1. Iroro ego yẹ idibo Osolobrugwẹ e vwo fọkiẹ ọdandan?

ỌNYIKỌ Paul ọrhọ ya: “Orharhere ọhworhare mi havwọ!” (Rom. 7:24) Idibo i Jehova buebun i ji ta aruo ẹmro i Paul erana ne. Nime ọwan ephian i ha ijẹgba ọrhẹ ọdandan riuku, a vwa rha sabu ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma ọke ephia-an, omarana, ẹhẹn ọwan no seriotọre. Ilele Kristi ezẹko ri ruẹ edandan eghwaghwa bi ne, e roro taghene i Jehova ọ sabu harhomu aye-e.

2. (a) Marhẹ yi Psalm 34:22 o ru djephia taghene o fo nẹ ẹhẹn idibo Osolobrugwẹ i seriotọre fọkiẹ iborhi-in? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana? (Mẹrẹn ekpeti na “ Iyono Gbinẹ Emru Oka?”)

² Baibol na ọ ta rẹn ọwan taghene arha ha i Jehova ru ekete ra zẹrua, o fo nẹ ẹhẹn iborhin o kpokpo ọwan pha-an. (Se Psalm 34:22.) Me yo mevirhọ ra na ha i Jehovah ru ekete ra zẹrua? Idjaghwẹ ego ya na kpare nẹ i Jehova ọ sabu harhomu ọwan jeghwai gbe arodọmẹ rẹn ọwan? Ana mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana, nyoma ene yono kpahen ẹkwaphiẹrhotọre emwa ra zẹrua ọke emọ Israel. Ọrẹn, ẹkwaphiẹrhotọre ra ha mwu rẹn emọ Israel na, no vwoba uvuẹn Pentecost 33 C.E. Karorhọ taghene Urhi na o nẹ obẹ i Jehova rhe. Omarana, ẹkwaphiẹrhotọre ọrẹ emwa ra zẹrua  na, ọ lẹrherẹ ọwan rhe ukẹro ri Jehova ọ ha ni ọdandan, iruedandan, ọrhẹ ẹghwẹriẹ nẹ ọdandan. Ọrukaro, jene yono kpahen oborẹ ọsoriẹ a ha emwa ra zẹrua na mwu ọrhẹ oborẹ aye a wian lele.

3. Me ye emọ Israel e ruẹ orhianẹ ohworho ọ ha arudo kpe ọreva ye?

³ Jehova o dje ọdamẹ phia orhianẹ e kpe ohworho uvuẹn Israel ọke ahwanren. Orhianẹ ohworho ọ ha arudo kpe ọreva ye, omizu ohworho re kperi na, no kpe ohworho rọ ha arudo kpe ọreva ye na. (Num. 35:19) Irueruo ọnana, ọ lẹrhẹ aye kwosa ọbara ihworho re kperi erhierhi na. Erhe kpe ohworho na ogege, nọ lẹrhẹ Otọre Ive na fuan, nime i Jehova o jurhi rẹn aye: “Are i vwe gbe otọre are e rhirhiẹ na ghwu-u, fọkime [uruemru re biomu ọbara onyakpọ] o gbe otọre na ghwẹ.”—Num. 35:33, 34.

4. Marhẹ yẹ emọ Israel e ruẹ lele orhianẹ ohworho ọ ha arudo kpe ọreva ye-e?

⁴ Me yẹ emọ Israel e ruẹ, orhianẹ ohworho ọ ha arudo kpe ọreva ye-e? Dedevwo o rhiẹ arudo yo kpe ọreva ye-e, ọrẹn, ohworho na ọ ji riẹ iborhin ọbara. Fọkiẹ arodọmẹ i Jehova, ohworho na o vwo uphẹn rọ nọ zẹ riẹ owu usuẹn emwa erhan ra zẹrua na. Avwaye yo no vwo usimirhọ. Ọye ọnọ daji uvuẹn amwa na bọmọke orhenrẹn ọduado na ono hwu.—Num. 35:15, 28.

