufuoma ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ufuoma ọ ghanren riẹn. Arha nyalele iyono enana ri nẹ ẹmro Osolobrugwẹ rhe, ana sabu vwo obọdẹn ufuoma uvuẹn akpenyerẹn ọwan.—Prov. 3:1, 2. 

Ọreva, ana vi nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ ọwan ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen. (Luke 11:13) Jehova o vive rẹn ọwan taghene arha nekpẹn userhumu ọnẹyen, “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian nẹ ọnọ sẹrorẹ ọmudu ọrhẹ oghwa iroro [ọwan] nyoma Kristi Jesu.” (Phil. 4:6, 7) Arha nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon na mie i Jehova, ọnọ ye ọwan obọdẹn ufuoma, nime, ọwan ihworho ri vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ọye.—Rom. 15:13.

Marhẹ yẹ ihworho ezẹko i ru nyalele urhebro i Baibol ọnana ne, jeghwai ruẹ ewene neneyo aye i sabu vwo obọdẹn ufuoma rhẹ oma aye, awọrọ ọrhẹ i Jehova?

Uvuẹn ukoko i Jehova inyenana, o vwo ihworho buebun “re kiki tuekwẹre” bi, ọrẹn, vwana aye i vwo uruemru re roro te, uruemru esiri, erhionrin, ọrhẹ uruemru dẹndẹn, aye a jeghwai lele ihworho ephian nyerẹn ọrẹ ufuoma. * (Prov. 29:22) Djokarhọ oborẹ ọnana ọ ha userhumu rẹn ighwoghwẹmro awanva sabu fiẹ ekwẹre kparobọ, jeghwai rhe nyerẹn ọrẹ ufuoma rhẹ awọrọ.

Orharhere uruemru ọhworhare owu re se i David o vwori, ọ hobọte ẹmro rọ ta rẹn awọrọ. Ọ ki homakpahontọre rẹn i Jehova, o vwo ni awọrọ fiemru-u, habaye, ọ ta erharhere ẹmro rẹn ihworho ekrun ọnẹyen. Ọke oru, David nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori no wene uruemru ọnẹyen, no ji rhiẹ ohworho ufuoma. Marhẹ i David o ru mẹrẹn ufuoma? Nọ tare, “Ni mia ha iruemru-urhi Baibol ruiruo uvuẹn akpenyerẹn mẹ, omarana, ekrun mẹ na họghọ mẹ.”

Ekete i Rachel ọ ghwanren, ọ hobọte  uruemru ọnẹyen. Nọ tare, “Vwana, mia ji wọnrọn hasuẹ uruemru ekwẹre ọgbogbanhon, fọkime ekrun mẹ ephian e kiki tuekwẹre.” Me yọ ha userhumu riẹn sabu rhiẹ ohworho ufuoma? Rachel, nọ tare, “Mia nẹrhomo jeghwai hẹrosuẹ i Jehova.”

Udje i David ọrhẹ i Rachel i djephia taghene arha ha iruemru-urhi Baibol ruiruo jeghwai hẹrosuẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, ana sabu vwo ufuoma. Itiọrurhomẹmro, udabọ akpọ ọkon ọnana, ana sabu vwo obọdẹn ufuoma ro toroba onyerẹnkugbe uvwre ekrun ọwan ọrhẹ Ilele Kristi. Ọrẹn, Jehova ọ guọlọre ne “lele ihworho ephian nyerẹn ọrẹ ufuoma.” (Rom. 12:18) Ene ghini sabu lele ihworho ephian nyerẹn ọrẹ ufuoma? Erere ego ya na mẹrẹn?

Nyoma owian aghwoghwo na, a ha use rẹn ihworho nẹ aye i mẹrẹn erere nẹ iyẹnrẹn esiri ro sekpahen Uvie Osolobrugwẹ na. (Isa. 9:6, 7; Matt. 24:14) Ọrẹ omamerhomẹ, ihworho buebun i kpahenrhọ use na ne. Fọkie ọnana, ẹhẹn aye o vwo rho seriotọre fọkiẹ ekwẹre yanghene ekwakwa ra phia uvuẹn ekete aye e rhirhiẹ-ẹ. Ukpomaran, aye na sabu vwo omamọ aruefirhọ kpahen obaro na, ọnana nọ lẹrhẹ aye “guọlọ ufuoma jeghwai hatua ye.”—Ps. 34:14.

