1, 2. (a) Mesoriẹ ihworho ra fuevwan ga uvuẹn ekete ihworho e vwe kwe ghwẹriẹ e rhiẹ emru urhebro rẹn ọwan? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Me yi Jesu ọ ta kpahen owian aghwoghwo na uvuẹn ‘ẹkwotọre ọnẹyen’? (Ni ekete ra djokarhọ.)

ESA ọrhẹ ane owu re se Sergio ọrhẹ Olinda ri rhiẹ ekobaro i vrẹn ẹgbukpe 80 ne, aye a jeghwai rhirhiẹ United States. O vwo ji jiri na, aghwẹ rọ miamẹ aye nọ lẹrhẹ onya bẹn aye. Ọrẹn, emrẹ ughwọdjọ irhiruẹ urhiọke, aye na nya riẹ ekete owu uvuẹn amwa na rẹ ihworho buebun a nyavrẹn. Aye e siyẹ kẹrẹ ekete imoto e gbo rhọ, aye na ha ẹbe ukoko na rẹn ihworho ra nyavrẹn. Ihworho buebun i vwe kwe ha mie aye-e, ọrẹn, aye a daji avwaye jeghwai mroma ihworho re ni aye rhẹ ughwaro sasasa. Erhẹrhuvo orho te, aye na nya rie bibiesuọn. Ẹdẹ ọreva ye, aye na rharhumu riẹ avwaye emrẹ ughwọdjọ irhiruẹ. Itiọrurhomẹmro, esa ọrhẹ ane ọnana, a fuevwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na avwaye ẹdẹ erhan uvuẹn ọkprughwre na, kẹgbukpe kẹgbukpe.

² Jerẹ i Sergio ọrhẹ Olinda, imizu buebun a ji fuevwan ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na dedevwo ihworho i vwa ghwẹriẹ-ẹ.  Wu rha ha uvuẹn aruẹ erhirhiẹ ọrana, a kpẹmeruọn omamọ fọkiẹ edirin ọnọ. * Fọkime wu mevigbanhon ga i Jehova, ihworho buebun na mẹrẹn urhebro nie sa, tobọ te Ilele Kristi ri ha uvuẹn ukoko na. Djokarhọ ẹmro enana rẹ iniruo okinhariẹ ezẹko i tare, owu ọrhọ ta: “Mi rhe lele aruẹ imizu enana ri fuevwan wian uvuẹn owian aghwoghwo na, udje aye nọ lẹrhe mẹ vwo omẹgbanhon.” Oniruo okinhariẹ ọrọrọ nọ tare: “Esegburhomẹmro aye, ọ lẹrhe mẹ fiudugbere jeghwai fiomarhọ owian aghwoghwo na.” Ọrọrọ nọ ji ta: “Udje aye ọ lẹrhe mẹ ghọghọ.”

3. Enọ esa ego ye ne yono kpahen, mesoriẹ?

³ Na sabu ruẹ omwemẹ re vwori kpahen owian aghwoghwo ri Jesu o djere ọwan gbanhon, o fori ne roro kpahen enọ esa enana: Me yọ nọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre ọkezẹko? Marhẹ ene ru sabu mọ emamọ? Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan ghwoghwo rhẹ edirin?

4. (a) Marhẹ oborẹ itu i Jew buebun i kpahenrhọ ẹmro eghwoghwo i Paul ọ hobọte yi lele? (b) Mesoriẹ i Paul o vwo aruẹ iroro ọrana?

