Irueruo imwofẹn ọrana yo wene akpenyerẹn mẹ, ro ji rhiẹ ọtonrhọ mia guọlọ Ọmemama na. Ọrẹn, mi ki nẹ iyẹnrẹn oborẹ ọ phiare uvuẹn okuku ẹdẹ ọrana, ji mẹ ta wẹn kpahen ọke mia ha ọmọvwerhe rọ hobọte iroro mẹ ji mwuegbe ọmudu mẹ guọlọ Osolobrugwẹ.

E vwiẹre mẹ uvuẹn ẹgbukpe 1937 uvuẹn Guesnain, ro rhiẹ amwa ra tọn otọre guọlọ efe uvuẹn obọrẹ o rierun uvuẹn i France. Nyoma ọsẹ mẹ ro wian owian ra tọn otọre guọlọ efe, ni mi yono kpahen ọghanronmẹ ra na wian gbanhon. Ọsẹ mẹ o ji yono mẹ ni mi vwo utuoma kpahen osehiẹn. Ọ mẹrenriẹn vwrurhe taghene e sehiẹn ihworho buebun ra wian owian otọre ẹton, ra ji wian uvuẹn erhirhiẹ ri mwuofẹn. Nọ sabu ha userhumu rẹn aye, Ọsẹ mẹ nọ homaba ukoko ra wọnrọn rẹn erhumu ihworho na. Ọ ji tuekwẹre kpahen irherẹn ishọshi fọkiẹ uruemru omeru aye. Buebun aye e nyerẹn akpọ ghwọtọghwọtọ; ọrẹn, aye a ji nekpẹn emaren ọrhẹ igho miẹ ivwiegbere ra tọn otọre ra damoma wian nẹ aye sabu ghẹrẹ omayen. Ọsẹ mẹ o vwo utuoma kpahen uruemru irherẹn na omamọ, omarana o kwe yoni mẹ kpahen irueruo ẹga-a.  Itiọrurhomẹmro, ame i vwa tobọ tẹmro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ.

Ọke mia ghwanran, ni mi ji vwo utuoma kpahen irueruo osehiẹn. Uruemru osehiẹn owu mi mẹrẹnvwrurhe, yẹ iruemru ihworho ezẹko e vwo utuoma kpahen epha re rhirhiẹ ẹkwotọre i France. Mie lele emọ epha na fa ibọru kugbe ji riamerhen onyerẹnkugbe aye. Habaye, izu mẹ o nẹ France rhe-e, ọye onyẹ i Poland. Mi guọlọre nẹ aruẹ ihworho sansan i nyerẹn kugbe ji rhiẹ ẹdẹdẹre.

Igọmẹti ọ gbare mẹ homaba owian isodja uvuẹn 1957. Ọrana yọ soriẹ mia ha igbenu Algeria uvuẹn ason ro mwuokuku mi ta kpahen ọtonrhọ na. Ọke mie kperi “Osolobrugwẹ! Oh, Osolobrugwẹ!” Ni mi dẹrughwaroghwu ekẹrẹkẹtẹ, orhiẹ isodja ri rhiẹ evwreghrẹn ame-e! Ẹhẹn mẹ nọ dabu te otọre! Udabọ ọrana, irueruo ọrana—ọrhẹ uvweri na—ọ lẹrhere mẹ roro kpahen oborẹ akpenyerẹn o vi mevirhọ. Mesoriẹ a ma ituakpọ? Osolobrugwẹ ọ ghini hẹrote ọwan? Ana sabu mẹrẹn ufuoma rọ nọ tọ?

Ọke mia ha omeronmo uvuẹn oghwa eri vwiẹre mẹ, ni mi mẹrẹn owuọwan ro rhiẹ Oseri Jehova. Nọ yẹre mẹ i Baibol i Catholic owu ra ha edjadjẹ i French ya, re se La Sainte Bible, ọke mia rharhumu riẹ Algeria ni mi tuẹn e se yi rhọ. Oghwẹmro owu ro te ẹhẹn mẹ yẹ Revelation 21:3, 4. Orho se: “Ibọkpọ Osolobrugwẹ rhẹ ituakpọ e gba havwiẹ . . . No no hionron amioviẹ nẹ aye ẹro, uhwu orho rhirhiẹ ye-e, orho vwo omemwurhọ-ọ, yanghene unuebo oviẹ-ẹ, yanghene omiamiamo orho rhirhiẹ ye ghwomara-an.” * Ẹmro enana i gberi mẹ unu. Ni mie roro, ‘Aye ina sabu rhiẹ urhomẹmro?’. Ọke ọrana, mie rhe emru owuorowu kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ i Baibol na-a.

