1-2. Me ya na sabu roro sekpahen ẹrhomo?

 WU RORIRIE dẹ ne sẹ Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo enọ? Orhiomaran, awọrọ i ji vwo iroro ọrana. Imizu ukoko na ezẹko i vwo iroro ọrana ne, maido ọke aye arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon. Orhianẹ a rioja, ọnọ ji sabu bẹn ra na mẹrẹn oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan.

² Jene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ ene vwo imwẹro taghene Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo idibo yi. (1 John 5:15) Ene yono kpahen enọ enana: Mesoriẹ ọnọ sabu họhọ taghene Jehova ọ vwọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwa-an? Izede ọgo yi Jehova o ru kpahenrhọ ẹrhomo ọwan inyenana?

3. Mesoriẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan na nẹrhomo vwe yi?

³ Baibol na ọ yẹre ọwan imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, habaye a ji ghanren riẹn. (Hag. 2:7; 1 John 4:10) Ọrana yọ soriẹ ọ ta rẹn ọwan na nekpẹn userhumu mie yi ọrẹ ẹrhomo. (1 Pet. 5:6, 7) Ọye ọ guọlọ ha userhumu rẹn ọwan tikẹriẹ, ji fiẹ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ kparobọ.

4. Marhẹ e ru rhe taghene Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo idibo yi? (Ni ifoto na.)

⁴ Ọgbọ buebun ọwan e se uvuẹn i Baibol na, taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ihworho ra ga ye. Wu na sabu karorhọ udje owu? Wu karorhọ Orodje David? Ọye ọ dẹrughwaroghwu evwreghrẹn re mwuofẹn buebun  uvuẹn akpenyerẹn yen, ọ ji guọlọ userhumu Jehova ọrẹ ẹrhomo. Uvuẹn erhirhiẹ owu, David nọ rẹre: “O Jehova, rhon ẹrhomo mẹ; kerhọ orẹ mẹ fọkiẹ userhumu. Uvuẹn atamwu ọrhẹ irueruo ọsoso ọnọ, kpahenrhọ mẹ.” (Ps. 143:1) Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo i David nyoma ro simie. (1 Sam. 19:10, 18-20; 2 Sam. 5:17-25) Omarana, David no fiudugbere ta: “Jehova ọ kẹrẹ ọsoso ihworho re se yi.” Ana ji sabu vwo aruẹ imwẹro ọrana.​—Ps. 145:18.

5. Ọke ephian yi Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo idibo yi ọke ahwanren izede aye i fiẹrorhọ? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)

⁵ Ọkezẹko, Jehova ọ vwọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan izede re fiẹrorhọ-ọ. Ọrana ọ phia rẹn ọnyikọ Paul. Ọ rẹ i Jehova no tiẹ ‘uvwẹn rọ ha ugboma yen nie.’ Uvuẹn erhirhiẹ esa yi Paul ọ nẹrhomo kpahen obẹnbẹn ọnana. Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo i Paul? Ee, ọrẹn orhiẹ izede ri Paul o fiẹrorhọ-ọ. Ukperẹ ono tiẹ obẹnbẹn na nie, Jehova nọ yẹriẹ omẹgbanhon rọ guọlọre nọ sabu fuevwan ga ye.​—2 Cor. 12:7-10.

6. Mesoriẹ ọnọ sabu họhọ taghene Jehova ọ vwọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan ọkezẹko-o?

⁶ Ana ji sabu mẹrẹn ẹkpahenrhọ ẹrhomo ọwan izede re vwe fiẹrorhọ. Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova o rhe izede rọmai rhomu rọ nọ ha userhumu rẹn ọwan. Ọnọ sabu ru “vrẹn ekwakwa rẹ ọwan i nekpẹn yen mie yi yanghene erẹ ọwan i tobọ roro kpahen.” (Eph. 3:20) Fọkiẹ iroro ọrana, ẹkpahenrhọ ẹrhomo ọwan ọnọ sabu rhe uvuẹn ọke yanghene izede re vwe fiẹrorhọ.

