1. Me yọ nọ sabu gbe owẹwẹ unu ọke wa ta rẹn awọrọ kpahen iyẹnrẹn i Baibol na ọke ukaro?

WU KARORHỌ ọke we rhe taghene wu mẹrẹn urhomẹmro na ne? Oborẹ wu yonorin nẹ i Baibol na ni dabu fiotọre wẹn! We roro taghene ihworho ephian ine rhiabọ dede ekwakwa wu vwo imwẹro kpahen ne. O mwuruon ẹro taghene iyẹnrẹn ri ha i Baibol na ọnọ lẹrhẹ aye vwo omamerhomẹ vwana ọrhẹ obọdẹn akpọ uvuẹn obaro na. (Ps. 119:105) Omarana, ne wu ta rẹn igbehian ọrhẹ ihworho ekrun enọ kpahen irhomẹmro i Baibol wu yono ne. Ọrẹn, me yọ phiare? O gberuo unu taghene ihworho buebun i tiẹn oborẹ wu ta rẹn aye na.

2-3. Ukẹro ọgo yẹ ihworho buebun uvuẹn ọke i Jesu i ha nie ọrhẹ ẹmro ro ghwoghwori?

² O vwo gbe ọwan unu ọke awọrọ i rha tiẹn urhomu edje re ghwoghwo na-a. Uvuẹn ọke i Jesu, ihworho buebun i ten riẹn, dedevwo ọye o ruẹ igbevwunu ri djephia taghene Jehova yo djerie rhe. Jerẹ udje, Jesu ọ rhọmọ i Lazarus, ro rhiẹ igbevwunu eri kparehasuẹ i Jesu ina ja sabu ten. Ọrẹn, ilori ẹga itu i Jew, e kwerhọ ye taghene Jesu yi Messiah na-a. Aye na guọlọ tobọ kpe i Jesu ọrhẹ Lazarus!—John 11:47, 48, 53; 12:9-11.

³ Jesu o rheri taghene ihworho buebun i kwerhọ ye taghene ọye yi Messiah na-a. (John 5:39-44) Nọ ta rẹn ẹko idibo i John ro Brawanrhame na: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ rẹn ohworho rọ vwọ mẹrẹn ọgbanrhọ uvuẹn oma mẹ.” (Matt. 11:2, 3, 6) Mesoriẹ ihworho buebun a tiẹn i Jesu?

4. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana ọrhẹ ọrọ ha kpahiẹn, ene yono kpahen iroro ezẹko rọ soriẹ ihworho buebun uvuẹn ọke i Jesu, i vwe kwe vwo esegburhomẹmro kpahiẹn. Ene ji yono oborẹ ọsoriẹ ihworho buebun inyenana a tiẹn ẹmro re ghwoghwo. Ọrọ mai ghanren, ene yono oborẹ ene ru  vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen Jesu neneyo a ja tiẹn.

5. Mesoriẹ ihworho ezẹko ina sabu roro taghene rhẹ i Jesu yi Messiah ra mẹraro kpahen na-a?

⁵ Ihworho buebun i tiẹn i Jesu fọkiẹ ekete rọ ghwanren. Aye i kweri taghene Jesu obọdẹn oyono ro ji ruẹ ekwakwa igbevwunu. Ọrẹn, harẹn aye, Jesu ọmọ ohworho rọ wian owian ikapita. Jesu onyẹ i Nazareth, amwa rẹ ihworho i rorori taghene o fiemru-u. Nathanael dede, ro rhiẹ odibo i Jesu ọke oru, ọ tare ọke ukaro: “Emru orhorhomu owuorowu ọnọ sabu nẹ i Nazareth rhe?” (John 1:46) Ọkezẹko, amwa ri Jesu o rhirhiẹre o je i Nathanae-el. Yanghene ọnọ sabu vwo rhẹ ẹhẹn aruẹmẹrẹn rọ ha Micah 5:2, rọ tare taghene ene vwiẹ i Messiah na uvuẹn i Bethlehem, ukperẹ ono rhiẹ Nazareth.

6. Me yọ rhọ ha userhumu rẹn ihworho ri nyerẹnren uvuẹn ọke i Jesu rhe taghene ọye yi Messiah na?

⁶ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Ọmẹraro Isaiah ọ tare taghene evwreghrẹn i Jesu, i kpomaviẹ aye ine “rhe kpahen uvwiẹ [i Messiah]” na-a. (Isa. 53:8) A mẹraro buebun kpahen i Messiah na. Orhianẹ ihworho erana i fiẹ ọke rhotọre roro kpahen ọsoso iyẹnrẹn na, manẹ aye e rhe taghene e vwiẹ i Jesu uvuẹn i Bethlehem, ji rhe taghene ọye o nẹ uvwiẹ Orodje David rhe. (Luke 2:4-7) Omarana, ekete re vwiẹ i Jesu o serhọ rhẹ aruẹmẹrẹn rọ ha Micah 5:2. Omarana, me yẹ obẹnbẹn na? Ihworho na i kiki brorhiẹn phan. Aye e rhe ọsoso iyẹnrẹn na-a. Fọkiẹ ọnana aye ni tiẹn i Jesu.

7. Mesoriẹ ihworho buebun a tiẹn Iseri Jehova?

⁷ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Buebun idibo i Jehova inyenana rhẹ edafe yanghene ihworho ri titiri-i; omarana ihworho buebun ne ni aye rhiẹ “ihworho ri vwe riẹ isukuru ọrhẹ ehworhare kpekpa.” (Acts 4:13) Ihworho ezẹko e roro taghene idibo i Jehova i sabu yono awọrọ kpahen i Baibol na-a, fọkime aye e riẹ isukuru ẹga-a. Awọrọ a ta taghene ukoko Iseri Jehova “ẹga itu America,” ọrẹn itiọrurhomẹmro, Iseri Jehova buebun i vwe rhirhiẹ America-a. A ta rẹn awọrọ taghene Iseri Jehova e vwo imwẹro kpahen Jesu-u. Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, ihworho i ha edẹ sansan se ihworho i Jehova ne, jerẹ “ukoko odjahen,” “idọrhẹ itu America,” ọrhẹ “ukoko ilogbozighi ra kparehaso urhi.” Fọkime ihworho ri rhon ikuegbe enana e rhe ọsoso iyẹnrẹn na-a, aye arha guọlọ rhiẹ Iseri Jehova-a.

8. Lele oborẹ ọ ha Acts 17:11, me yo fori nẹ ihworho i ru orhianẹ aye i guọlọ rhe kpahen ihworho i Jehova inyenana?

⁸ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? O fori nẹ ihworho i dabu ni irhomẹmro na fiotọre. Ọrana yẹ oborẹ Luke rọ ya kpahen akpenyerẹn i Jesu ọ damoma ru. Ọ wian gbanhon dabu “guọlọ ekwakwa ephian nẹ ọtonrhọ rhe izede rọ gbare.” Ọ guọlọre taghene ihworho re se iyẹnrẹn yen, i “dabu rhe kpahen urhomẹmro ekwakwa” aye i rhon kpahen Jesu. (Luke 1:1-4) Itu i Jew ri ha amwa i Beroea ọke ahwanren i họhọ i Luke. Ọke aye e tu rhon iyẹnrẹn esiri na kpahen Jesu, aye ni dabu guọlọ Eyaya Ọfuanfon ra ha edjadjẹ i Hebrew ya fiotọre, nọ dabu mwu aye ẹro sẹ oborẹ a ta rẹn aye yẹ urhomẹmro na. (Se Acts 17:11.) Ọrẹ ohọhọme, o fori nẹ ihworho i dabu rhe urhomẹmro na fiotọre. Aye ina vi ha oborẹ e yono aye vwanvwọn oborẹ i Baibol na ọ tare. O ji fo nẹ aye i yono kpahen oborẹ ihworho i Jehova i ruru uvuẹn  ọke ọwan na ne. Orhianẹ aye i dabu guọlọ urhomẹmro na fiotọre, aye i ha uphẹn rẹn utuoma ọrhẹ oborẹ ihworho i tare, nọ suẹ ọgbanrhọ rẹn aye-e.

9. Me yọ phiare ọke i Jesu o vwo kwe dje oka ro no odjuwu phia?

⁹ Iyono i Jesu o te rẹn ihworho ezẹko ọke ọye ọ ha akpọ na-a. Aye i guọlọ ekwakwa erọrọ. Aye ni tare taghene o djephia rẹn aye taghene ọye yi Messiah na, nyoma ro no “dje oka phia ro nẹ obẹ odjuwu rhe.” (Matt. 16:1) Ọkezẹko aye i guọlọre no ruie fọkiẹ oborẹ aye i seri uvuẹn Daniel 7:13, 14. Ọrẹn, ọrana rhẹ ọke i Jehova ọnọ ha aruẹmẹrẹn ọrana te orugba-a. Manẹ oborẹ i Jesu o yonorin o te rẹn aye vwo imwẹro taghene ọye yi Messiah na. Ọrẹn, ọke ro vwo kwe yẹ aye oka aye i guọlọre, aye ni ten riẹn.—Matt. 16:4.

10. Marhẹ i Jesu o ru ha oborẹ Isaiah ọ ya kpahen Messiah na te orugba?

¹⁰ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Ọmẹraro Isaiah ọrhọ ya kpahen i Messiah na: “Ọ viẹ phia yanghene korunu-u, ohworho owuorowu o rhon uvwele yi uvuẹn udumu na-a.” (Isa. 42:1, 2) Jesu ọ wian owian aghwoghwo izede ọfọfọ ọrhẹ izede dẹndẹn. Ọ bọn eghwa ẹga eduado-o, o ji kun ewun ri djerie phia san rhọ-ọ, yanghene guọlọ taghene ihworho i ha edẹ ẹga ri titiri se yi-i. Ọke re guẹnzọn yen, Jesu o kwe ruẹ igbevwunu rọ nọ lẹrhẹ oma merhen Herod ro rhiẹ Orodje na-a, dedevwo arhọ i Jesu ọ ha erhirhiẹ imwofẹn. (Luke 23:8-11) Jesu o ruẹ ekwakwa igbevwunu ezẹko, ọrẹn oborẹ ọ mai tẹnrovi yẹ aghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Jesu nọ ta rẹn idibo yi, “ọnana yẹ oborẹ ọsoriẹ mia rhe.”—Mark 1:38.

11. Iroro esọsọ ego yẹ ihworho ezẹko i vwori inyenana?

¹¹ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Inyenana oborẹ ọ mai je ihworho yẹ eghwa ẹga eduado ra ha ekwakwa irhorhomu ru, ilori ẹga ri vwo edevan ri titiri ọrhẹ orẹ sansan rẹ ọtonrhọ aye ọ sẹrẹ ihworho buebun ẹro ne. Ọrẹn,  ihworho buebun re riẹ irueruo ẹga enana i vwe yono emru owuorowu kpahen Jehova ọrhẹ ọhọriẹ-ẹ. Ihworho ra rhiẹ uyono ukoko Iseri Jehova, e yono oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan ọrhẹ oborẹ ene ru ruẹ ọhọriẹ. Aghwẹlẹ Uvie ọwan i fonron jeghwai serhọ, orhiẹ eghwa eduado ra ha ekwakwa eghoghanren ru-u. Imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na i vwe kuẹ ewun ro djerẹ aye san rhọ-ọ; aye i vwa ji riẹ edevan ri titiri-i. Oborẹ e yono ọrhẹ ekwakwa re vwo imwẹro kpahen, i nẹ i Baibol na rhe. Udabọ ọrana, ihworho buebun inyenana a tiẹn ọwan fọkime aye e roro taghene oborẹ a ga ogame ọwan lele ọ lọhọ phan, habaye oborẹ ọwan e yono o serhọ rhẹ oborẹ aye i guọlọ rho-on.

12. Jerẹ oborẹ ọ ha Hebrews 11:1, 6, me ya na bọn esegburhomẹmro ọwan kpahen?

¹² Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? Ọnyikọ Paul nọ ta rẹn Ilele Kristi ri ha Rome: “Esegburhomẹmro o ruẹ lele oborẹ e rhonrin. Nọyẹ, oborẹ o rhonrin na yẹ ẹmro ro sekpahen Kristi na.” (Rom. 10:17) Omarana, a bọn esegburhomẹmro ọwan gbanhan nyoma re yono i Baibol na, orhiẹ ọre vwobọrhọ orẹ sansan ri vwe nẹ i Baibol na rhe-e, otoro oborẹ orẹ enana i rhomu te-e. Ene vi vwo esegburhomẹmro ọgbogbanhon ra bọn kpahen irherhe ọgbagba, fọkime “esegburhomẹmro ọrhọ havwiẹ-ẹ, a sabu ru oborẹ ọnọ merhen Osolobrugwẹ oma-a.” (Se Hebrews 11:1, 6.) Omarana, o fo na hẹrhẹ oka ro no nẹ odjuwu rhe ro no djephia taghene a mẹrẹn urhomẹmro na ne-e. Uyono i Baibol na kpahen ekwakwa ra bọn esegburhomẹmro gbanhan, ọnọ yẹ ọwan imwẹro taghene a mẹrẹn urhomẹmro na ne.

13. Me yọ lẹrhẹ ihworho buebun tiẹn i Jesu?

¹³ Uvuẹn ẹdẹ i Jesu, fọkime idibo yi vwe zinrin orhọmo-o, no gbe idibo i John ro Brawanrhame unu. Jesu no dje rẹn aye taghene o vwo oborẹ ọsoriẹ aye ine zinrin orhọmo ọke ọye o ji nyerẹ-ẹn. (Matt. 9:14-17) Udabọ ọrana, otu i  Pharisee na ọrhẹ awọrọ ra kparehaso i Jesu, ni brorhiẹn kpe yi fọkime o kwe nyalele irueruo aye i ru nẹ otọre rhe-e. Evwan o biomurun aye ọke i Jesu o simi ohworho ro kpomẹ uvuẹn Ẹdẹ Omeronmo na. (Mark 3:1-6; John 9:16) Aye e dje taghene aye a nyalele Ẹdẹ Omeronmo na; ọrẹn aye a sueyi uvuẹn oghwa ẹga na. Evwan ni biomurun aye ọke i Jesu o brorhiẹn kpe aye fọkiẹ irueruo aye. (Matt. 21:12, 13, 15) Habaye, evwan no biomu ihworho ri Jesu o ghwoghwo riẹn uvuẹn synagogue rọ ha Nazareth, ọke rọ ha idje emọ Israel ọke ahwanren e dje kpahen iruemru ufiuvwele ọrhẹ je vwo esegburhomẹmro aye e djephia. (Luke 4:16, 25-30) Ihworho buebun ni tiẹn i Jesu fọkime o ru oborẹ aye i fiẹrorhọ taghene ono ruo-o.—Matt. 11:16-19.

14. Mesoriẹ i Jesu ọ tiẹn irueruo ituakpọ i ru nẹ otọre rhe ri vwe serhọ rhẹ i Baibol na?

¹⁴ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Jehova ọ nyoma ọmẹraro Isaiah ta: “Ihworho enana e bru mẹ sa rhẹ ugbunu aye, ji họghọ mẹ rhẹ evwẹrugbunu aye, ọrẹn ọmudu aye o tephe mẹ; ofẹnzẹ aye i vwo kpahen mẹ o sekpahen irhi ituakpọ rẹ yonirin aye ne.” (Isa. 29:13) Oborẹ i Jesu o ruru ọgbare ọke rọ tiẹn irueruo ituakpọ i ru nẹ otọre rhe ri vwe serhọ rhẹ i Baibol na. Ihworho re roro taghene irhi ọrhẹ irueruo ituakpọ i ru nẹ otọre rhe i ghanren ghwẹ i Baibol na, i tiẹn i Jehova ọrhẹ Messiah na rọ ye o djerhe.

15. Mesoriẹ oma ọ vwọ merhen ihworho buebun inyenana kpahen Iseri Jehova?

¹⁵ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Evwan o biomu ihworho buebun orhianẹ Iseri Jehova e kwe homaba irueruo aye ri vwe nẹ i Baibol na rhe-e, jerẹ irueruo ẹdẹ re vwiẹ ohworho ọrhẹ Ikrismasi. Awọrọ e biomevwan orhianẹ Iseri Jehova a homaba aye riorẹ ẹkwotọre-e, yanghene irueruo orinmi esion ri Baibol na ọ tare taghene ọsọre. Ihworho re biomevwan fọkiẹ ekwakwa enana e ghini roro taghene aye a ga Osolobrugwẹ izede rọ guọlọre. Ọrẹn, aye i sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma orhianẹ aye i vwo omamerhomẹ kpahen irueruo ituakpọ i ru nẹ otọre rhe ghwẹ iyono urhomẹmro ri ha i Baibol na-a.—Mark 7:7-9.

16. Lele oborẹ ọ ha Psalm 119:97, 113, 163-165, me ye ne vi ru, me ya na vi kẹnoma riẹn?

¹⁶ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? O fori ne vwo ẹguọlọ okokodo kpahen irhi Jehova ọrhẹ iruemru-urhi enẹyen. (Se Psalm 119:97, 113, 163-165.) Erhe vwo ẹguọlọ kpahen Jehova, ana tiẹn irueruo ro vwo utuoma kpahen. A ha uphẹn rẹn emru owuorowu nọ suẹ ọgbanrhọ rhẹ ẹguọlọ re vwo kpahen Jehova-a.