Ọke mie ruotọre nẹ owian isodja uvuẹn ẹgbukpe 1959, ni mi mẹrẹn Oseri Jehova owu re se François, ro yonorin mẹ urhomẹmro i Baibol buebun. Jerẹ udje, o djerie mẹ nyoma i Baibol na taghene Osolobrugwẹ o vwo odẹ re se Jehova. (Ps. 83:18) François o ji dje mẹ taghene Jehova ọnọ ha orhienbro ọsoso rhiẹ otọrakpọ na, wene akpọ na rhiẹ paradais, ji ha ẹmro rọ ha Revelation 21:3, 4 te orugba.

Iyono erana i vuọnren rhẹ ẹghwanren, ji hobọte ọmudu mẹ. Ọrẹn, mia tuekwẹre kpahen irherẹn na, mi ji guọlọ brorhiẹn kpe aye fọkiẹ iyono ri vwa ha uvuẹn i Baibol na rẹ aye e yono! Ọ họhọre taghene ẹhẹn ro gberi ọsẹ mẹ yo ji gberi mẹ. Mia rha sabu vwo erhionri-in. Mi guọlọ ru emru kpahiẹn ogege!

François ọrhẹ Iseri Jehova erọrọ ri rhiẹ igbehian mẹ, i ha userhumu mẹ suẹn ekwẹre mẹ. Aye i djerie fiotọre mẹ taghene owian ọwan ri rhiẹ Ilele Kristi o rhiẹ ọrẹ ene guẹnzọ-ọn, ọrẹn ọrẹ ana yẹ ihworho ifiẹrorhọ nyoma iyẹnrẹn esiri ọrẹ Uvie Osolobrugwẹ. Ọrana yẹ owian i Jesu ọ wianren, rọ ji ta rẹn idibo yi nẹ aye i wian. (Matt. 24:14; Luke 4:43) Mi ji yono oborẹ mi ne ru tẹmro rẹn ihworho rhẹ uruemru esiri ọrhẹ ona, o toro esegburhomẹmro aye-e. Baibol na ọrhọ ta: “O fo nẹ ọvrẹn Ọrovwori na ọ wọnrọ-ọn, ọrẹn o fori no ru dẹndẹn lele ihworho ephian.”—2 Tim. 2:24.

 Mi ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn mẹ ji bromarhame rhiẹ owuọwan usuẹn Iseri Jehova uvuẹn omẹvwa okinhariẹ re ruru uvuẹn ẹgbukpe 1959. Uvuẹn avwaye ye mia mẹrẹn omizu ọmase ro jeri mẹ re se Angèle. Ni mie riẹ ukoko rọ nya, ame ni rọnmọren uvuẹn ẹgbukpe 1960. Ọye omamọ ọmase dẹn, obọdẹn ane, ji ẹghẹlẹ ọghoghanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe.—Prov. 19:14.

Ẹgbukpe buebun rhe na, mi yono iyono eghoghanren mie imizu ri vwo ẹghwanren ri ji te edje ne. Uyono ọghoghanren owu yẹ: Na sabu fikparobọ uvuẹn owian ra yẹrẹ ọwan ephian, ene vwo uruemru omeriotọre ji ha ẹmro ẹghwanren rọ ha Proverbs 15:22 ruiruo, rọ tare: “Efikparobọ o rhirhiẹ ye, ihworho buebun i rha djiroro kugbe.”

Uvuẹn ẹgbukpe 1964, ni mi mẹrẹn oborẹ ẹmro i Baibol ọrana o rhiẹ urhomẹmro te. Uvuẹn ẹgbukpe ọrana, ni mi vwo uphẹn mia ga ẹrhẹ oniruo okinhariẹ, ni mie kin ukoko sansan ji ha urhebro rẹn imizu na, bọn aye gbanhan rhẹ Baibol na. Ọrẹn, ọke ọrana mi ha ẹgbukpe 27, mia ji dabu tẹn ona-a. Omarana, ni mie ruẹ sọ ọgbọ buebun. Ọrẹn mi damoma yono nẹ aye. Ọrọ maido, mi yono iyono eghoghanren miẹ imizu ri mwuovwan ri ji rhiẹ “ibrurhe” ri tẹn ona.

Mi karorhọ oborẹ ọ phiare ọke mia tuẹn owian okinhariẹ rhọ obọ. Ọke mie kin ukoko owu rọ ha Paris, omizu owu ro te edje ne, nọ nọren mẹ sẹ ọnọ sabu lele mẹ tẹmro okokọ. Ni mi kpahenrhọ ye, “ee.”