⁴ Wu rha dẹrughwaroghwẹ ẹhẹn ro seriotọre fọkime ihworho ri ha ekete we rhe ghwoghwo i vwa kerhọ-ọ, nọyẹ, erhirhiẹ ọnọ ọ họhọ ọrẹ ọnyikọ Paul. Emrẹ ẹgbukpe 30 ro ghwoghwo na, ọ ha userhumu rẹn ihworho buebun rhiẹ idibo i Kristi. (Acts 14:21; 2 Cor. 3:2, 3) Ọrẹn, itu i Jew buebun a ghwẹriẹ rhiẹ idibo i Jesu-u. Ukpomaran, buebun i ha Paul djechẹẹ, ezẹko i tobọ kparehasuiẹ. (Acts 14:19; 17:1, 4, 5, 13) Marhẹ yẹ oborẹ itu i Jew i kpahenrhọ owian aghwoghwo na lele o ru hobọte i Paul? Nọ tare: “Mia ta urhomẹmro uvuẹn i Kristi na . . . mi mwuomarhọ, mi jeghwai vwo omiamiamo ọgbogbanhon uvuẹn ọmudu mẹ.” (Rom. 9:1-3) Mesoriẹ i Paul o vwo aruẹ iroro ọrana? O vwo ẹguọlọ kpahen owian aghwoghwo na. Fọkime o vwo ọdamẹ kpahen itu i Jew na, no ghwoghwo rẹn aye. Omarana, nọ miamẹ i Paul ẹhẹn taghene aye i tiẹn arodọmẹ Osolobrugwẹ.

5. (a) Me yọ lẹrhẹ ọwan ghwoghwo rẹn awọrọ? (b) Mesoriẹ o vwo gbe ọwan unu taghene ẹhẹn ọwan o seriotọre ọkezẹko?

⁵ Jerẹ i Paul, e ji ghwoghwo rẹn ihworho fọkime e vwo ọdamẹ kpahen aye. (Matt. 22:39; 1 Cor. 11:1) Mesoriẹ? Fọkime e rheri taghene ebrurhọ buebun i havwiẹ obaro na rẹn ihworho ri ga i Jehova. Erhe roro kpahen ihworho ri ha uvuẹn okegbe re ghwoghwo, ọwan na guọlọ ha userhumu rẹn aye! Omarana, na ha urhebro rẹn aye ọke ephian, nẹ aye i yono kpahen i Jehova ọrhẹ ọhọre ọnẹyen rẹn ituakpọ. Izede ọnana, na ta rẹn ihworho re ghwoghwo riẹn na: ‘Ame i ha omamọ ẹghẹlẹ vwe are. Biko, are i rhiabọ dedie.’ Omarana, ihworho erhe rhiabọ dede ẹghẹlẹ ọrana-a, ne vwo “omiamiamo ọgbogbanhon uvuẹn ọmudu [ọwan].” Aruẹ iroro erana, i vwe djephia taghene e vwo esegburhomẹmro-o, ukpomaran, no djephia taghene e vwo ẹguọlọ kpahen owian aghwoghwo na. Omarana, na sabu vwo edirin udabọ ẹhẹn ro seriotọre. Elena ro rhiẹ ọkobaro vrẹn ẹgbukpe 25 ne, nọ ta oborẹ ọwan ephian i kwerhọ, nọ tare: “Mie nie taghene owian aghwoghwo na ọ gbanhonron. Ọrẹn, o vwo owian ọrọrọ mi na sabu wian ghwẹ owian aghwoghwo na-a.”

6. Onọ ọgo ye ne yono kpahen, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan kpahenrhọ ye?

⁶ Mesoriẹ o mwu ọwan ẹro taghene ana sabu mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn owian aghwoghwo na udabọ ekete re ghwoghwo?  Na sabu kpahenrhọ onọ ọghoghanren ọrana, jene yono kpahen idje i Jesu eva, ri dje oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren na “mọ emamọ.” (Matt. 13:23) Ọrukaro na ọ sekpahen orhan i vine.

7. (a) Ọrọmo yẹ “ọghwẹrẹ na,” “i vine na,” ọrhẹ “eghọn” i vine na? (b) Onọ ọgo ya na kpahenrhọ?

⁷ Se John 15:1-5, 8. Djokarhọ ye taghene Jesu ọ ta rẹn idibo yi: “Ọnana ọ ha ujiri vwe Ọsẹ mẹ, ra mẹriẹn taghene are a mọ emamọ buebun jeghwai dje oma are rhiẹ idibo mẹ.” Uvuẹn udje na, Jesu o dje i Jehova rhẹ “ọghwẹrẹ,” no dje omayen rhẹ “obọdẹn i vine na,” no rho dje idibo yi rhẹ “eghọn na.” * Me yẹ omamọ rẹ idibo i Kristi na ina mọ? Uvuẹn udje ọnana, Jesu ọ hunute omamọ na-a, ọrẹn, ọ tẹmro kpahen emru owu kirighwo rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe omamọ na.

8. (a) Uvuẹn udje ọnana, mesoriẹ emamọ na i vwe rhiẹ idibo ekpokpọ ra na ha rhiẹ ukoko na? (b) Me yo djephia taghene ana sabu ru oborẹ i Jehova ọ guọlọre?

⁸ Ọke i Jesu ọ tẹmro kpahen Ọsẹ ye, nọ tare: “Ọye o burhun koghọn koghọn rọ ha uvuẹn oma mẹ rọ vwọ mọ emamọ.” Nọyẹ, arha mọ emamọ-ọ, Jehova ọ sabu ni ọwan rhẹ idibo yi-i. (Matt. 13:23; 21:43) Omarana, uvuẹn udje ọnana, omamọ rẹ Olele Kristi owuowu ọnọ vi mọ, orhiẹ idibo ekpokpọ rọ nọ ha rhiẹ ukoko na-a. (Matt. 28:19) Orho rhiẹ omaran, Iseri Jehova ra fuevwan ghwoghwo uvuẹn okegbe rẹ ihworho e vwe kwe kerhọ, ina họhọ i vine rọ vwọ mọ emamọ uvuẹn udje i Jesu na. Ọrẹn, iroro ọrana o serhọ-ọ! Mesoriẹ? Fọkime, ọwan i sabu gba ihworho nẹ aye i rhiẹ idibo Osolobrugwẹ-ẹ. Jehova ọrhọ gba idibo yi nẹ aye i ru oborẹ omẹgbanhon aye o vwo te, o dje ẹguọlọ phia-a. Kemru kemru rẹ Osolobrugwẹ ọ ta rẹn ọwan ne ru, ọ gbanhon phan rẹn ọwa-an.—Deut. 30:11-14.

9. (a) Owian ọgo yi Jehova ọ yẹ idibo yi ephian? (b) Udje ọgo ye ne yono kpahen, mesoriẹ?

⁹ Me yẹ emamọ ra na vi mọ na? Itiọrurhomẹmro, emamọ na o mevirhọ owian rẹ owuowọnwan ọnọ sabu wian. Owian ọgo yi Jehova ọ yẹ idibo yi ephian? Ọrana yẹ owian aghwoghwo Uvie Osolobrugwẹ. * (Matt. 24:14) Udje i Jesu kpahen ọghwẹrẹ na, o dje ọnana phia. Jene yono kpahiẹn uvuẹn udje ọreva na.

10. (a) Me yẹ ukeri ọrhẹ otọre na i mevirhọ uvuẹn udje na? (b) Me yẹ ukeri owu ọ mọren?

¹⁰ Se Luke 8:5-8, 11-15. Uvuẹn udje ọghwẹrẹ na, ukeri na yẹ “ẹmro Osolobrugwẹ,” yanghene iyẹnrẹn esiri Uvie na. A ha otọre na dje ọmudu ohworho. Ukeri ro se rhẹ omamọ otọre na, no mwurun, jeghwai do rhiẹ ewawọ. Ọke oru, nọ “mọ emamọ ri ha akwa 100 bun ghwẹ eri hẹrhẹre na.” Ọrẹn, aruẹ emamọ ọgo yẹ ewawọ na ọnọ mọ? Ibiẹ emamọ yọ nọ mọ? Ẹjo, ọnọ mọ emamọ ro no vwo ikeri ra na sabu wọ. Uvuẹn udje ọnana, ukeri owu ọ mọ ikeri uzusionrin. Marhẹ udje ọnana o ru surhobọmwu owian aghwoghwo na?

11. (a) Marhẹ udje ọghwẹrẹ na o ru surhobọmwu owian aghwoghwo na? (b) Marhẹ ene ru sabu vwo ukeri ọkpokpọ?

¹¹ Jerẹ udje, a gba haye taghene Oseri Jehova owu, ọsẹ yanghene izu ọwan yi lelirẹ ọwan yono ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na. Oma ọnọ ghini merhen aye omamọ, aye i rha mẹrẹnvwrurhe taghene e ruẹ riaro uvuẹn urhomẹmro na. Jerẹ oborẹ ukeri ro se rhẹ omamọ otọre uvuẹn udje i Jesu na ọ dabu ru rhomu, omaran e ji rhiabọ dede urhomẹmro na jeghwai nyalelie. Fọkiẹ ọnana, iyẹnrẹn esiri Uvie ra ha  dje ukeri na, nọ sabu dua te erhirhiẹ rọ nọ mọ emamọ. Jerẹ oborẹ ewawọ na o ru vwo ukeri ra na sabu wọ rhẹ ekete ọrọrọ, omaran e ji ghwoghwo rẹn ihworho, ukperẹ ana tẹnrovi ihworho ri na ghwẹriẹ. * Marhẹ ene ru sabu vwo ukeri ọkpokpọ? E ruẹ ọnana nyoma e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na jeghwai lẹrhẹ ẹmro Osolobrugwẹ kerabọ lele ekete ephian. (Luke 6:45; 8:1) Omarana, udje ọnana o yonirin ọwan taghene erhe fiomarhọ owian aghwoghwo na ọke ephian, na sabu “mọ emamọ rhẹ edirin.”

12. (a) Me ya na sabu yono nẹ idje i Jesu kpahen orhan i vine ọrhẹ ọghwẹrẹ na? (b) Marhẹ ọrana o ru hobọte owẹwẹ?

¹² Me ya na sabu yono nẹ idje i Jesu kpahen orhan i vine ọrhẹ ọghwẹrẹ na? Aye i ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho arha kerhọ ọwan uvuẹn owian aghwoghwo na dede-e, ana ji sabu mọ emamọ. Ana sabu mọ emamọ orhianẹ e fiomarhọ owian aghwoghwo na. Paul ọ tẹmro kpahen ọnana, ọke rọ ta: “Owuowọnwan ọnọ mẹrẹn ebrurhọ ọnẹyen sekpahen owian rọ wianren.” (1 Cor. 3:8) Ebrurhọ na o sekpahen owian na, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ o nerhumie rhe. Matilda ro rhiẹ ọkobaro te ẹgbukpe 20 ne, nọ tare: “Mia ghọghọ ọke ephian, fọkime mi rheri taghene Jehova ọnọ kwosa rẹn ọwan fọkiẹ omẹdamu ọwan.”

13, 14. Sekpahen Romans 10:1, 2, mesoriẹ i Paul o ghwoghwo rẹn ihworho ri vwe vwo omamerhomẹ kpahen iyẹnrẹn esiri Uvie na?

¹³ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan rhe ghwoghwo rhẹ edirin? Jerẹ oborẹ a hunute vrẹn ne, ẹhẹn i Paul o seriotọre ọke itu i Jew na, a tiẹn iyẹnrẹn esiri Uvie na. Udabọ ọrana, ọ kpare iroro vrẹn aye-e. Djokarhọ oborẹ ọ tare uvuẹn ileta rọ ya vwe ilele Kristi ri ha uvuẹn i Rome, kpahen iroro ro vwori kpahen itu i Jew na: “Omamọ ẹhẹn mi vwori ọrhẹ ẹrhomo mia nẹ vwẹ Osolobrugwẹ fọkiẹ aye, ọrẹ aye ina sabu vwo usimirhọ.  Fọkime mi rheri taghene aye i vwo oruru kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn, rhẹ ọrẹ irherhe ọgbagba-a.” (Rom. 10:1, 2) Me yo mwu i Paul ghwoghwo rẹn aye?

¹⁴ Ọrukaro, Paul ọ tare taghene oborẹ o mwuie ghwoghwo rẹn awọrọ yẹ ‘omamọ ẹhẹn ro vwori.’ Ọ guọlọre nẹ itu i Jew ezẹko i vwo usimi. (Rom. 11:13, 14) Ọreva ye, ọ hunute ‘ẹrhomo rọ nẹ vwe Osolobrugwẹ fọkiẹ aye.’ Ọ nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu rẹn ezẹko usuẹn itu i Jew na, nẹ aye i rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọresa, Paul nọ tare: “Aye i vwo oruru kpahen Osolobrugwẹ.” O vwo imwẹro taghene ihworho ina sabu ghwẹriẹ. Paul o rheri taghene oruru ihworho erana ọnọ sabu mwu aye rhiẹ idibo i Kristi, jerẹ oborẹ ọ phia riẹn bi ne.

15. Marhẹ ene ru sabu hẹrokele i Paul? Dje udje yi.

¹⁵ Marhẹ ene ru sabu hẹrokele i Paul? Ọrukaro, o fori ne fiomarhọ owian ra na guọlọ “ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ri ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ.” Ọreva, ọwan a nẹrhomo vwe i Jehova no rhie ọmudu ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn. (Acts 13:48; 16:14) Silvana ro rhiẹ ọkobaro joma te ẹgbukpe 30 ne, nọ tare, “Mie ki riẹ oghwa owu uvuẹn ekete mie ghwoghwo, mia kiki nẹrhomo vwe i Jehova nọ yẹ mẹ omamọ iroro.” O ji fo na nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ, nọ ha emakashe enẹyen suẹn ọwan vwe ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn. (Matt. 10:11-13; Rev. 14:6) Robert ro rhiẹ ọkobaro vrẹn ẹgbukpe 30 ne, nọ tare, “O rhiẹ emru omamerhomẹ na wian rhẹ emakashe ri rhe oborẹ ọ phia rẹn ohworho re bruẹ nya na.” Ọrẹsa, ọwan a damoma ra na ha ukẹro ro serhọ ni ihworho. Carl ro rhiẹ ọkpako ukoko ro bromarhame vrẹn ẹgbukpe 50 ne, nọ tare, “Mia damoma guọlọ oborẹ ono djephia taghene ohworho na o ghini vwo omamọ ẹhẹn, jerẹ ibiẹ echẹẹ, ọdamẹ ro djephia, yanghene onọ rọ nọren.” Itiọrurhomẹmro, ana sabu ghwoghwo rhẹ edirin jerẹ i Paul.

16, 17. (a) Uyono ọgo ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ ha Ecclesiastes 11:6? (b) Dje udje oborẹ owian ọwan o ru hobọte ihworho ra mẹrẹn ọwan.

¹⁶ Ọrhọ tobọ họhọ taghene iyẹnrẹn esiri Uvie na re ghwoghwo o vwo te ọmudu ihworho na-a, a vwa ha ukẹro sakamu ni owian aghwoghwo na-a. (Se Ecclesiastes 11:6.) Itiọrurhomẹmro, buebun ihworho i vwa kerhọ ọwa-an, ọrẹn, aye e ni ọwan sua. Aye a djokarhọ osẹme ọwan, omamọ uruemru ọwan, ọrhẹ ughwaro ọwan sasasa. Ọkezẹko, uruemru ọwan ọnọ sabu ha userhumu rẹn ihworho ezẹko wene iroro esọsọ aye i vwo kpahen ọwan. Sergio ọrhẹ Olinda, ra hunute bi ne i rhiẹromẹrẹn aruẹ ewene ọnana.

¹⁷ Sergio nọ tare: “Fọkiẹ emiamo, ame a sabu ye ghwoghwo uvwre ọke owu-u. Ọke ame a rharhumu tonrhọ, ihworho ra nyavrẹn na nọ, ‘Me yọ phiare? O jiri ne ame i mẹrenrẹ are.’” Olinda nọ ji habaye rhẹ ughwaro sasasa: “Ihworho ra ghwa ibọsu, ne kpogho abọ rẹn ame, ezẹko na ta rẹn ame, ‘Are nobiruo owian!’ Aye i tobọ nekpẹn imagazini mie ame.” Ọrọ mai gbe aye unu, ẹdukwẹdẹ ọhworhare owu no bruru aye rhe, nọ yẹrẹ aye idodo jeghwai kpẹmẹ aye fọkiẹ owian aye.

18. Mesoriẹ we vwo omwemẹ wu na “mọ emamọ rhẹ edirin”?

¹⁸ Itiọrurhomẹmro, erhe “fiobọrhotọre” re ne ghwoghwo-o, ene vwo obọdẹn erere uvuẹn owian re ne se “oseri harẹn egbamwa na.” (Matt. 24:14) Ọrọ mai ghanren, ene vwo obọdẹn aghọghọ, re rhe taghene e vwo ekwerhọ i Jehova, fọkime ọye o vwo ẹguọlọ kpahen “ihworho ra mọ emamọ rhẹ edirin”!