5. Izede ọgo yẹ ẹkwaphiẹrhotọre emwa ra zẹrua na o ru lẹrhẹ ọwan vwẹruọ aruo ohworho i Jehova ọ havwọ?

⁵ O rhiẹ ituakpọ yi ru ẹkwaphiẹrhotọre emwa ra zẹrua na-a. Jehova yo jurhi rẹn i Joshua: “Ta rẹn emọ Israel na, ‘Are i sanọ emwa ra zẹrua rẹn oma are.’ ” Emwa enana ine rhiẹ ekete ọfuanfon. (Josh. 20:1, 2, 7, 8) Omarana, ra mẹriẹn taghene i Jehova yọ djẹ emwa enana fọkiẹ ẹkwaphiẹrhotọre oghẹnrensan na, ọwan ina sabu nọ: Marhẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọnana o ru ha userhumu rẹn ọwan dabu vwẹruọ arodọmẹ i Jehova? Me yẹ ọnana o yonorin ọwan kpahen oborẹ ene ru ha i Jehova ru ekete ra zẹrua inyenana?

6, 7. (a) Dje kpahen owian ro te ekpako na ọke aye e guẹnzọn ohworho rọ vwọ ha arudo kpe ọreva ye. (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Mesoriẹ o fo nẹ ohworho ro kpe ọreva ye na, o bru ekpako na?

⁶ Orhianẹ onyẹ Israel o kpe ọreva ye, ọrẹn, rhẹ arudo yo ruie-e, ọye ọnọ vi “nẹ iyẹnrẹn omayen rẹn ekpako” na uvuẹn anurẹsẹ amwa ra zẹrua na. Ekpako na ni ne rhiabọ dedie ruẹ amwa ra zẹrua na. (Josh. 20:⁠4) Orho ru, ne dje yi riẹ amwa ro kpe ohworho na, ekpako amwa ọrana ne guẹnzọn na. (Se Numbers 35:​24, 25.) Ekpako na i rhe brorhiẹn taghene o rhiẹ arudo yo kpe ohworho na-a, nẹ ana nyaje vwo no riẹ amwa ra zẹrua na.

⁷ Mesoriẹ ekpako na ine guẹnzọn na? Na sabu ruẹ emọ Israel na fon jeghwai ha userhumu rẹn ohworho ro kpe ọreva ye na, mẹrẹn arodọmẹ i Jehova. Ọgba irherhe i Baibol owu ọ yare taghene ohworho na orho bru ekpako na nya-a, nọyẹ “o fi arhọ ye rhẹ erhirhiẹ imwofẹn.” Ọbara ọnẹyen ọ ha urhomu ọnẹyen, nime ọ nyalele ẹkwaphiẹrhotọre Osolobrugwẹ-ẹ. Userhumu ọ havwiẹ rẹn ohworho rọ vwọ ha arudo kpe ọreva ye, ọrẹn, ọye ọnọ vi guọliẹ vwẹre jeghwai rhiabọ dedie. Orhianẹ ohworho ro kpe ọreva ye na, ọ zẹ ruẹ emwa ra zẹrua na-a, omizu ohworho re kperi na, nẹ ọnọ sabu kpe yi.

8, 9. Mesoriẹ o fo nẹ Olele Kristi ro ru ọdandan ọghwaghwa ọ nekpẹn userhumu mie ekpako?

⁸ Inyenana, o fori nẹ Olele Kristi ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa o bru ekpako ukoko nya, na sabu ha userhumu riẹn. Mesoriẹ ọ ghanren omamọ? Ọrukaro, Jehova ọ  nyoma i Baibol na ta taghene ekpako ukoko yi vwo owian rẹ aye ina ha userhumu rẹn ihworho ri ruẹ edandan. (Jas. 5:​14-16) Ọreva ye, ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ọ lẹrhẹ ekpako ukoko ha userhumu rẹn ohworho ro ruẹ ọdandan neneyo ọ sabu sẹrorẹ onyerẹnkugbe ro vwori rhẹ i Jehova jeghwai kẹnoma rẹn ọdandan. (Gal. 6:1; Heb. 12:11) Ọresa ye, ekpako ukoko na i vwo owian rẹ aye ina yẹ iruedandan urhebro jeghwai ha userhumu rẹn aye nyerẹn ghele ẹhẹn obrorhiẹn ro kpokpo aye. Jehova o se ekpako ukoko na, “ekete ra zẹrua nẹ ogiribo.” (Isa. 32:​1, 2) Itiọrurhomẹmro, ẹkwaphiẹrhotọre ọnana o dje arodọmẹ Osolobrugwẹ phia!

⁹ Idibo Osolobrugwẹ buebun i vwo ẹhẹn ro totọre nime aye i nekpẹn userhumu mie ekpako ukoko. Jerẹ udje, omizu owu re se Daniel ro ruẹ ọdandan ọghwaghwa, o kwe ta rẹn ekpako ukoko ibiamo buebu-un. Ọke jijiri ọ vrẹn hin, Daniel nọ tare: “Mie roro vẹrhẹ bi taghene o vwo oborẹ ekpako ukoko ina sabu ru ha mẹ-ẹ. Udabọ ọrana, ofẹn o mwu mẹ ọke ephian kpahen oborẹ ono nẹ erhumu ọdandan mẹ na rhe. Omarana, ni mi nẹrhomo vwe i Jehova jeghwai rẹ ye nọ harhomu mẹ fọkiẹ oborẹ mi ruru na.” Obẹtaye, Daniel no bru ekpako na, nọ nekpẹn userhumu mie aye. Ọke i Daniel ọ karorhọ oborẹ ọ phiare na, nọ tare: “Ofẹn o kiki mwu mẹ mi ne bru ekpako na. Ọrẹn, nọ họhọre taghene a kpare ohwan ọghwaghwa nẹ urhomu mẹ, ọke mie bru aye nya. Vwarana, mia sabu tẹmro rẹn i Jehova nẹ ẹhẹn sa.” Daniel o vwo ẹhẹn obrorhiẹn ro fiotọre ne, habaye, a ji haye mwu ẹrhẹ odibo owian o vwo jijiri na.

10. Na sabu gbe arodọmẹ rẹn ohworho ro kpe ọreva ye, me yo no ruo?

¹⁰ Ohworho ro kpe ọreva ye, ọrẹn, rhẹ arudo yo ruie-e, ọnọ vi kpare idjaghwẹ nọ sabu mẹrẹn arodọmẹ i Jehova. O fori nọ zẹ riẹ amwa ra zẹrua rọ mai kẹriẹ. (Se Joshua 20:⁠4.) Ohworho na ọ vwọ samọ tobọ kpọke-e; ọnọ sabu simirhọ orhianẹ ọ zẹ riẹ amwa ra zẹrua na jeghwai daji avwaye! Ọnana izobo ọduado harẹn ọro kpe ohworho na. Ọnọ nyaji owian ro ruẹ vwo, omamerhomẹ ekrun, ọrhẹ ugbomọphẹ ro vwori  bọmọke orherẹn ọduado na ono hwu. * (Num. 35:25) Ọrẹn, erhirhiẹ enana e fiemru hariẹ-ẹn, nime ọ sabu sẹrorẹ arhọ ye. Orhianẹ ọro kpe ohworho na o kiki zẹ-ẹ, arhọ ye ọ ha erhirhiẹ imwofẹn, habaye, o djephia taghene o dje uruemru ẹghwẹriẹ phia kpahen ohworho ro kperi na-a.

11. Idjaghwẹ ọgo yẹ Olele Kristi rọ ghwẹriẹre ọnọ kpare nọ sabu djephia taghene arodọmẹ Osolobrugwẹ ọ dariẹ ẹro?

¹¹ Na sabu mẹrẹn arodọmẹ Osolobrugwẹ erhe ruẹ ọdandan, o fori na ji kpare idjaghwẹ. O fori na sẹrerhumuji ọdandan re ruẹ bi, jeghwai kẹnoma rẹn irueruo edandan erọrọ. Ẹhẹn ọfuanfon nọ ha userhumu rẹn ọnyikọ Paul ta kaphen idjaghwẹ rẹ Ilele Kristi ri ghwẹriẹre uvuẹn i Corinth i kparare. Paul nọ tare: “Gbe ni aruo oruru rẹ are i me vwo ne fọkiẹ omemwurhọ uvuẹn izede Osolobrugwẹ, ee, are i ru oma are fon, ee, o ti ekwẹrẹ nẹ ẹhẹn are, ee, ofẹn, ee, ojemẹ ọgbogbanhon, ee, oruru, ee, ọrẹ are a kpọ ekwakwa ri sọre vi!” (2 Cor. 7:10, 11) Omẹdamu ọwan re ne tiobọnu edandan o djephia rẹn i Jehova taghene ọdandan re ruru ọ da rẹ ọwan, a jeghwai guọlọ arodọmẹ ọnẹyen.

12. Nẹ Olele Kristi ọ sabu mẹrẹn arodọmẹ Osolobrugwẹ, me yẹ ekwakwa ezẹko ro no tiobọnu?

¹² Nẹ Olele Kristi ọ sabu mẹrẹn arodọmẹ Osolobrugwẹ, me yẹ ekwakwa ezẹko ro no tiobọnu? Ono vi tiobọnu ekwakwa re ghanranren ha riẹn orhianẹ ọnọ sabu lẹrhiẹ ru ọdandan. (Matt. 18:​8, 9) Wu na kẹnoma rẹn igbehian wu vwori orhianẹ aye a guọlọ riẹruọ ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen? Orhianẹ wa damoma wu ne tiobọnẹ enyo ẹda, wu mwuegbe wu na kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na sabu lẹrhuọ da enyo? Orhianẹ wa damoma wu ne fi iroro ọfanrhiẹn kparobọ, wa kẹnoma rẹn ughe, iwẹbsaiti, yanghene erhirhiẹ ri na sabu lẹrhuọ roro kpahen ekwakwa ri sọre? Karorhọ, na sabu ruẹ onyenrẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova nọ gbanhonrhọ, o sekpahen ọrẹ ene tiobọnu ekwakwa buebun. O vwo oborẹ ọ miamoma te ọrẹ e roro taghene i Jehova ọ sẹrerhumuji ọwa-an. Habaye, o vwo oborẹ ọ yẹ ọwan omamerhomẹ ghwẹ ọrẹ e vwo ẹguọlọ atamwu Osolobrugwẹ-ẹ.—Isa. 54:7, 8.

13. Dje oborẹ ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho ro kpe ọreva ye na vwo ufuoma, ẹhẹn ro totọre ọrhẹ omamerhomẹ uvuẹn amwa ra zẹrua na.

¹³ Ohworho ro kpe ọreva ye na ono simirhọ, ọrhọ sabu zẹ ruẹ emwa ra zẹrua na. Jehova nọ ta kpahẹn emwa enana: “Aye ine rhiẹ ekete ra zẹrua harẹn are.” (Josh. 20:​2, 3) Jehova ọ guọlọ taghene e guẹnzọn ohworho ro kpe ọreva ye na te ọgbọ eva-a; habaye, omizu ohworho re kperi na, ọ ji sabu kpe ọravwọ uvuẹn amwa rọ zẹ ro na-a. Ohworho ro kpe ọreva ye na, ọ zofẹn taghene ene kpe yi-i. Uvwre ọke rọ ha uvuẹn amwa na, Jehova ọnọ sẹroriẹ jeghwai hẹrote yi. Ọrẹn, amwa na rhẹ ekanro-on. Nime uvuẹn amwa na, ọravwọ o vwo uphẹn rọ nọ wian, ha userhumu rẹn awọrọ, jeghwai ha ẹga rẹn i Jehova ọrẹ ufuoma. Itiọrurhomẹmro, ọravwọ o vwo uphẹn ro no nyerẹn obọdẹn akpọ!

14. Imwẹro ọgo yẹ Olele Kristi rọ ghwẹriẹre ọnọ sabu vwo?

¹⁴ Ẹhẹn o kpokpo idibo Osolobrugwẹ ezẹko ri ghwẹriẹ nẹ ọdandan ọghwaghwa rẹ aye i ruru, ọkezẹko, aye ne roro taghene Jehova ọ sabu harhomu aye fọkiẹ ọdandan aye i ruru na-a. Orhianẹ we roro omaran, jenẹ o mwuẹro taghene Jehova ọnọ harhomuo nẹ ẹhẹn rhe! Daniel ra hunute oberun na, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọrana urhomẹmro. Ọke ekpako na a ha userhumu  riẹn jeghwai kpọ ye vi hin, nọ tare: “Ọke ra ghwọghwu mẹ hin, ẹhẹn mẹ orho kpokpi mẹ ghwomara-an. Ni mi rharhumu vwo ẹhẹn ro totọre. Jehova ọrhọ harhomuo, o ghini nẹ ẹhẹn yen sa. Jerẹ oborẹ ọ tare taghene ọye ono fiẹ orusọ ọwan seseri rẹn ọwan. Arha mẹrẹn aye ghwomara-an.” Orhianẹ ohworho ro kpe ọreva ye ọ sabu ruẹ amwa ra zẹrua na, ọ vwọ rhọ zofẹn taghene ene kpe yi-i. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọrhọ harhomuo, wu vwa zofẹn taghene ọnọ rharhumu ha owẹwẹ guẹnzọn fọkiẹ ọdandan wu ruru na-a.—Se Psalm 103:8-12.

15, 16. Marhẹ owian i Jesu ro rhiẹ ohworho rọ tan rẹ ọwan ọrhẹ Orheren Ọduado na o ru lẹrhẹ ọwan vwo imwẹro kpahen arodọmẹ i Jehova?

¹⁵ Itiọrurhomẹmro, imwẹro ọwan i vwo kpahen arodọmẹ i Jehova ọ vi gbanhon ghwẹ ọrẹ emọ Israel i vwori. Ọke i Paul ọ ta kpahen omiamiamo ro vwori, nime ọ vwọ sabu huvwele i Jehova gbagba-a, nọ tare: “Ekpẹmẹ o rhirhiẹ ye rẹn Osolobrugwẹ nyoma i Jesu Kristi ro rhiẹ Ọrovwori ọwan!” (Rom. 7:25) Ee, udabọ erhirhiẹ ọdandan i Paul ọrhẹ oborẹ o ru sọ vrẹn ne rọ ghwẹriẹ nu, o vwo imwẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ harhomie nyoma i Jesu. Nime i Jesu ọ tan rẹ ọwan, na sabu vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron ọrhẹ ufuoma. (Heb. 9:​13, 14) Ri Jesu o rhiẹ Orherẹn Ọduado na, “ọye nọ sabu simi ihworho re bru Osolobrugwẹ sa nyoma yen, fọkime o nyerẹn ọke ephian rọ nọ rẹ fọkiẹ aye.” (Heb. 7:24, 25) Ra mẹriẹn taghene ẹrhẹ orherẹn ọduado na ọ yẹ emọ Israel imwẹro taghene ana harhomu edandan aye na, omaran ẹrhẹ i Jesu ro rhiẹ Orherẹn Ọduado ọwan na, ọ yẹ ọwan imwẹro taghene ana “sabu mẹrẹn arodọmẹ ọrhẹ ẹghẹlẹ ọphẹ, nọ sa ọwan erhumu ọke ra guọliẹ.”—Heb. 4:15, 16.

¹⁶ Ni Jehova ọ sabu rhiẹ ekete ra zẹrua rẹn ọwan, ene vi vwo esegburhomẹmro kpahen izobo otan i Jesu. O fo ne wu roro taghene izobo otan i Jesu o sekpahen ihworho ephian ọvo-o. Ukpomaran, o fori wu vwo esegburhomẹmro taghene o vi sekpahen owẹwẹ. (Gal. 2:20, 21) Vwo esegburhomẹmro taghene fọkiẹ otan na ya sabu harhomu edandan enọ. Vwo esegburhomẹmro taghene otan na ọ yẹ owẹwẹ ifiẹrorhọ wu ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ. Izobo otan i Jesu, ẹghẹlẹ ri Jehova o tiobọnu rẹn owẹwẹ.

17. Mesoriẹ o fo ne wu ha i Jehova ruẹ ekete wa zẹrua?

¹⁷ Emwa ra zẹrua na i djephia taghene i Jehova o gbe arodọmẹ rẹn ihworho. Nyoma ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, Osolobrugwẹ no dje oborẹ arhọ ọ ghanren te ọrhẹ oborẹ ekpako ukoko ina ha userhumu rẹn ọwan lele, oborẹ ẹghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe o mevirhọ, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ ene vwo imwẹro taghene i Jehova ọ harhomu ọdandan ọwan. Wa ha i Jehova ruẹ ekete wa zẹrua? Ọrana yẹ ekete rọ mai rhomu wu ne rhirhiẹ! (Ps. 91:1, 2) Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ene yono kpahen oborẹ emwa ra zẹrua na ine ru ha userhumu rẹn ọwan hẹrokele orhienbro ọsoso ọrhẹ arodọmẹ i Jehova.