Nọ nọren mẹ, “Louis, orhianẹ idọkitọ ọ yọ mẹrẹn ohworho uvuẹn oghwa, ọrọmo yọ ye ọyọ mẹrẹn?”

Ni mi kpahenrhọ ye, “Ohworho ro kpomẹ.”

Nọ tare: “Ọgbare. Ọrẹn, mia mẹriẹn taghene wa ghwọghọ ọke rhẹ ihworho ra dabu ruẹ riaro uvuẹn ukoko na, jerẹ ọkpako ukoko. Ukoko ame o vwo ihworho buebun rẹ ẹhẹn aye o seriotọre, ihworho ekpokpọ ọrhẹ erẹ ofa ọ rua. Oma ọnọ merhen aye wu rha sabu ghwọghọ ọke rhẹ aye, tobọ riẹ oghwa aye ye lele aye riẹ emaren kugbe.”

Oma ọ merhenren mẹ kpahen omamọ urhebro omizu ọrana. Ẹguọlọ omizu na o vwo kpahen igegede Jehova ọ hobọte ọmudu mẹ omamọ. Dedevwo, mi rheri taghene mi ruẹ ekwakwa na sọ ne, ọrẹn ogege ni mi ha urhebro  rọ yẹre mẹ na ruiruo. Mi kpẹmẹ Jehova fọkiẹ aruẹ imizu erana.

Uvuẹn ẹgbukpe 1969 ọrhẹ 1973, ne firi mẹ rhẹ ẹrhẹ ọrọ hẹrote Awuiruo Emaren uvuẹn omẹvwa akpọ ephian eva re ruru uvuẹn Colombes, Paris. Uvuẹn omẹvwa ọduado re ruru uvuẹn ẹgbukpe 1973, ihworho ri te 60,000 ya na ghẹrẹ emrẹ ẹdọke isionrin! Mie rhe oborẹ ene ru ghẹrẹ ihworho na-a. Ọrẹn ọgbọrọrọ, Proverbs 15:22—ọ ha userhumu rẹn amefikparobọ. Mi guọlọ urhebro miẹ imizu ri te edje uvuẹn ukoko na, ri tẹn ona oborẹ e sere emaren uvuẹn ikọmpini. Ezẹko usuẹn aye i rhe oborẹ e kpe eranmo, ra wọ ẹbe re sere emaren, ere sere emaren ọrhẹ era dẹ ekwakwa. Ọrẹ okugbe, ame ni sabu wian owian na rhẹ efikparobọ.

Uvuẹn ẹgbukpe 1973, na ha use mẹ ọrhẹ ane mẹ, na ame ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko rọ ha France. Owian mẹ ọrukaro uvuẹn Oghọn Ukoko na ọ ji gbanhon omamọ. Owian mẹ ọrẹ mi na ha ẹbe ukoko na bruẹ imizu ri ha ẹkwotọre i Cameroon uvuẹn Africa, ọrẹn a dobọ owian ukoko na ji uvuẹn ẹkwotọre na uvwre ẹgbukpe 1970 ọrhẹ 1993. Ọgbọrọrọ, mie rhe sẹ mi na sabu ruie-e. Ọkezẹko, omizu rọ hẹrote owian na uvuẹn France ọ mẹrẹn ọnana vwrurhe, nọ ha urhebro mẹ, nọ tare: “Imizu ọwan ri ha Cameroon i guọlọ emaren ọrẹ ẹhẹn omamọ. Je na ghẹrẹ aye!” Itiọrurhomẹmro, ame ni ghẹrerẹ aye.

Mi riẹ ẹkwotọre sansan ri kinhariẹ ughwru Cameroon ya mẹrẹn ekpako ukoko ri nẹ ẹkwotọre na rhe. Imizu enana ri vwo uduefigbere ọrhẹ ẹghwanren na, ni ha userhumu mẹ sabu ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre rẹ emaren ẹhẹn ọ sabu ruẹ ẹkwotọre i Cameroon ọke ephian. Jehova ọ ha ebrurhọ rhẹ omẹdamu ame. Itiọrurhomẹmro, uvwre ẹgbukpe 20, imizu ri ha ẹkwotọre na i mẹrẹn Oghwa Odẹrẹ ọrhẹ ẹbe re ru kibiamo kibiamo re se Our Kingdom Service ọke ọrana.

Nẹ ọtonrhọ ọke ame a kọn rhoma, mi mẹrẹn omamọ uruemru rẹ Angèle o vwori. Iruemru  enana i dabu mwuotọre uvuẹn akpenyerẹn orọnmo ame. Itiọrurhomẹmro, uvuẹn owuọwan ẹdẹ ame a rọnmọ, nọ ta mẹ nẹ ame nẹrhomo kpahen omwemẹ ame ina ga vuọnvuọn jerẹ esa ọrhẹ ane. Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọrana.

Angèle ọ ji ha userhumu mẹ mi dabu hẹroso i Jehova vuọnvuọn. Jerẹ udje: Ọke re se ame nẹ ame ya ga uvuẹn Oghọn Ukoko uvuẹn ẹgbukpe 1973, mi brudu fọkime mia guọlọ nẹ owian okinhariẹ na-a. Ọrẹn Angèle nọ karorhọ mẹ taghene ame i ha arhọ ame kpahontọre rẹn Jehova. Orho fo na ruẹ kemru kemru rẹ ukoko yi ọ ta rẹn ọwan? (Heb. 13:17) Mi kwerhọ kẹmro kẹmro rọ tare! Omarana, ame ni riẹ Oghọn Ukoko. Uvuẹn ẹgbukpe buebun ame nyerẹn kugbe na, ẹghwanren ane mẹ, iroro ọgbagba ye ọrhẹ oruru rọ nọ ga i Jehova, ọ bọn orọnmo ame gbanhon, ji ha userhumu rẹn ame brorhiẹn ri gbare.

Uvuẹn ọke ọnana ame a kpako ne na, Angèle ọ sẹrorẹ omamọ uruemru ji hobọtua mẹ. Jerẹ udje, ne mi sabu riẹ Isukuru Uvie na sansan, ra ha phia uvuẹn edjadjẹ Oyibo ọke buebun, Angèle ọrhẹ mẹmẹ na wian gbangbanhon nẹ ame sabu ru riarorhọ uvuẹn edjadjẹ na. Ọrana ọ haba ọrẹ ame kwomakugbe ukoko rọ djẹ edjadjẹ Oyibo, dedevwo ame ha ẹgbukpe rọ vrẹn 70 ọke ọrana na. Fọkiẹ ewian mẹ mie rhiẹ owuọwan usuẹn Umẹ Oghọn Ukoko rọ ha France, ne yono edjadjẹ ọrọrọ nẹ obẹnbẹn. Ọrẹn, Angèle ọrhẹ mẹmẹ ni ha userhumu rẹn owuowọnwan. Ọke ọnana ame a vrẹn ẹgbukpe 80 ne na, ame e ji mwuegbe rhẹ uyono ukoko uvuẹn edjadjẹ Oyibo ọrhẹ French. Ame a ji damoma vwobọrhọ uyono ukoko ọrhẹ owian aghwoghwo na. Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn omẹdamu ame rẹ ame e yono edjadjẹ Oyibo.

Ame mẹrẹn ebrurhọ owu kirighwo uvuẹn ẹgbukpe 2017. Angèle ọrhẹ mẹmẹ i vwo uphẹn rẹ ame riẹ isukuru ra kwaphiẹrhọ rẹn Umẹ Oghọn Ukoko ọrhẹ ane aye, re ruẹ uvuẹn Watchtower Educational Center uvuẹn Patterson, New York.

Jehova ghini Oyono Rode. (Isa. 30:20) Ọ yọ soriẹ ihworho yi ephian tẹ eri ho ne ọrhẹ iphuphẹn—a sabu mẹrẹn obọdẹn uyono! (Deut. 4:5-8) Itiọrurhomẹmro, mi mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ri rhiẹ iphuphẹn ri kerhọ Jehova ọrhẹ ihworho ri do te edje, a dabu ruẹ riaro ji dua rhiẹ omamọ imirẹghwa re fiẹkparobọ. Proverbs 9:9 ọrhọ karorhọ ọwan: “Ghalẹ rhẹ ọvwẹghwanren, ọye nẹ ono vwo ẹghwanren rhọ. Yono ohworho ọvwata, ọye ọnọ haba uyono yi.”

Ọkezẹko, mie roro kpahen ason ro mwuokuku, ro mwuofẹn uvuẹn igbenu erẹ Algeria uvwre ẹgbukpe 60 ri vrẹnren na. Ọke ọrana, mie rhe ekwakwa irhorhomu ri ha obaro mẹ-ẹ. Mi yono ekwakwa buebun mie awọrọ! Jehova ọ ghini yẹ mẹ ọrhẹ Angèle, akpenyerẹn obọdẹn. Omarana, ame i vwo omwemẹ ame ine yono kpahen Jehova miẹ imizu ri vwo ẹghwanren, ri ji te edje ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova.