Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

URHOMU-ẸMRO UYONO 20

Sẹrorẹ Uruemru ro Serhọ Kpahen Owian Aghwoghwo na

Sẹrorẹ Uruemru ro Serhọ Kpahen Owian Aghwoghwo na

‘Wọ ukeri ọnọ . . . wu vwe fiobọrhotọre-e.’—ECCL. 11:6.

IJORO 70 Guọlọ Ihworho Ri Fo Erẹ Ine Vwo Usimirhọ

ẸZẸKOKO *

Ọke i Jesu o riẹ odjuwu hin, idibo yi ne ghwoghwo rhẹ oruru uvuẹn i Jerusalem ọrhẹ ekete erọrọ sansan (Ni udjoghwẹ 1)

1. Udje ọgo yi Jesu o dje rẹn idibo yi, me yẹ aye i ruru? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

JESU ọ sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen owian aghwoghwo na ọke rọ ha otọrakpọ na, ọ ji guọlọ nẹ idibo yi i vwo aruẹ uruemru ọrana kpahen owian aghwoghwo na. (John 4:35, 36) Ọke i Jesu ọrhẹ idibo yi a havwiẹ, aye i ghwoghwori rhẹ oruru. (Luke 10:1, 5-11, 17) Ọrẹn, ọke re mwu i Jesu jeghwai kpe yi hwu, oruru idibo na i vwo kpahen aghwoghwo na no seriotọre ibiọke. (John 16:32) Ọke ra rhọmiẹ nuhwu, Jesu nọ ta rẹn aye nẹ aye i tẹnrovi owian aghwoghwo na. Ọke ro riẹ odjuwu hin, idibo na ni ghwoghwori rhẹ oruru ọgbogbanhon rọ lẹrhẹ evwreghrẹn aye brenu: “Nughe! Jerusalem ọ vuọnren rhẹ uyono are.”—Acts 5:28.

2. Marhẹ i Jehova o ru ha ebrurhọ rhẹ owian aghwoghwo na ne?

2 Jesu yo suẹn owian rẹ Ilele Kristi erukaro na i wianren, Jehova nọ ji ha ebrurhọ rẹn aye. Jerẹ udje, uvuẹn Pentecost 33 C.E., ihworho ri joma te 3,000 ni bromarhame. (Acts 2:41) Uchunu idibo ri havwiẹ no buẹnrhọ buẹnrhọ. (Acts 6:7) Ọrẹn, Jesu ọ tare taghene ihworho buebun ina kerhọ iyẹnrẹn esiri na uvuẹn ẹdẹ oba na.—John 14:12; Acts 1:8.

3-4. Mesoriẹ ọnọ sabu bẹn re ne ghwoghwo uvuẹn ekete ezẹko, me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

3 Ọwan ephian a damoma sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen owian aghwoghwo na. Uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, ọ lọhọre re ne ruẹ omaran. Mesoriẹ? Fọkime ihworho buebun i vwo omamerhomẹ kpahen uyono i Baibol, ezẹko a tobọ hẹrhẹ ọke Oseri Jehova ono vwo uphẹn yono aye! Ọrẹn, ekete erọrọ uvuẹn akpọ na, ọ bẹn imizu ine ghwoghwo; ihworho i vwe kiki rhirhiẹ oghwa-a, ọkezẹko eri ha oghwa a guọlọ yono i Baibol na-a.

4 Orhianẹ we rhirhiẹ uvuẹn ẹkwotọre rọ bẹn wu ne ghwoghwo, irorẹdjẹ ri ha uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ina sabu ha userhumu wẹn. Ene yono kpahen oborẹ imizu ezẹko i ruru nẹ aye i sabu vwa ihworho buebun uvuẹn aghwoghwo na. Ene ji yono oborẹ ene ru vwo uruemru ro serhọ sẹ ihworho i kerhọ yanghene aye e kwe kerhọ-ọ.

SẸRORẸ URUEMRU RO SERHỌ ORHIANẸ A VWA KIKI MẸRẸN IHWORHO-O

5. Ebẹnbẹn ego yẹ Iseri Jehova buebun a dẹrughwaroghwẹ?

5 Nọ bẹn rhọ rẹ imizu ina mẹrẹn ihworho uvuẹn oghwa aye. Imizu ezẹko e rhirhiẹ ekete eghwa eduado ra gba ogba kinhariẹ yanghene ri vwo anurẹsẹ eduado i havwọ. Ọnọ sabu vwo ohworho ro mevi anurẹsẹ yanghene rọ hẹrote oghwa na ro vwo kwe lẹrhẹ ihworho ruẹ egodo na orhianẹ a ha use rẹn aye-e. Imizu erọrọ ina sabu ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ọrẹn aye i vwa kiki mẹrẹn ihworho uvuẹn oghwa-a. Awọrọ e ghwoghwo uvuẹn ọko yanghene ekete ihworho i vwa ghwai bun. Imizu enana ina sabu nya ugbo oseseri nẹ aye i ghwoghwo rẹn ohworho owu—ọkezẹko aye i rhe te oboran ohworho na ọ ha oghwa-a! Orhianẹ e rhiẹromẹrẹn aruẹ ebẹnbẹn enana, o fo ne fiobọrhotọre-e. Me ya na sabu ru ne fiẹ aruẹ ebẹnbẹn enana kparobọ, jeghwai rhe ghwoghwo rẹn ihworho?

6. Marhẹ ighwoghwẹmro Uvie na i ru họhọ ikpirhenrin?

6 Jesu ọ ha owian aghwoghwo na vwanvwọn owian okpirhenrin. (Mark 1:17) Ikpirhenrin ezẹko ina sabu wian ẹdẹ ezẹko, ọrẹn aye i mẹrẹn erhenrin owuorowu-u. Ukperẹ aye ine fiobọrhotọre; aye ne wene erhirhiẹ aye. Aye ne wene ọke, ekete yanghene ona aye e kpe irhenrin na. Ọwan ina ji sabu ruẹ aruẹ ewene erana uvuẹn owian aghwoghwo na. Roro kpahen irorẹdjẹ enana.

Ọke re ghwoghwo uvuẹn ekete ihworho i vwe kiki rhirhiẹ oghwa, damoma bru aye uvuẹn ọke sansan, uvuẹn ekete sansan, yanghene ha ena sansan ruiruo (Ni udjoghwẹ 7-10) *

7. Me yọ nọ sabu phia orhianẹ e ghwoghwori uvuẹn ọke sansan?

7 Damoma guọlọ ihworho uvwre ọke ọrọrọ. Ana mẹrẹn ihworho buebun, orhianẹ e ghwoghwori uvuẹn ọke aye ine rhirhiẹ oghwa. Fọkime aye ina ghwẹrioma rhiẹ oghwa aye orho ru! Imizu buebun e riẹ aghwoghwo uvuẹn erhẹrhuvo yanghene owuọwọn, fọkime ọke ọrana yẹ ihworho e rhirhiẹ oghwa. Habaye, ọkezẹko ọke ọrana yẹ eri vwo oghwa na ina mẹrẹn uphẹn ji vwo ẹhẹn aye ina kerhọ. Yanghene ọkezẹko, ono rhomu wu rha ha irorẹdjẹ ọkpako ukoko owu re se i David ruiruo. Ọ tare taghene ọye ọrhẹ ọreva ye i rhe ghwoghwo ibiesuọn uvuẹn okogho na ne, aye na rharhumu ghwẹrioma bru eri vwa ha oghwa ọke ukaro. Nọ tare, “O gbe mẹ unu ọke ame i rha ghwẹrioma ji mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho buebun i ha oghwa ne.” *

Ọke re ghwoghwo uvuẹn ekete ihworho i vwe kiki rhirhiẹ oghwa, damoma bru aye uvuẹn ọke sansan (Ni udjoghwẹ 7-8)

8. Marhẹ ene ru ha Ecclesiastes 11:6 ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na?

8 E vwe fiobọrhotọre-e. Ekete i Baibol ro suẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana, ọ karorhọ ọwan uruemru ro fori ne vwo. (Se Ecclesiastes 11:6.) David, ra hunute vrẹn ne, o fiobọrhotọre-e. Ọke oru, nọ mẹrẹn ọrovwoghwa owu, ọke rọ damoma ọgbọ buebun ne. Ọhworhare na o vwo omamerhomẹ kpahen uyono i Baibol, nọ ji ta, “Mie rhirhiẹ arana emrẹ ẹgbukpe ẹrẹnren ne, ọrẹn mia ji mẹrẹn Oseri Jehova owuorowu ro bruru mẹ rhe-e.” David nọ tare, “Mi mẹrẹnvwrurhe ne taghene wu rha vwa ihworho uvuẹn oghwa, aye e vwo ẹhẹn aye ina kerhọ iyẹnrẹn esiri na.”

Ọke re ghwoghwo uvuẹn ekete ihworho i vwe kiki rhirhiẹ oghwa, damoma bru aye uvuẹn ekete sansan (Ni udjoghwẹ 9)

9. Me yẹ imizu ezẹko i ruru nẹ aye i sabu ghwoghwo rẹn era vwa kiki mẹrẹn oghwa?

9 Damu ekete ọrọrọ. Na sabu mẹrẹn ihworho ri vwe kiki rhirhiẹ oghwa, imizu ezẹko i wene ekete aye e ghwoghwo. Jerẹ udje, aye ne ghwoghwo uvuẹn idumu, ji ha ophanphan re je ẹbe rhọ ruiruo neneyo aye i sabu ghwoghwo rẹn ere rhirhiẹ eghwa eduado ra gba ogba kinhariẹ, ri vwe kwe ne ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa uvuẹn avwaye. Ọnana nọ ha uphẹn rẹn imizu na ghwoghwo rẹn ihworho re rhirhiẹ eghwa eduado erana. Habaye, imizu buebun i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ihworho e vwo ẹhẹn aye ina tẹmro yanghene ha ọbe uvuẹn ekete re ronmoma ọrhẹ uvuẹn ekete ra sueyi. Floiran, ro rhiẹ oniruo okinhariẹ uvuẹn i Bolivia, ọrhọ ta: “Ame riẹ ekete ra sueyi emrẹ ughwọdjọ 1:00 fiẹ 3:00 erhẹrhuvo, ọke era rhẹ ekwakwa i vwe vwo ileyi buebun. Ame a dabu tẹmro kugbe ji tobọ tuẹn uyono i Baibol rhọ.”

Ọke re ghwoghwo uvuẹn ekete ihworho i vwe kiki rhirhiẹ oghwa, ha ena sansan ruiruo (Ni udjoghwẹ 10)

10. Ena ego wu na sabu ha ruiruo ne wu ghwoghwo rẹn ihworho?

10 Damu ona ọrọrọ. Gbe rorie taghene wu damoma ọgbọ buebun wu na vwa ohworho uvuẹn oghwa ye. Wu kọn bruie ọke sansan, ọrẹn vwa mẹriẹn oghwa-a. O vwo izede erọrọ ene ru ghwoghwo rẹn ọravwọ? Katarína, ọrhọ ta, “Mia ya ileta vwe ihworho mi vwa mẹrẹn oghwa, ji ta rẹn aye oborẹ mi guọlọ ta ọke mi rha mẹrẹn aye.” Me ye yonorin? Damu ona owu yanghene ọrọrọ ne wu sabu ghwoghwo rẹn ihworho ephian uvuẹn okogho wu havwọ.

SẸRORẸ URUEMRU RO SERHỌ ORHIANẸ IHWORHO E DJE OMAMERHOMẸ PHIA-A

11. Mesoriẹ ihworho ezẹko i vwe vwo omamerhomẹ kpahen iyẹnrẹn esiri na?

11 Ihworho ezẹko a guọlọ kerhọ iyẹnrẹn esiri na-a. Aye e vwo ọdamẹ kpahen Osolobrugwẹ yanghene i Baibol na-a. Fọkiẹ ojẹriọ buebun ra phia uvuẹn akpọ na, aye erhe vwo imwẹro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ. Aye a tiẹn i Baibol na fọkiẹ irueruo omeru ilori ẹga ra ta taghene aye a nyalele oborẹ i Baibol na ọ tare. Awọrọ e brudu kpahen ewian aye, ekrun aye ọrhẹ ebẹnbẹn omobọ aye i vwori, omarana aye ne roro taghene i Baibol na ọ sabu ha userhumu rẹn aye-e. Marhẹ ene ru sẹrorẹ aghọghọ ọwan ọke ihworho re ghwoghwo riẹn i vwe ni iyẹnrẹn esiri na ghanghanren?

12. Marhẹ ẹmro ri ha Philippians 2:4, ine ru ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn owian aghwoghwo na?

12 Dje ọdamẹ omobọ phia. Ihworho buebun ri vwe kwe kerhọ ọke ukaro, ni kerhọ iyẹnrẹn esiri na ọke oru, fọkime aye i mẹrẹnvwrurhe taghene e dje ọdamẹ omobọ phia rẹn aye. (Se Philippians 2:4.) Jerẹ udje, David ra hunute vrẹn ne, nọ tare, “Orhianẹ ohworho ọ tare taghene ọye ọ guọlọ rho-on, ame ne fiẹ Baibol ọrhẹ ẹbe ame rhẹ okokọ, ji ta, ‘Mi guọlọ rhe oborẹ ọsoriẹ we roro omaran.’ ” Ihworho a djokarhọ ye ọke erhe vwo ọdamẹ kpahen aye. Oborẹ a tare ọnọ sabu sẹrẹ aye ẹro, ọrẹn aye ina karorhọ ọdamẹ re vwo kpahen aye. Orhianẹ ọrovwoghwa na ọ ha uphẹn rẹn ọwan tẹmro-o, ana sabu djephia nyoma uruemru ọrhẹ ughwaro ọwan taghene e vwo ọdamẹ kpahiẹn.

13. Marhẹ ene ru wene aghwoghwo ọwan lele erhirhiẹ ọrovwoghwa na?

13 Ọwan e dje ọdamẹ omobọ phia ọke erhe wene aghwoghwo ọwan lele erhirhiẹ ọrhẹ edamẹ ọrovwoghwa na. Jerẹ udje, a mẹrẹn ekwakwa ri djephia taghene emọ e rhirhiẹ oghwa na? Eri vwiẹ emọ na ina sabu vwo omamerhomẹ kpahen urhebro i Baibol kpahen oborẹ ana mọren emọ lele yanghene irorẹdjẹ kpahen oborẹ ene ru vwo ekrun ro vwo omamerhomẹ. Ọwan i mẹrẹn isaphẹ sansan rẹ aye i ha kanren ighwe? Orhiomaran, ana sabu ta kpahen urhi egbeghwu ọrhẹ ofẹn rọ ha akpọ na, oma ọnọ sabu merhen ọrovwoghwa na ọke orho rhon taghene urhi egbeghwu ono vwoba. Oborẹ erhirhiẹ na ọ havwọ ephian, damoma dje rẹn eri kerhọ taghene urhebro rọ ha i Baibol na ọnọ sabu ha userhumu rẹn aye. Katarína, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta, “Mia karorhọ oma mẹ oborẹ urhomẹmro na o ruẹ akpenyerẹn mẹ rhomurhọ ne.” Omarana, Katarína no ghwoghwo rhẹ imwẹro, ihworho ro ghwoghwo riẹn a ji djokarhọ ye.

14. Sekpahen oborẹ ọ ha Proverbs 27:17, marhẹ imizu re lele wian uvuẹn aghwoghwo na ine ru ha userhumu phia?

14 Guọlọ userhumu mie awọrọ. Uvuẹn ọke inyikọ na, Paul ọ ghalẹ ena aghwoghwo ọrhẹ uyono yi rhẹ Timothy, no ji jirie rẹn Timothy nọ ha ena erana ha userhumu rẹn awọrọ. (1 Cor. 4:17) Jerẹ i Timothy, ana sabu yono mie imizu ukoko na ri te edje ne. (Se Proverbs 27:17.) Roro kpahen udje omizu ọhworhare owu re se Shawn. Uvwre ọke owu rọ wian owian ọkobaro, no ghwoghwori uvuẹn okogho owu rẹ ihworho buebun i vwo ẹhẹn otemẹ kpahen ẹga aye. Marhẹ o ru sẹrorẹ aghọghọ ye? Nọ tare, “Mia damoma lele ohworho wian uvuẹn aghwoghwo na. Ame na ha ọke ame ina nya te oghwa ọrọrọ ruẹ ena uyono ame rhomẹrhọ. Jerẹ udje, ame a ta kpahen ohworho ame i ghwoghwo riẹn vrẹn ne, ọrhẹ oborẹ ame i kpahenrhọ ye lele. Orho ru, ame na ta kpahen oborẹ ame ine ru kpahenrhọ ye izede ọrọrọ, orhianẹ ame i rharhumu dẹrughwaroghwu aruẹ erhirhiẹ ọrana.”

15. Mesoriẹ ẹrhomo ọ ghanren sekpahen owian aghwoghwo na?

15 Nẹrhomo vwe i Jehova. Nekpẹn userhumu mie i Jehova nọ yọ ọkpọvi ọke ephian wu rhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Vabọ userhumu ẹhẹn ọfuanfon na, ọwan i sabu ruẹ emru owuorowu-u. (Ps. 127:1; Luke 11:13) Wa rha nekpẹn userhumu mie i Jehova ọrẹ ẹrhomo, hunute oborẹ wu guọlọre. Jerẹ udje, nẹrhomo vwe i Jehova no dje owẹwẹ bru eri vwo omamọ ẹhẹn, ri ji guọlọ kerhọ. Orho ru, wian lele oborẹ wu nẹrhomo kpahen na nyoma wu ne ghwoghwo rẹn ihworho wu vware ephian.

16. Mesoriẹ uyono omobọ ọ ghanren sekpahen owian aghwoghwo na?

16 Fiẹ ọke rhotọre ruẹ uyono omobọ. Baibol na ọrhọ ta: ‘Djephia harẹn oma ọhọre Osolobrugwẹ rọ gbare, ro vwo ekwerhọ kpahen, ro ji rhomu.’ (Rom. 12:2) Ọrhọ dabu mwu ọwan ẹro taghene e rhe urhomẹmro na kpahen Osolobrugwẹ, ne ne ghwoghwo rẹn ihworho rhẹ imwẹro ọrana. Katarína, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Ro vwo jijiri na, ne mi mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne mi ruẹ esegburhomẹmro mẹ gbanhon sekpahen iyono i Baibol ezẹko. Omarana, ni mi dabu yono kpahen ekwakwa ri djerie phia taghene e vwo Ọmemama, taghene i Baibol na ghini ẹmro i Jehova, habaye taghene Osolobrugwẹ o vwo ukoko ro meviẹ riẹn inyenana.” Katarína ọ tare taghene uyono omobọ o ruẹ esegburhomẹmro ọnẹyen gbanhon ne, ji lẹrhẹ aghọghọ ye kpahen aghwoghwo na bunrhọ ne.

OBORẸ ỌSORIẸ ỌWAN A SẸRORẸ URUEMRU RO SERHỌ UVUẸN AGHWOGHWO NA

17. Mesoriẹ i Jesu ọ sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen aghwoghwo na?

17 Jesu ọ sẹrorẹ uruemru ro serhọ jeghwai rhe ghwoghwo, dedevwo ihworho ezẹko e kwe kerhọ ye-e. Mesoriẹ? O rhe oborẹ ọ ghanren te rẹ ihworho ine rhe urhomẹmro na, omarana nọ guọlọ ha userhumu rẹn aye rhon iyẹnrẹn esiri na. Jesu o ji rhe taghene ezẹko ri vwa kerhọ ọke ukaro, ina kerhọ orho ru. Roro kpahen oborẹ ọ phiare uvuẹn ekrun ọnẹyen. Uvwre ẹgbukpe esa gbuphrophro ri Jesu o ghwoghwo, imizie owuorowu e rhiẹ idibo yi-i. (John 7:5) Ọrẹn, ọke rọ rhọmọnuhwu hin, aye ni rhiẹ Ilele Kristi.—Acts 1:14.

18. Mesoriẹ ọwan e ji ghwoghwo?

18 Ọwan e rhe ihworho ri ne rhiẹ idibo i Jehova ọke orho ru-u. Ọ ha ọke ihworho ezẹko e ki kwe yono i Baibol na. Ihworho ri vwe kwe kerhọ ọwan dede, a mẹrẹn omamọ uruemru ọwan, orho ru aye ina sabu “ha ujiri vwe Osolobrugwẹ.”—1 Pet. 2:12.

19. Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 3:6, 7, me ya na vi mẹrẹnvwrurhe sekpahen aghwoghwo na?

19 Dedevwo ọwan e ghwoghwo ji yono ihworho, o fori na vi karorhọ taghene Jehova yọ lẹrhẹ owian na vwo efikparobọ. (Se 1 Corinthians 3:6, 7.) Getahun, omizu ọhworhare owu rọ ga obẹ Ethiopia, ọrhọ ta: “Emrẹ ẹgbukpe rọ vrẹn 20, mẹmẹ ọvo yẹ Oseri Jehova rọ ha okogho mie rhirhiẹ. Ọrẹn, vwana o vwo ighwoghwẹmro ri te 14 ne. Awan ikperesa i bromarhame ne, tobọ te ane mẹ ọrhẹ emọ mẹ awansa. Ihworho ra rhiẹ uyono ukoko i te 32.” Oma ọ merhen i Getahun taghene ọye o ghwoghwori ọke ro vwo erhionrin hẹrhẹ i Jehova no tiẹ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn rhiẹ ukoko Ọnẹyen!—John 6:44.

20. Izede ọgo yẹ ọwan i ruru họhọ ihworho re simi awọrọ?

20 Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni ihworho ephian. Ọ yẹre ọwan uphẹn re ne lele i Jesu wian owian re koko ihworho nẹ egbamwa na ephian bọmọke oba akpọ ọnana ono ki te. (Hag. 2:7) Ana sabu ha owian aghwoghwo na dje owian re simi ihworho. Habaye, ọwan i họhọ ihworho re dje ye simi era tọn otọre guọlọ efe rẹ otọre o se rhurhu. Dedevwo ihworho ezẹko yẹ aye ina mẹrẹn re ji nyerẹn, ọrẹn owian ọsoso ihworho i nyaren na ọghoghanren. Omaran ọ ji havwọ rhẹ owian aghwoghwo na. Ọwan e rhe uchunu ihworho re ne simi nẹ akpọ Echu-u. Ọrẹn, Jehova ọnọ sabu ha ohworho ro jerie e simi aye. Andreas, ro rhirhiẹ i Bolivia, ọrhọ ta, “Mi rheri taghene ohworho orho yono ji bromarhame, imizu ukoko na buebun yi ha userhumu riẹn.” Omarana, jenẹ a sẹrorẹ aruẹ uruemru ọrana kpahen owian aghwoghwo na. Erhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ ha ebrurhọ rẹn ọwan, owian aghwoghwo na ọnọ ji yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ.

IJORO 66 Ghwoghwo Iyẹnrẹn Esiri Uvie

^ Udjoghwẹmro 5 Marhẹ ene ru sẹrorẹ uruemru ro serhọ kpahen owian aghwoghwo na, orhianẹ a vwa mẹrẹn ihworho buebun oghwa yanghene aye a guọlọ kerhọ-ọ? Urhomu-ẹmro ọnana ọnọ ha irorẹdjẹ ezẹko phia ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ uruemru ro serhọ.

^ Udjoghwẹmro 7 O fori nẹ imizu i ha ona aghwoghwo sansan ra hunute uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ruiruo lele irhi re suẹn ekete na.

^ Udjoghwẹmro 60 IDJEDJE IFOTO: (nẹ oberun riẹ obotọre): Esa ọrhẹ ane e ghwoghwo uvuẹn ekete rọ bẹn ra mẹrẹn ihworho uvuẹn oghwa. Ọrovwoghwa ọrukaro na ọ ha iruo yi, ọreva ye ọ ha ekete re simi oma, ọresa ye ọ yọ dẹ ekwakwa. Aye i mẹrẹn ọrovwoghwa ọrukaro na ọke aye a rharhumu riẹ aghwoghwo ọke oru uvuẹn ẹdẹ na. Aye i mẹrẹn ọreva na ọke aye e vwobọrhọ aghwoghwo afiede uvuẹn ekete rọ kẹrẹ ihọsipita na. Aye i nyoma ifonu ghwoghwo rẹn ọresa ye.