7. Mesoriẹ ana sabu wene oborẹ a nẹrhomo kpahan? Dje udje yi.

⁷ Ọkezẹko, ana sabu wene oborẹ a nẹrhomo kpahan ọke arha mẹrẹn ọhọre i Jehova vwrurhe fiotọre ne. Roro kpahen udje Martin Poetzinger. O jiri-i, ọke rọ rọnmọ hin, ne fiẹ Omizu Poetzinger rhẹ ekanron rẹ isodja i Nazi a hẹrote. Ọke ukaro, nọ nẹrhomo vwe i Jehova ne tiobọnie nọ sabu ya hẹrote aniẹ, ji rharhumu rhe vwobọrhọ owian aghwoghwo na. Ọrẹn, ọke ikprughwre eva a vrẹn, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo na izede rọ guọlọre-e. Omarana, nọ nẹrhomo: “Jehova, biko dje mẹ oborẹ wu guọlọre ne mi ru.” Ọke oru, no roro kpahen oborẹ imizu erọrọ uvuẹn ekanron na a dẹrughwaroghwẹ. Buebun aye brudu kpahen ane ọrhẹ emọ aye.  Omarana, Omizu Poetzinger nọ nẹrhomo: “Jehova, wẹnobiruo owian ọkpokpọ wu yẹre mẹ na. Ha userhumu mẹ bọn imizu na gbanhon, ji yẹ aye urhebro.” Nọ ha ẹgbukpe irhinrin rọ ha ekanron na ha ru te omaran!

8. Uhwẹnmro ọghoghanren ọgo yo fori na karorhọ ọke ra nẹrhomo?

⁸ O fori na karorhọ taghene Jehova o vwo egbemwuo rọ nọ ha te orugba, ono ji ruie lele ẹkwaphiẹrhotọre ọnẹyen. Egbemwuo ọrana o sekpahen ọrẹ ono tiẹ ekwakwa ra suẹ ojẹriọ ephian nie​—ebẹnbẹn jerẹ oghwọghọ kpregede, emiamo ọrhẹ hwu. Jehova ọnọ ha egbemwuo yi te orugba nyoma Uvie na. (Dan. 2:44; Rev. 21:3, 4) Ọrẹn, bọmọke ọke ọrana ono ki te, Jehova ọ ha uphẹn rẹn Echu no sun akpọ na. b (John 12:31; Rev. 12:9) Orhianẹ Jehova ọ kwaphiẹ ebẹnbẹn na rhọ vwana, ọnọ họhọ taghene Echu ọ dabu suẹn fiẹkparobọ. Dedevwo o fori na hẹrhẹ i Jehova nọ ha ive yi te orugba, ọrẹn ọnọ rhọ ha userhumu rẹn ọwan. Jene yono kpahen izede ezẹko ri Jehova o ru ha userhumu rẹn ọwan.

9. Marhẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn ọwan ọke ra guọlọ brorhiẹn? Dje udje yi.

⁹ Ọ yẹ ọwan ẹghwanren. Jehova o veri taghene ono tiobọnu ẹghwanren ra guọlọre na sabu brorhiẹn rọ gbare. A vi guọlọ ẹghwanren i Jehova ọke re brorhiẹn ri na hobọte akpenyerẹn ọwan, jerẹ sẹ ana rọnmọ yanghene a rọnmọ-ọ. (Jas. 1:5) Roro kpahen udje omizu ọmase owu rọ vwọ ji rọnmọ re se Maria. c Ọye ọ ga ẹrhẹ ọkobaro ọke ephian ọ ki mẹrẹn omizu ọhworhare owu. Maria nọ tare: “Ọke ugbehian ame o riarorhọ, ame ni kpẹnkpẹnrhọ omamọ. Mi rheri taghene o fori mi brorhiẹn. Ne mi nẹrhomo gbangbanhon kpahen ẹmro na. Mi guọlọ ọkpọvi Jehova, ọrẹn mi rheri taghene Jehova o brorhiẹn na mẹ-ẹ.” Ọrẹn, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo rọ nẹren rọ nọ yẹ ye ẹghwanren. Izede ọgo? Ọke rọ guọlọ otọre ẹmro ezẹko uvuẹn ẹbe ukoko, nọ sabu mẹrẹn irhomu-ẹmro ri kpahenrhọ enọ yen. Nọ ji ha ẹmro izie rọ fuevwan ga i Jehova te ọmudu. Urhebro ọrana ọ ha userhumu rẹn Maria kpọ iroro yi vi. Obẹtaye nọ sabu brorhiẹn ẹghwanren.

10. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:13, me yi Jehova ono ruo nọ ha userhumu rẹn era ga ye? Dje udje yi. (Ni ifoto na.)

¹⁰ Jehova ọ ye ọwan omẹgbanhon re ne din. Jerẹ oborẹ o ru rẹn ọnyikọ Paul, Jehova ọnọ yẹ ọwan omẹgbanhon ra guọlọre  ne diẹn edamuni. (Se Philippians 4:13.) Roro kpahen oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn omizu ọhworhare owu re se Benjamin, vwo edirin erhirhiẹ ọgbogbanhon. Uvwre ọke rọ ha uphuphẹn Benjamin ọrhẹ ekruien, e rhirhiẹ ọko ihworho ri zẹ nẹ oghwa i havwọ uvuẹn Africa. Benjamin nọ tare: “Mia nẹrhomo vwe i Jehova ọke ephian, nọ yẹ mẹ omẹgbanhon mi ne ruẹ oborẹ oserhọ obaruiẹ. Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo mẹ nyoma rọ yẹ mẹ ẹhẹn ro te otọre, ọrhẹ uduefigbere mi ne ghwoghwo, kugbe ẹbe ukoko ri na lẹrhe mẹ gbanhon uvuẹn ogamiẹ.” Nọ habaye: “Ọke mie se ikuegbe imizu ukoko na, ji yono oborẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn aye vwo edirin, nọ bọn omwemẹ mi na sẹrorẹ emevigbanhon mẹ gbanhon.”

11-12. Marhẹ i Jehova ono ru ha imizu ukoko na kpahenrhọ ẹrhomo ọwan? (Ni ifoto na.)

¹¹ Jehova ọ ha imizu ukoko na ruiruo. Ason na bọmọke i Jesu o ki hwu, nọ dabu nẹrhomo. Nọ rẹ i Jehova no simie nẹ erhirhiẹ ihworho ine roro taghene ọye oruọdandan ro fo uhwu. Ukperẹ Jehova ọnọ kpahenrhọ ye izede ro fiẹrorhọ, nọ ha userhumu rẹn Jesu nyoma ro dje ọmakashe ro rhiẹ omizie nọ bọn yen gbanhon. (Luke 22:42, 43) Jehova ọnọ ji sabu ha userhumu rẹn ọwan nyoma imizu ukoko na ri kọn bru ọwan, yanghene se ọwan nyoma ifonu. Ọwan ephian ina sabu guọlọ uphẹn sansan ra na “tẹmro irhorhomu” rẹn imizu ukoko na.​—Prov. 12:25.

¹² Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Miriam. Ikprughwre ezẹko ọke esa ye o hwu hin, Miriam ọvo nọ yọ ha oghwa, ẹhẹn yen ọ taghare ji seriotọre. Ọ viẹ gbangbanhon, ọ ji guọlọ ohworho ro no lele tẹmro. Nọ tare: “Mie vwo omẹgbanhon mia sabu se ohworho owuorowu-u, omarana ne mi nẹrhomo vwe i Jehova. Ọke mia viẹ ji nẹrhomo, ifonu mẹ no kporori. Ọkpako ukoko owu yo se mẹ, ọye obọdẹn ugbehian.” Ọkpako na ọrhẹ aniẹ ni yẹ Miriam urhebro. Ọye o vwo imwẹro taghene Jehova yo mwu omizu ọrana se yi.

13. Dje udje oborẹ i Jehova ono ru ha eri vwa ga ye kpahenrhọ ẹrhomo ọwan.

 ¹³ Jehova ọnọ sabu ha ihworho ri vwa ga ye ruiruo. (Prov. 21:1) Ọkezẹko, Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ihworho yi nyoma rọ ha eri vwa ga ye ha userhumu rẹn aye. Jerẹ udje, Jehova ọ ha Orodje Artaxerxes kpahenrhọ orẹ i Nehemiah rọ nọ ghwẹrioma riẹ Jerusalem, neneyo ọ sabu ha userhumu phia rharhumu bọn amwa na. (Neh. 2:3-6) Inyenana, Jehova ọnọ ji sabu ha ihworho ri vwa ga ye ha userhumu rẹn ọwan erhe vwo edamẹ.

14. Urhebro ọgo wu mẹrẹn nẹ oborẹ ọ phia rẹn Soo Hing? (Ni ifoto na.)

¹⁴ Omizu ọmase owu re se Soo Hing ọ djokarhọ ye taghene Jehova ọ nyoma idọkitọ ye ha userhumu riẹn. Ọmọyen ọhworhare o vwo emiamo iroro ọgbogbanhon ezẹko. Ọke ọmọyen o se ji kon gbangbanhon, ọye ọrhẹ esa ye ni tiobọnu iruo aye neneyo aye i sabu hẹrote yi. Omarana, aye rhe vwo igho bu-un. Soo Hing nọ tare taghene nọ họhọre taghene ọrhọ sabu diẹn erhirhiẹ na-a. Nọ nẹrhomo vwe i Jehova, ji nekpẹn userhumu mie yi. Idọkitọ rẹ aye i bru nya, nọ djephia taghene ọ guọlọ ha userhumu rẹn aye. Ọnana nọ lẹrherẹ aye mẹrẹn userhumu mie igọmẹti, ji vwo ekete aye ina sabu rhirhiẹ. Ọke oru, Soo Hing nọ tare: “Ame i mẹrẹn userhumu i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ọrana. Ọye ghini ‘Ohworho ro rhon ẹrhomo.’”​—Ps. 65:2.

15. Me yọ ha userhumu rẹn omizu ọmase owu mẹrẹnvwrurhe taghene a kpahanrhọ ẹrhomo enẹyen?

¹⁵ Ọgbọ buebun, a vwa kpahenrhọ ẹrhomo ọwan izede igbevwunu-u. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ ra mẹrẹnren yẹ oborẹ a ghwai guọlọ na sabu sẹrorẹ atamwu ọwan kpahen Jehova. Omarana, rha djokarhọ oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo enọ lele. Omizu ọmase owu re se Yoko, no roro taghene Jehova ọ vwọ kpahenrhọ ẹrhomo enẹye-en, ọrẹn nọ ya ekwakwa rọ nekpẹn yen mie Jehova rhotọre. Ọke oru, nọ yọ rharhumu ni ọbe rọ ya rhọ na, ji mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo buebun rọ nẹren ne, ezẹko i tobọ sẹriẹ ẹro ne. Nẹ ọke ruẹ ọke, o fori na domaji, jeghwai roro kpahen oborẹ i Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele.​—Ps. 66:19, 20.

16. Marhẹ ene ru dje esegburhomẹmro phia sekpahen ẹrhomo ọwan? (Hebrews 11:6)

 ¹⁶ Ọwan e dje esegburhomẹmro phia ọke arha nẹrhomo vwe i Jehova, ji kwerhọ oborẹ ọ kpahenrhọ ye lele ephian. (Se Hebrews 11:6.) Roro kpahen udje Mike ọrhẹ aniẹ, Chrissy. Aye i bru ẹkẹ te oma rẹ aye ina ga uvuẹn Oghọn Ukoko. Mike nọ tare: “Ame ni fiobọrhọ ọbe use na ọgbọ buebun uvwre ẹgbukpe buebun, ji nẹrhomo vwe i Jehova kpahen orhienbro ame ọgbọ buebun, ọrẹn e se ame-e.” Mike ọrhẹ Chrissy ni ji vwo imwẹro taghene Jehova yọ mai rhe ekete rọ nọ ha aye wian uvuẹn ogamiẹ. Aye ne ji ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri, rẹ aye a ga ẹrhẹ ọkobaro uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu, ji vwobọrhọ ewian ebanbọn. Vwana, aye a wian owian oniruo okinhariẹ. Mike nọ tare: “Orhiẹ ọke ephian yi Jehova ọ kpahenrhọ ẹrhomo ame oborẹ ame i guọleriẹ-ẹ, ọrẹn ọ kpahenrhọ aye izede ri tobọ rhomu ghwẹ oborẹ ame i rorirẹ aye rhọ.”

17-18. Lele oborẹ ọ ha Psalm 86:6, 7, imwẹro ọgo ya na sabu vwo?

¹⁷ Se Psalm 86:6, 7. David o vwo imwẹro taghene Jehova o rhonrin, ji kpahenrhọ ẹrhomo enẹyen. Wu na ji sabu vwo aruẹ imwẹro ọrana. Idje ra ta kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro uyono ọnana, i yẹre ọwan imwẹro taghene Jehova ọnọ sabu yẹ ọwan ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon re ne diẹn ebẹnbẹn. Ọnọ sabu ha imizu ukoko na, yanghene ihworho ri vwa ga ye vwana ha userhumu rẹn ọwan izede ezẹko.

¹⁸ Dedevwo orhiẹ ọke ephian yi Jehova ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan izede re fiẹrorhọ-ọ, ọrẹn e rheri taghene ọnọ kpahenrhọ aye. Ọnọ yẹ ọwan oborẹ a ghwai guọlọ uvuẹn ọke ra guọliẹ. Omarana, jena rha nẹrhomo ọrẹ esegburhomẹmro, fiudugbere taghene Jehova ọnọ hẹrote ọwan vwana, jeghwai “hẹrote edamẹ i kemru kemru ro nyerẹn” uvuẹn akpọ ọkpokpọ rọ sa na.​—Ps. 145:16.