Ọrẹn, orhiẹ ihworho ephian ya kpahanrhọ owian aghwoghwo na ọke ukaro-o. (John 3:19) Udabọ ọrana, ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ ọ ha userhumu rẹn ọwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn aye izede ufuoma ro ji dje ọghọ phia. Omarana, ọwan na sabu nyalele ọkpọvi Jesu rọ ha uvuẹn i Matthew 10:11-13, sekpahen owian aghwoghwo na, rọ tare: “Are i rha ruẹ oghwa na, are i mroma ihworho ri ha oghwa na. Aye i rhe rhiabọ dede are, jenẹ ufuoma are i rhua rhe o rhirhiẹ oghwa na; ọrẹn, aye erhe rhiabọ dede are-e, jenẹ ufuoma are i rhua rhe o bru are rhe.” Arha nyalele urhebro i Jesu, na sabu vwo obọdẹn ufuoma ọke ọnana rhẹ ihworho re ghwoghwo riẹn na, ne ji vwo imwẹro taghene ana sabu ghwoghwo rẹn aye ọke ọrọrọ.

E ji toroba ufuoma orhianẹ a họghọ rẹn ihworho ri ha omẹgbanhon usun, tobọ te ihworho ra kparahasuẹ owian ọwan. Jerẹ udje, nime igọmẹti ro suẹn ẹkwotọre owu uvuẹn Africa, i vwo utuoma kpahen Iseri Jehova, aye erhe kwe nẹ aye i bọn Aghwẹlẹ Uvie aye-e. Neneyo a sabu kwaphiẹ ẹmro na rhọ ọrẹ ufuoma, ne dje omizu owu rọ gare ẹrhẹ imishọnari uvuẹn ẹkwotọre ọrana, bru ohworho ọduado ọrẹ ẹkwotọre na rọ ha uvuẹn i London obẹ i England. E djerie nyarhẹn nọ ta riẹn kpahen owian ufuoma rẹ Iseri Jehova e vwobọrhọ uvuẹn ẹkwotọre ọnẹyen na. Ni me yọ phiare?

Omizu na, nọ tare, “Ọke mie te ekete ra hẹrhẹ ohworho ọduado na, ni mi mẹrẹn ọmase rọ sẹ osẹme amwa owu ri mi yono edjadjẹ aye bi ne. Omarana, ni mi ha edjadjẹ ye mroma yen. Ọnana no gbe ọmase na unu, nọ nọren mẹ, ‘Mesoriẹ wa rhe?’ Ni mi ta riẹn izede ọghọ taghene mi rhe mọ mẹrẹn ohworho ọduado ẹkwotọre na. Nọ ha ifonu se ọga ye, ọke ọga ye ọ rhe, nọ ha edjadjẹ amwa yen mroma mẹ. Ọke oru, nọ dabu kerhọ mẹ ọke mia dabu dje idjedje kpahen irueruo ufuoma rẹ Iseri Jehova e vwobọrhọ.”

Fọkime omizu na o dje ọghọ phia, nọ sabu lẹrhẹ ohworho ọduado na wẹnẹ ukẹro rọ ha ni owian Iseri Jehova. Ọke oru, igọmẹti ro suẹn ẹkwotọre ọrana uvuẹn Africa na, no kwenu rẹn imizu na nẹ aye i bọn Aghwẹlẹ Uvie aye. Itiọrurhomẹmro, ọnana ọ ghini lẹrhẹ oma merhen imizu na. Arha họghọ rẹn awọrọ, ọ rhua erere buebun sa, tobọ te ufuoma.

Inyenana, ihworho i Jehova a riamerhen ufuoma uvwre omomaye. Wu na sabu toroba ufuoma ọrana, wu rha damoma vwo uruemru ọnana uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. Ọrọ mai ghanren, oma ọnọ merhen i Jehova kpahuọn, wu ne ji vwo ufuoma ro gbephe bẹmẹdẹ uvuẹn akpọ ọkpokpọ Osolobrugwẹ rọ sa obaro na.—2 Pet. 3:13, 14.