1-2. Me yẹ ọyeyaya owu ọ tare, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

IDUDURU ihworho inyenana a ta taghene aye i vwo imwẹro kpahen Jesu, ọrẹn aye e vwo ekwerhọ kpahen ekwakwa ro yonori-in. (2 Tim. 4:3, 4) Itiọrurhomẹmro, ọyeyaya owu nọ tare: “Orhianẹ o vwo i ‘Jesu’ ọrọrọ inyenana rọ nọ tẹmro jerẹ oborẹ i Jesu ọrukaro na ọ tariẹ . . . , ana tiẹn jerẹ oborẹ a tiẹn i Jesu ẹgbukpe uriusionrin eva ri vrẹnren na? . . . Ẹkpahenrhọ ra mẹrẹnren yẹ: Ee, ana tiẹn.”

² Ihworho buebun uvuẹn ẹdẹ i Jesu, i rhon rien ọke ro yono jeghwai mẹriẹn ro ruẹ igbevwunu, ọrẹn aye e kwe vwo esegburhomẹmro kpahiẹ-ẹn. Mesoriẹ? Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, e yono kpahen iroro ẹne ri soriẹ ihworho a tiẹn i Jesu fọkiẹ oborẹ ọ tare jeghwai ru. Jene yono kpahen iroro ẹne erọrọ. Ọke re yonie na, ana mẹrẹn oborẹ ọsoriẹ ihworho a tiẹn idibo i Jesu inyenana, ọrhẹ oborẹ ene ru ga i Jehova ọke ephian.

3. Odjẹ ọgo yi Jesu ọ djẹre rọ lẹrhẹ ihworho ezẹko tiẹn?

³ Ọke i Jesu ọ ha otọrakpọ na, o lele aruẹ ihworho ephian ru kugbe. O lele edafe ọrhẹ ihworho ri titiri riẹ emaren, ọ ji ghwọghọ ọke rhẹ ivwiegbere na ọrhẹ ere sehiẹn. Habaye, o dje aruẹdọn rẹn ihworho awọrọ i seri “iruedandan.” Ihworho ezẹko ra kparoma i tiẹn i Jesu fọkiẹ oborẹ o ruru. Aye ni nọ idibo i Jesu: “Mesoriẹ are e lele ihworho re toro osa urhomu ọrhẹ iruedandan riẹ emaren?” Jesu nọ kpahenrhọ rẹn aye: “Ihworho ri vwo omọkpokpọ a guọlọ ohworho ro no simi aye-e, ọrẹn, ihworho re kpomẹ yi guọleriẹ.  Mi rhere me se iruedandan nẹ aye i ghwẹriẹ rhiẹ evwata.”—Luke 5:29-32.

4. Sekpahen oborẹ ọmẹraro Isaiah ọ tare, me yẹ itu i Jew na erhe fiẹrorhọ bi kpahen i Messiah na?

⁴ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Ọke jijiri bọmọke i Messiah na ọ ki rhe, ọmẹraro Isaiah ọ tare taghene akpọ na o kwe dedie ha-a. Aruẹmẹrẹn na ọrhọ ta: “Ihworho i vwo utuoma kpahiẹn jeghwai kẹnoma riẹn . . . Ọ họhọ ohworho ra mẹrẹn ne fi ughwaro fughwẹ. E vwo utuoma kpahiẹn, ọwan e se yi gbemru-u.” (Isa. 53:3) Aruẹmẹrẹn na ọ tare taghene “ihworho” ina kẹnoma rẹn i Messiah na, omarana manẹ itu i Jew ọke ọrana e rhe taghene ana tiẹn i Jesu.

5. Ukẹro ọgo yẹ ihworho a ha ni idibo i Jesu inyenana?

⁵ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Oma ọ merhen ilori ẹga buebun inyenana ọke ihworho ri feri ri ji titi, i rha homaba ẹga aye. Ilori ẹga enana e rhiabọ dede aye dedevwo irueruo ọrhẹ akpenyerẹn aye, o serhọ rhẹ irhi Osolobrugwẹ-ẹ. Ilori ẹga erana a ji ha ukẹro sakamu ni idibo i Jehova ri vwo oruru ra ji nyalele irhi enẹyen, fọkime ihworho uvuẹn akpọ na e roro taghene aye e fiemru-u. Jerẹ oborẹ i Paul ọ tare, Jehova ọ djẹ ihworho re “nirin sakamu.” (1 Cor. 1:26-29) Ọrẹn harẹn Jehova, idibo yi ephian i ghanranren.

6. Marhẹ ene ru hẹrokele uruemru i Jesu ra ya rhẹ Matthew 11:25, 26?

⁶ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? (Se Matthew 11:25, 26.) Wu vwa lẹrhẹ ukẹro akpọ na a ha ni ihworho i Jehova nọ hobọte owẹwẹ-ẹ. Mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho ri vwo omeriotọre ọvo yi Jehova ọ ha ruẹ ọhọriẹ. (Ps. 138:6) Roro kpahen ekwakwa i Jehova o rugba ne nyoma ihworho rẹ akpọ na i nirin sakamu yanghene ri vwe rhe ẹbe.

7. Mesoriẹ i Jesu o se otu i Pharisee na ihworho omeru, marhẹ aye i kpahenrhọ ye lele?

⁷ Jesu o fiudugbere ghwolo irueruo esọsọ ilori ẹga uvuẹn ọke ọnẹyen phia. Jerẹ udje, o ghwolo irueruo omeru otu i Pharisee na phia, ri vwo ọdamẹ kpahen abọ eghwe, ghwẹ oborẹ aye ine ru hẹrote eri vwiẹre aye. (Matt. 15:1-11) Ẹmro i Jesu ọ tare ọnọ sabu gbe idibo yi unu. Omarana, aye ni nọ riẹn: “Wu rheri taghene evwan o biomẹ itu i Pharisee na fọkiẹ oborẹ wu tare na?” Jesu nọ kpahenrhọ rẹn aye: “Kowawọ kowawọ rẹ Ọsẹ mẹ ọ vwọ wọ, ene ghwie yi. Are i nyajẹ aye vwo. Ituẹro yẹ aye ruẹ. Omarana, orhianẹ otuẹro o suẹn otuẹro ọrọrọ, aye awanva ine se rhẹ ọgọdọ.” (Matt. 15:12-14) Dedevwo evwan i biomu ilori ẹga na, Jesu ọ ha uphẹn rẹn ọrana nọ lẹrhiẹ ja ta urhomẹmro na-a.

8. Marhẹ i Jesu o ru djephia taghene orhiẹ iyono ẹga ephian yi Jehova o kwerhọ-ọ?

⁸ Jesu o ji ghwolo iyono efian phia. Ọ ta taghene iyono ẹga ephian yi Jehova o kwerhọ-ọ. Ukpomaran, ọ ta kpahen ihworho buebun ri na nya uvuẹn izede ro phẹnren ro suẹn riẹ oghwọghọ, ọrẹn ihworho krẹn yi na nya uvuẹn izede ọkpakpa ro suẹn riẹ arhọ. (Matt. 7:13, 14) Jesu o ji dje yi fiotọre taghene ihworho ezẹko ine ru kamẹriẹn aye a ga Osolobrugwẹ, ọrẹn ọrẹ imwẹro, aye i vwa ga ye-e. Ọrhọ ha orhetio phia: “Rha dẹrẹ fọkiẹ emẹraro efian re bru are sa rhẹ oma ogegede, ọrẹn uvuẹn aye, aye eranmo ra djoma. Nyoma emamọ aye, yẹ are ine vwrurhe aye.”—Matt. 7:15-20.

9. Me yẹ iyono ẹga efian ezẹko ri Jesu o ghwolo phia?

⁹ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Aruẹmẹrẹn i Baibol o djerie phia taghene i Messiah na, ono vwo oruru kpahen oghwa i  Jehova. (Ps. 69:9; John 2:14-17) Oruru ọrana no mwu i Jesu ghwolo iyono ọrhẹ irueruo ẹga efian phia. Jerẹ udje, otu i Pharisee na i vwo imwẹro taghene ugboma na o vwo hwuẹ-ẹ; Jesu o yonorin taghene eri hwuru na a merhẹn. (John 11:11) Otu i Sadducee na e vwo ekwerhọ kpahen ẹrhọmọnuhwu-u; ọrẹn Jesu ọ rhọmọ ugbehian yen re se Lazarus. (John 11:43, 44; Acts 23:8) Otu i Pharisee na i vwo ekwerhọ kpahen atarhe ọrhẹ Osolobrugwẹ; ọrẹn Jesu o yonorin taghene ituakpọ ina sabu djẹ odjẹ aye ina ga i Jehova yanghene aye i ga ye-e.—Matt. 11:28.

10. Mesoriẹ ihworho buebun a tiẹn iyono ọwan inyenana?

¹⁰ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Ihworho buebun inyenana a tiẹn ọwan, fọkime ọwan a ha i Baibol na ghwolo iyono esọsọ ẹga efian phia. Ilori ẹga e yono idibo aye taghene Osolobrugwẹ ọ ha oja riẹ evwọkon na uvuẹn amwa erhanren. Aye a ha uyono ọrana suẹn ihworho na. Re rhiẹ idibo i Jehova ra ga Osolobrugwẹ ẹguọlọ, ọwan e ghwolo uyono ofian ọrana phia. Ilori ẹga na e yono taghene ugboma na o vwo hwuẹ-ẹ. Ọwan e ghwolo ekete uyono ọrana o nurhe phia,—orhianẹ uyono ọrana urhomẹmro—nọyẹ o vwo oborẹ ọsoriẹ ẹrhọmọnuhwu ono rhirhiẹ ye-e. Habaye, dedevwo ẹga buebun e yono taghene kemru kemru re ruẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ ta rhotọre ne, ọwan e yono taghene onyakpọ o vwo ugbomọphẹ ro no brorhiẹn sẹ ọnọ ga i Jehova. Me yẹ ilori ẹga e ruẹ ọke erhe ghwolo iyono efian aye phia? Ọgbọ buebun, aye a tuekwẹre!

11. Lele ẹmro i Jesu rọ ha John 8:45-47, me yi Jehova ọ guọlọ mie ihworho yi?

¹¹ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? Erhe vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na, ana vi huvwele i Jehova. (Se John 8:45-47.) Ọwan i tiẹn urhomẹmro na jerẹ oborẹ Echu o ruru-u. Ọwan i ruẹ oborẹ e vwe vwo imwẹro kpahe-en. (John 8:44) Jehova ọ guọlọre  taghene ihworho yi, i “vwo utuoma kpahen oborẹ obiomurun” jeghwai “tigban oborẹ orhomurun,” jerẹ oborẹ i Jesu o ruru.—Rom. 12:9; Heb. 1:9.

12. Mesoriẹ oborẹ i Jesu o hwu lele ọ suẹ ukọ rẹn itu i Jew buebun?

¹² Me yẹ iroro ọrọrọ rọ lẹrhẹ itu i Jew na tiẹn i Jesu? Paul ọrhọ ta: “Ọwan e ghwoghwo kpahen Kristi ra kanren mwu orhan, harẹn itu i Jew na ọnana oborẹ o suẹ ukọ.” (1 Cor. 1:23) Mesoriẹ itu i Jew na buebun a tiẹn i Jesu fọkiẹ oborẹ o hwu lele? Harẹn aye, fọkime a kanren i Jesu mwu orhan, nọ họhọ ohworho rọ suẹ urhi ọrhẹ oruọdandan—ukperẹ ono rhiẹ i Messiah na.—Deut. 21:22, 23.

13. Me yẹ eri tiẹn i Jesu i vwe kwe vwo imwẹro kpahen?

¹³ Itu i Jew na ezẹko ri tiẹn i Jesu, e kwe vwo imwẹro taghene o ruẹ oborẹ ọgbare-e, taghene a mọrenfian banriẹn jeghwai ruie gbalogbalo-o. Ihworho ri guẹnzọn i Jesu e vwo ọdamẹ kpahen orhienbro ọsoso-o. Ihworho oghwa ẹghware rọmaido uvwre itu i Jew na i brokpakpa koko guẹnzọn i Jesu, habaye aye a nyalele irhi ẹzenguo-on. (Luke 22:54; John 18:24) Ukperẹ aye ina dabu kerhọ iyẹnrẹn na ọrhẹ oborẹ a ta kpahen Jesu, iguẹnzọn na na guọlọ “oseri efian aye ina mọren ba i Jesu neneyo aye i kpe yi hwu.” Ọke ọrana o sefughwẹ, orherẹn ọduado na nọ damoma rọ nọ lẹrhẹ i Jesu tẹmro ri ne se kpe yi. Aruẹ erhirhiẹ ọnana ọ hasuẹ urhi ẹzenguon. (Matt. 26:59; Mark 14:55-64) Ọke i Jesu ọ rhọmọnuhwu hin, iguẹnzọn evwọkon erana ni kwosa “igho idọlọ ọfuanfon buebun” rẹn isodja itu Rome ra dẹrẹ usin na, nẹ aye kerabọ iyẹnrẹn efian oborẹ ọsoriẹ usin na o rhiẹ ofefe.—Matt. 28:11-15.

14. Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ ta kpahen uhwu i Messiah na?

¹⁴ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Dedevwo itu i Jew na buebun uvuẹn ẹdẹ i Jesu e fiẹrorhọ taghene i Messiah na ono hwuo-o, ọrẹn djokarhọ oborẹ Eyaya  Ọfuanfon na ọ ta rhotọre ne: “O hwu harẹn ọwan a jeghwai kelie ba iruedandan; ọye ọ kpare edandan ihworho buebun, ọ jeghwai rẹ harẹn iruedandan.” (Isa. 53:12) Omarana, o vwo oborẹ ọsoriẹ itu i Jew na ina tiẹn i Jesu ọke re kpe yi hwu jerẹ oruọdanda-an.

15. Iyẹnrẹn ego kpahen Iseri Jehova yọ lẹrhẹ ihworho ezẹko tiẹn aye ne?

¹⁵ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee! A mọrenfian banren i Jesu ji brorhiẹn uhwu kpe yi, inyenana Iseri Jehova e ji rhiẹromẹrẹn aruẹ osehiẹn ọrana. Djokarhọ idje ezẹko. Uvwre ẹgbukpe 1930 fiẹ 1950 uvuẹn United States, oghwa ẹghware sansan ni kparehasuẹ ugbomọphẹ re vwori ra na ga i Jehova. Iguẹnzọn na ezẹko i vi dje utuoma aye i vwo kpahen ọwan phia. Uvuẹn Quebec, Canada, Ishọshi ọrhẹ igọmẹti a wian kugbe kparehaso owian Uvie na. E fiẹ imizu buebun rhẹ ekanron fọkime aye i ghwoghwo rẹn ereva aye kpahen Uvie Osolobrugwẹ. Uvuẹn Germany, igọmẹti Nazi o kpe imizu ehworhare buebun ri vwo atamwu hwu. Habaye, uvuẹn ẹgbukpe ezẹko rhe na, e brorhiẹn kpe imizu ọwan buebun uvuẹn i Russia, ji fi aye rhẹ ekanron fọkime aye i ta kpahen i Baibol na, oborẹ igọmẹti na o seri “irueruo rọ kparehaso urhi.” Aye i tobọ ta taghene a vwa ha New World Translation of the Holy Scriptures uvuẹn edjadjẹ i Russia ruiruo-o, aye i ji seyi “ọbe rọ kparehaso urhi” fọkime e se odẹ i Jehova uvuien.

16. Jerẹ oborẹ ọ ha 1 John 4:1, mesoriẹ ene je beghe fọkiẹ iyẹnrẹn efian ra ta kpahen ihworho i Jehova?

¹⁶ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? Rhe kpahen ọsoso urhomẹmro na. Uvuẹn ẹmro ri Jesu ọ tare oberun ugbenu na, nọ ha orhetio rẹn era kerhọ ye taghene ihworho ezẹko ina “mọrenfian baren” aye. (Matt. 5:11) Echu yẹ esiri efian enana. Ọ ruẹ era kparehaso ọwan nẹ aye i kerabọ iyẹnrẹn efian haso ọwan ri vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na. (Rev. 12:9, 10) Ana vi tiẹn efian evwreghrẹn ọwan i mọren ba ọwan. A vwa ha uphẹn rẹn efian erana ni lẹrhẹ ọwan zofẹn yanghene dobọ ogame i Jehova ji-i.—Se 1 John 4:1.

17. Izede ọgo yẹ ekwakwa ri phiare bọmọke i Jesu o ki hwu ono ru sabu lẹrhẹ ihworho ezẹko tiẹn i Jesu?

¹⁷ Bọmọke o ki hwu, owu usuẹn inyikọ 12 na nọ rhẹ i Jesu. Ọrọrọ nọ tiẹn i Jesu ọgbesa, habaye inyikọ ye ephian ni zẹ je vwo uvuẹn owuọwọn o ki hwu. (Matt. 26:14-16, 47, 56, 75) Ọnana o gbe i Jesu unu-u. Ọye ọ tobọ ta taghene ọnana yẹ oborẹ ọnọ phia. (John 6:64; 13:21, 26, 38; 16:32) Ọke ekwakwa enana a phia, ihworho ezẹko ina sabu tiẹn i Jesu, ji ta, ‘Orhianẹ omaran yẹ inyikọ i Jesu e ruẹ, mia guọlọ rhiẹ usuẹn aye-e!’

18. Aruẹmẹrẹn ego yi rugba sekpahen ekwakwa ri phiare bọmọke i Jesu o ki hwu?

¹⁸ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Ẹgbukpe buebun i Jesu ọ ki rhiẹ akpọ na, Jehova no djephia uvuẹn i Baibol na taghene ana rhẹ i Messiah na igho idọlọ ọfuanfon 30. (Zech. 11:12, 13) Ohworho rọ nọ rhẹ ye na, owuọwan usuẹn igbehian i Jesu. (Ps. 41:9) Ọmẹraro Zechariah ọ ji ta: “Ghwiẹ osuingegede na, nẹ igegede ri ha usurhe na i hrabọ.” (Zech. 13:7) Ukperẹ ekwakwa enana ina lẹrhẹ aye tiẹn, manẹ eri vwo omamọ ẹhẹn e ruẹ esegburhomẹmro aye gbanhon ọke aruẹmẹrẹn enana e ruẹ gba sekpahen Jesu.

19. Me yẹ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn i mẹrẹnvwrurhe?

 ¹⁹ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Uvuẹn ọke ọwan na, Iseri Jehova ezẹko i dobọ ogame i Jehova vwo ne, rhiẹ inyikọ efian jeghwai riẹriẹ awọrọ lele oma. Aye e kerabọ iyẹnrẹn esọsọ, ọrhẹ iyẹnrẹn efian kpahen Iseri Jehova nyoma oghwa iyẹnrẹn ọrhẹ itanẹti. Ọrẹn, ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn i vwe beghe-e. Ukpomaran, aye i mẹrẹnvwrurhe taghene i Baibol ọ tare taghene ekwakwa enana ina phia.—Matt. 24:24; 2 Pet. 2:18-22.

20. Marhẹ ene ru ja tiẹn i Jesu fọkiẹ awọrọ ri nẹ ukoko na? (2 Timothy 4:4, 5)

²⁰ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? O fori na sẹrorẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon nyoma re ne yono ọke ephian, nẹrhomo kẹdẹkẹdẹ, jeghwai fiomarhọ owian ri Jehova ọ yẹre ọwan. (Se 2 Timothy 4:4, 5.) Erhe vwo esegburhomẹmro, ọwan i brudu ọke erhe rhon iyẹnrẹn esọsọ kpahen Iseri Jehova-a. (Isa. 28:16) Ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova, Baibol na, ọrhẹ imizu ukoko na ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ja tiẹn i Jesu ọke awọrọ i rhe nẹ ukoko na.

21. Dedevwo ihworho buebun a tiẹn urhomu edje ọwan inyenana, imwẹro ọgo ye vwori?

²¹ Uvuẹn ọke i Jesu, ihworho buebun i tenriẹn. Ọrẹn, awọrọ i rhiabọ dedie. Usuẹn ihworho enana yẹ owuọwan uvuẹn Sanhedrin itu i Jew na ọrhẹ “otu irherẹn buebun.” (Acts 6:7; Matt. 27:57-60; Mark 15:43) Omaran ọ ji havwọ inyenana, iduduru a kproghwẹ-ẹ. Mesoriẹ? Fọkime aye i rhe kpahen irhomẹmro ri ha i Baibol na jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen aye. Baibol na ọrhọ ta: “Ufuoma buebun ọ havwiẹ rẹn ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen urhi ọnọ; o vwo emru owuorowu rọ nọ lẹrhẹ aye kproghwẹ-ẹ.”—Ps. 119:165.