17. Ifiẹrorhọ ọgo yọ lẹrhẹ ihworho buebun tiẹn i Jesu?

¹⁷ Ihworho ezẹko uvuẹn ẹdẹ i Jesu i guọlọ ewene sekpahen usun igọmẹti. Aye e fiẹrorhọ taghene i Messiah na ono simi aye nẹ usuon osehiẹn itu i Rome. Ọrẹn, ọke aye a guọlọ ha i Jesu mwu ẹrhẹ orodje, nọ tenren. (John 6:14, 15) Awọrọ—tobọ te irherẹn na—ne roro taghene Jesu ọnọ damoma wene usun igọmẹti na rọ nọ lẹrhẹ evwan biomu itu i Rome, ri yẹre aye omẹgbanhon usun. Fọkime aye e brudu fọkiẹ usun oseghe, itu i Jew na buebun ni tiẹn i Jesu.

18. Aruẹmẹrẹn i Baibol ego kpahen i Messiah na yẹ ihworho buebun i tenren?

¹⁸ Me yẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare? Dedevwo  aruẹmẹrẹn buebun i tare taghene i Messiah na ono vwo efikparobọ, ọrẹn aruẹmẹrẹn erọrọ i tare taghene ono hwu fọkiẹ edandan ọwan vwẹre. (Isa. 53:9, 12) Omarana, mesoriẹ itu i Jew na e vwo iroro esọsọ kpahen i Messiah na? Buebun aye e vwo ekwerhọ kpahen aruẹmẹrẹn ri vwa kwaphiẹ ebẹnbẹn aye rhọ ogege-e.—John 6:26, 27.

19. Ifiẹrorhọ ego ya lẹrhẹ ihworho buebun tiẹn ọwan inyenana?

¹⁹ Ọwan a mẹrẹn aruẹ obẹnbẹn ọrana inyenana? Ee. Ihworho buebun inyenana a tiẹn ọwan, fọkime e vwe vwobọrhọ usun oseghe-e. Aye e fiẹrorhọ taghene ene vwobọrhọ irueruo ivotu. Ọrẹn, arha djẹ onyakpọ ro no sun ọwan, nọyẹ ọwan a tiẹn i Jehova. (1 Sam. 8:4-7) Ihworho ina ji sabu roro taghene o fori na bọn isukuru ọrhẹ ihọsipita, jeghwai vwobọrhọ irueruo erọrọ ra ha userhumu rẹn amwa. Aye na tiẹn ọwan fọkime ọwan a tẹnrovi owian aghwoghwo na, ukperẹ ana damoma kwaphiẹ ebẹnbẹn akpọ na rhọ.

20. Jerẹ ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 7:21-23, owian ọgo ya na vi tẹnrovi?

²⁰ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ esegburhomẹmro ọwan? (Se Matthew 7:21-23.) Oborẹ ana tẹnrovi yẹ owian ri Jesu o jurhi rẹn ọwan ne ru. (Matt. 28:19, 20) A vwa lẹrhẹ irueruo usun oseghe yanghene ekwakwa erọrọ nọ suẹ ọgbanrhọ rẹn ọwa-an. Ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen ihworho ji vwo ọdamẹ kpahen ebẹnbẹn aye, ọrẹn e rheri taghene izede rọ mai rhomu ene ru ha userhumu rẹn ereva ọwan yẹ ọrẹ ene yono aye kpahen Uvie Osolobrugwẹ, ji ha userhumu rẹn aye rhiẹ ugbehian i Jehova.

21. Me yo fori ne brorhiẹn yen re ne ruo?

²¹ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, e yono kpahen ekwakwa ẹne ri lẹrhẹ ihworho buebun tiẹn i Jesu, ra ji lẹrhẹ ihworho ezẹko inyenana tiẹn idibo i Jesu. Ọrẹn, ekwakwa enana ọvo ya na kẹnoma riẹn? Ẹjo. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen ekwakwa ẹne erọrọ ri na sabu suẹ ọgbanrhọ. Jene brorhiẹn ra na ja tiẹn i Jesu, ji sẹrorẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon!