1, 2. (a) Ukẹro ọgo yi Jesu ọ ha ni urhi Osolobrugwẹ? (b) Izede ọgo yẹ eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na a ha Urhi Osolobrugwẹ ruiruo izede rọ sọre?

JESU o ghini vwo ẹguọlọ kpahen Urhi Moses na! Fọkime, Jehova ro rhiẹ ọsẹ ye, yo tiobọnu urhi na. E dje ẹguọlọ ri Jesu o vwo kpahen urhi na rhẹ Psalm 40:​8, rọ tare: “O Osolobrugwẹ mẹ, oma ọ merhen mẹ mi ne ru ọhọre ọnọ, urhi ọnọ ọ ha uvuẹn ọmudu mẹ.” Jesu o djerie phia nyoma ẹmro ọrhẹ irueruo ọnẹyen taghene Urhi Osolobrugwẹ ọgbare, a mẹrẹn erere nie sa, ẹmro enẹyen ina jeghwai te orugba.—Matt. 5:17-19.

² Ọ da i Jesu omamọ ọke rọ mẹrẹn otu i Pharisee ọrhẹ eyẹbe na ra ha Urhi na ruiruo izede rọ sọre! Jesu ọrhọ ta: “Are a kwa akwa ikpe i mint ọrhẹ i dill kugbe i cumin na,” nọyẹ aye a kpomaviẹ rẹn ekwakwa ri vwe fiemru. Omarana, me yẹ orusọ aye? Jesu ọrhọ habaye: “Are i vwa kpomaviẹ rẹn ekwakwa ri mai ghanren uvuẹn urhi na-a, nọyẹ orhienbro ọsoso, ọrhẹ arodọmẹ kugbe esegburhomẹmro.” (Matt. 23:23) Ọrẹn, Jesu ọ họhọ ihworho erana-a, ọye o vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ a ha urhi na mwu ọrhẹ oborẹ urhi owuowu ọ ta kpahen i Jehova.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ llele Kristi a ha obotọre urhi Moses na-a. (Rom. 7:6) Ọrẹn,  Jehova ọ sẹrorẹ Urhi na rhẹ i Baibol na. Jehova ọ guọlọ taghene a nyalele kemru kemru rọ ha uvuẹn Urhi na-a, ọrẹn, ọ guọlọre na mẹrẹn iruemru-urhi na vwrurhe na ha aye ruiruo. Jerẹ udje, iyono ego ya na sabu yono nẹ ẹkwaphiẹrhotọre ọrẹ emwa ra zẹrua na? Urhomu-ẹmro oberhumu na ọ hunute iyono ra na sabu yono nẹ idjaghwẹ rẹ ohworho ro kpe ọreva ye ọ kpara. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ emwa ra zẹrua na i yonirin ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ oborẹ ene ru sabu dje iruemru enẹyen phia. Omarana, urhomu-ẹmro ọnana ọnọ kpahenrhọ enọ esa: Marhẹ yẹ emwa ra zẹrua na i ru dje arodọmẹ i Jehova phia? Me yẹ aye i yonirin ọwan kpahen ukẹro Osolobrugwẹ ọ ha ni arhọ? Marhẹ yẹ aye i ru dje orhienbro ọsoso ọnẹyen phia? Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, guọlọ izede wu ne ru sabu hẹrokele i Jehova.—Se Ephesians 5:1.

4, 5. (a) Marhẹ ya bọn emwa ra zẹrua na lele, mesoriẹ? (b) Me yẹ ọnana o yonirin ọwan kpahen i Jehova?

⁴ Emwa erhan ra zẹrua na a phẹrẹ e te. Jehova o jurhi rẹn emọ Israel nẹ aye i bọn emwa enana rhẹ obọrhe ọrhẹ obohwẹre Urhie i Jordan na. Mesoriẹ? Neneyo ohworho ro kpe ọreva ye ọ sabu zẹ te avwaye ọrẹ omefuon. (Num. 35:11-14) A dabu kwaphiẹ izede re suẹn riẹ emwa na rhọ. (Deut. 19:3) Jerẹ oborẹ ẹbe itu i Jew ezẹko i tare, aye e fi oka rhẹ izede na nẹ ihworho ra zẹ i sabu te amwa na. Ra mẹriẹn taghene emwa na i dabu rhiefirhọ na, ohworho rọ vwọ ha arudo kpe ọreva ye, ọ vwọ rhọ zẹ riẹ ẹkwotọre ra ga isolobrugwẹ efia-an.

⁵ Roro kpahen ọnana: Jehova o jurhi taghene e kpe ohworho ro kpe ọreva ye, ọrẹn, o ru ẹkwaphiẹrhotọre neneyo ohworho rọ vwọ ha arudo kpe ọreva ye ọ sabu vwo usimirhọ ọrhẹ arodọmẹ! Ohworho owu nọ tare: “Kemru kemru ọ dabu fiotọre, ọ ji dabu lọhọ. Omaran yẹ Osolobrugwẹ o dje arodọmẹ ọnẹyen phia.” Jehova rhẹ oguẹnzọn ro vwo omwemẹ rọ nọ ha oja riẹ idibo yi-i. Ukpomaran, “o vwo arodọmẹ buebun.”—Eph. 2:4.

6. Marhẹ yẹ uruemru otu i Pharisee na o ru vẹnẹ arodọmẹ i Jehova?

⁶ Otu i Pharisee na i vwe kwe dje arodọmẹ phia-a. Jerẹ udje, ohworho orho ru sọ ghwẹ ọgbesa aye i vwa harhomie-e, fọkime ọrana irueruo rẹ aye i ru nẹ otọre rhe. Jesu ọ hunute uruemru otu i Pharisee na kpahen ihworho ri ruru aye sọ, ọke rọ tẹmro kpahen onyẹ i Pharisee owu rọ nẹrhomo: “O Osolobrugwẹ, mi kpẹmeruọn taghene mia họhọ ihworho erọrọ-ọ—era kẹn emru awan ha, evwọkon, eghwọwe—tobọ te ọhworhare ọnana ro toro osa urhomu na-a.” Onyẹ i Pahrisee na ọ rionbọrhọ ọhworhare owu ro toro osa urhomu, rọ nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ nọ harhomie. Mesoriẹ otu i Pharisee na e vwe kwe dje arodọmẹ phia? Baibol na ọ  tare taghene aye e “ni awọrọ taghene aye e fiemru-u.”—Luke 18:9-14.

7, 8. (a) Ohworho orho ru ọdandan suọ, marhẹ wu ne ru hẹrokele i Jehova? (b) Mesoriẹ uruemru ra harhomẹ o rhiẹ ọdamuni rẹn omeriotọre ọwan?

⁷ Hẹrokele i Jehova ne wu dje arodọmẹ phia, orhiẹ otu i Pharisee na-a. (Se Colossians 3:13.) Izede owu wu na sabu ru omaran, ọrẹ wu ne ruie lọhọ rẹn ihworho ri ruruo sọ, nẹ aye i sabu nekpẹn ẹharhomu ọnọ. (Luke 17:3, 4) Nọ oma: ‘Mia harhomu ihworho ri ruru mẹ sọ, ọrhọ tobọ rhianẹ aye i rurie ọgbọ buebun ne? Mi vwo omwemẹ mi na sẹrorẹ ufuoma rhẹ ohworho ro ruru mẹ sọ yanghene ohworho rọ ha ẹkuọn mẹ?’

⁸ Uruemru ra harhomẹ ghini ọdamuni rẹn uruemru omeriotọre ọwan. Otu i Pharisee na i seriotọre uvuẹn erhirhiẹ ọnana nime aye i vwe ni awọrọ fiemru-u. Ọrẹn, re rhiẹ Ilele Kristi na, o fori ne vwo omeriotọre na jeghwai ni awọrọ taghene aye i “ghanren ghwẹ” ọwan, omarana, aye ihworho ri mwuovwan ẹharhomu ọwan. (Phil. 2:3) Wu na hẹrokele i Jehova jeghwai rhe dje uruemru omeriotọre phia? Erhe vwo uruemru omeriotọre, ọnọ lọhọ rẹn awọrọ rẹ aye ina nekpẹn ẹharhomu ọwan, na jeghwai harhomu aye. Vwo omwemẹ wu ne dje arodọmẹ phia, wu vwa jeghwai kiki biomevwa-an.—Eccl. 7:8, 9. 

9. Marhẹ yi Jehova o ru djephia rẹn emọ Israel taghene arhọ ọghoghanren?

⁹ Emru kirighwo rọ soriẹ a bọn emwa ra zẹrua na, yẹ ọrẹ aye ina sẹrorẹ emọ Israel na nẹ abọ iborhin ọbara. (Deut. 19:10) Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen arhọ, ọ jeghwai vwo utuoma kpahen “abọ re biomu ọbara.” (Prov. 6:16, 17) Osolobrugwẹ ọfuanfon ọwan rọ jeghwai brorhiẹn ọsoso na, ọ sabu kpare iroro vrẹn ọbara ra vwa tobọ ha arudo biomu-u. Urhomẹmro taghene e gbe arodọmẹ rẹn ohworho rọ vwọ ha arudo kpe ọreva ye. Ọrẹn, ohworho na ọnọ vi ya ta rẹn ekpako na kpahen oborẹ o ruru, arha mẹrẹnvwrurhe taghene o rhiẹ arudo yo kpe ohworho na-a, nẹ ono rhirhiẹ amwa ra zẹrua na uvwre ọke orherẹn ọduado na o nyerẹn. Ọnana ọnọ sabu mevirhọ taghene ọravwọ ọnọ daji amwa na ọsoso akpọ ye. Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana o dje oborẹ arhọ ọ gharen te harẹn emọ Israel. Nẹ aye i sabu họghọ rẹn Osolobrugwẹ, emọ Israel na ina vi kẹnoma rẹn irueruo ọrhẹ erhirhiẹ rọ nọ sabu fi arhọ ereva aye rhẹ imwofẹn.

10. Me yi Jesu ọ tare ro djephia taghene eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na i vwa ha ukẹro ọghoghanren ni arhọ-ọ?

¹⁰ Eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na a họhọ i Jehova-a, fọkime aye e ni arhọ ghanghanre-en. Izede ọgo? Jesu nọ ta rẹn aye: “Are i ti usaphẹ irherhe na nu. Are vwa ruẹ uvuie-en, are i vwe ji kwe nẹ awọrọ i ruẹ uvuie-en!” (Luke 11:52) Ukperẹ aye ine yono ihworho na oborẹ Ẹmro Osolobrugwẹ o mevirhọ jeghwai ha userhumu rẹn aye nya uvuẹn izede arhọ na, otu i Pharisee ọrhẹ eyẹbe na ne suẹn ihworho na beghe riẹ oghwọghọ ukperẹ aye ine sun ihworho na vwe i Jesu ro rhiẹ “Olori ra nyoma yen vwo arhọ.” (Acts  3:15) Otu i Pharisee na ọrhẹ eyẹbe na i vwa damerhọ arhọ ọrhẹ erhumu ihworho na-a, fọkime aye i vwo uruemru omẹkpare. Ọnana ghini ọkon, aye i vwe ji dje arodọmẹ phia-a!

11. (a) Marhẹ yẹ ọnyikọ Paul o ru djephia taghene ọ ha ukẹro i Jehova ọ ha ni arhọ, e nie? (b) Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo aruo uruemru i Paul uvuẹn owian aghwoghwo na?

¹¹ Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn aruo uruemru eyẹbe ọrhẹ otu i Pharisee na, na hẹrokele i Jehova? O fori na ha ukẹro ọghoghanren ni ẹghẹlẹ arhọ. Ọnyikọ Paul o ru ọnana nyoma ọ wian owian aghwoghwo na mwidjẹn. Omarana, nọ sabu ta: “Mi ghwe abọ mẹ fon nẹ ọbara ituakpọ ephian ne.” (Se Acts 20:26, 27.) Ọrẹn, orhiẹ ẹhẹn iborhin yanghene owian ra yẹ i Paul yọ lẹrheriẹ ghwoghwo-o. Ukpomaran, o ghwoghwori nime o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho, arhọ aye ọ ji ghanren riẹn. (1 Cor. 9:19-23) O fori na ji ha ukẹro i Jehova ọ ha ni arhọ, e nie. Jehova “ọ guọlọre nẹ ihworho ephian i ghwẹriẹ.” (2 Pet. 3:9) Wu ji guọlọ nẹ aye i ghwẹriẹ? Wu na mẹrẹnvwrurhe taghene wu rhe vwo uruemru arodọmẹ, ono mwuo vwo oruru ọrhẹ aghọghọ uvuẹn owian aghwoghwo na.

12. Mesoriẹ o rhiẹ oborẹ ọ ghanren rẹn ihworho Osolobrugwẹ nẹ aye i ru dẹndẹn?

¹² Ọwan a ji ha ukẹro i Jehova ọ ha ni arhọ e nie, nyoma a kẹnoma rẹn irueruo ri na sabu kon ọwan. O fori ne ru dẹndẹn arha wian owian, arha ghwa imoto, arha bọn oghwa, ọke ra hẹrote yi, ọrhẹ ọke e riẹ ekete ogame ọwan, na ja rha rhua ẹkuọn vwe oma ọwan ọrhẹ awọrọ. Wu vwa ha owian wa wian, igho wu vwori yanghene ẹkwaphiẹrhotọre ọnọ karo rẹn omọkpokpọ yanghene omefuon ọnọ-ọ. Osolobrugwẹ ọwan ro brorhiẹn ọsoso, o ruẹ oborẹ ọgbare rọ jeghwai serhọ ọke ephian. O fori na hẹrokele Osolobrugwẹ. O fori nẹ ekpako ukoko i kẹnoma rẹn erhirhiẹ ri na sabu ha ẹkuọn vwe oma aye ọrhẹ awọrọ re lele aye wian kugbe. (Prov. 22:3) Ọkpako ukoko ọrhọ ta wẹn taghene wu ru dẹndẹn ọke a wian, o fori ne wu ru omaran. (Gal. 6:1) Ha ukẹro Osolobrugwẹ ọ ha ni arhọ nie, ọke ọrana wu vwa “samọ riẹ iborhin ọbara-a.”

13, 14. Marhẹ yẹ ekpako ri ha uvuẹn Israel i ru sabu dje orhienbro ọsoso i Jehova phia?

¹³ Jehova o jurhi rẹn ekpako ri ha uvuẹn Israel taghene aye i hẹrokele uruemru orhienbro ọsoso ọnẹyen. Ọrukaro, ekpako na ina dabu rhon iyẹnrẹn na fiotọre. Habaye, aye i ji ni uruemru ọravwọ so, oborẹ ọsoriẹ o kpe ọreva ye, ọrhẹ uruemru ọnẹyen sekpahen arodọmẹ e djephia. Nẹ aye i sabu brorhiẹn ọsoso, o fori nẹ aye i rhe sẹ ohworho na o kpe ọreva ye fọkiẹ “utuoma” yanghene “eghrẹn.” (Se Numbers 35:20-24.) Aye i rha guọlọ rhon mie ihworho erọrọ, o fori nẹ aye i rhon mie iseri awanva nẹ aye i ki brorhiẹn sẹ arudo yo kpe ọreva ye.—Num. 35:30.

¹⁴ Omarana, erhe guẹnzọn na hin ne, ekpako na i dabu rhe aruo ohworho rọ havwọ, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ o ruru na ọvo. Aye i guọlọ oniso nẹ aye i sabu mẹrẹn erhirhiẹ na fiotọre. Ọrọ mai ghanren, aye i nekpẹn ẹhẹn ọfuanfon mie Jehova nọ ha userhumu rẹn aye dje oniso, arodọmẹ, ọrhẹ orhienbro ọsoso phia.—Ex. 34:6, 7. 

15. Dje ovẹnẹ rọ ha uvwre ukẹro ri Jesu ọrhẹ otu i Pharisee na e ni iruedandan.

¹⁵ Otu i Pharisee na a tẹnroviẹ ọdandan ihworho i ruru ukperẹ ono rhiẹ aruo ohworho aye i havwọ. Ọke otu i Pharisee na a mẹrẹn i Jesu ro riẹ oghwa i Matthew, aye na nọ idibo i Jesu: “Mesoriẹ oyono are o lele ihworho re toro osa urhomu ọrhẹ iruedandan riẹ emaren kugbe?” Jesu nọ kpahenrhọ rẹn aye: “Ihworho ri vwo omọkpokpọ a guọlọ ohworho ro no simi aye-e, ọrẹn, ihworho re kpomẹ yi guọleriẹ. Are i gba nyarhẹn ye yono oborẹ ẹmro ọnana o mevirhọ: ‘Mi guọlọ arodọmẹ, orhiẹ izobo-o.’ Fọkime mi rhe me se iruedandan o rhiẹ evwata-a.” (Matt. 9: 9-13) Jesu nọ haye ta taghene ọdandan e ruo o serhọ? Ẹjo. Itiọrurhomẹmro, iyẹnrẹn i Jesu o ghwoghwori o sekpahen ọrẹ iruedandan ina ghwẹriẹ. (Matt. 4:17) Jesu nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ezẹko usuẹn “ihworho re toro osa urhomu ọrhẹ iruedandan” na i guọlọ ghwẹriẹ. O rhiẹ fọkiẹ emaren yẹ aye e riẹ oghwa i Matthe-ew. Ukpomaran, buebun aye a nyalele i Jesu. (Mark 2:15) Ọrẹ omemwurhọ, otu i Pharisee buebun a mẹrẹn oborẹ i Jesu ọ mẹrẹnren uvuẹn oma ihworho erana-a. Otu i Pharisee na a họhọ Osolobrugwẹ rẹ aye i tare taghene aye a ga na-a, ukpomaran, aye ne ni ihworho na taghene aye iruedandan ri vwe vwo ifiẹrorhọ.

16. Me yẹ ekpako ukoko ine vi ni so aye erhe guẹnzọn orusọ?

¹⁶ O fori nẹ ekpako ukoko e damoma hẹrokele i Jehova ro “vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso.” (Ps. 37:28) Ukukaro, aye ina vi dabu guọlọ ẹmro na fiotọre neneyo aye i rhe sẹ ohworho na o ghini ru sọ. Orhianẹ o ghini ru sọ, aye ni ne guẹnzọn na lele iruemru-urhi Baibol na. (Deut. 13:12-14) Aye erhe guẹnzọn orusọ, o fori nẹ aye i dabu nieso sẹ Olele Kristi ro ruẹ ọdandan na ọ ghini ghwẹriẹ ne. Itiọrurhomẹmro, e vwe kiki rhe sẹ ohworho ọ ghwẹriẹ ne yanghene ọ ji ghwẹriẹ-ẹ. A sabu mẹriẹnvwrurhe nyoma iruemru ohworho na, ẹmro enẹyen ọrhẹ oborẹ ọmudu ọnẹyen ọ havwọ. (Rev. 3:3) Oruọdandan ọnọ vi ghwẹriẹ vwẹre ne ki gbe arodọmẹ riẹn. *

17, 18. Marhẹ ekpako ine ru rhe taghene ohworho ọ ghini ghwẹriẹ ne? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁷ Jehova ọrhẹ i Jesu a mẹrẹn oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu na, ọrẹn, ekpako ukoko i sabu mẹriẹ-ẹn. Orhianẹ wẹwẹ ọkpako ukoko, marhẹ wu ne ru sabu rhe taghene ohworho ọ vi ghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe ne? Ọrukaro, nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ ẹghwanren ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe. (1 Ki. 3:9) Ọreva, se i Baibol na ọrhẹ ẹbe ukoko na nẹ aye i ha userhumu wẹn rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre “omemwurhọ uvuẹn izede akpọ” ọrhẹ “omemwurhọ uvuẹn izede Osolobrugwẹ,” ro rhiẹ ẹghwẹriẹ nẹ ẹhẹn rhe. (2 Cor. 7:10, 11) Yono kpahen oborẹ i Baibol na ọ ta kpahen ihworho ri ghwẹriẹre ọrhẹ eri vwa ghwẹriẹ. Me yi Baibol na ọ ta kpahen iroro, iruemru ọrhẹ irueruo aye?

¹⁸ Ọrọkẹta, damoma ne wu rhe oborẹ erhirhiẹ ohworho na ọ havwọ. Roro kpahen ekete ohworho na o nurhe, iroro yi ọrhẹ ekete rọ vwiẹlẹ. Baibol na ọrhọ ta kpahen i Jesu ro rhiẹ urhomu rẹn ukoko na: “Ọ vwọ samọ guẹnzọn nyoma oborẹ ọ ghwai ha ukẹro mẹrẹ-ẹn, yanghene ha ọghwọghwu phia lele oborẹ erhọ ye o rhonri-in. Ono guẹnzọn ivwiegbere na izede ọsoso, izede ọvwata yọ nọ ghwọghwu ihworho fọkiẹ ihworho dẹndẹn ri ha uvuẹn otọrakpọ na.” (Isa. 11:3, 4) Are ri rhiẹ ekpako, Jesu ọ ha are mwu nẹ are i hẹrote ukoko yi, habaye, ọnọ ha userhumu rẹn are guẹnzọn jerẹ oborẹ ọye o guẹnzọn. (Matt. 18:18-20) Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo ekpako ra damoma brorhiẹn ọsoso? E ghini vwo ọdaremẹro kpahen ewian ekpako na, ro toroba arodọmẹ ọrhẹ orhienbro ọsoso uvuẹn ikoko sansan!

19. Iyono ego kpahen emwa ra zẹrua na, yi wu guọlọ ha ruiruo?

¹⁹ A bọn Urhi Moses na kpahen “irherhe ọrhẹ urhomẹmro.” Urhi na o ji yono ọwan kpahen i Jehova ọrhẹ iruemru-urhi ọnẹyen. (Rom. 2:20) Jerẹ udje, emwa ra zẹrua na i yono ekpako oborẹ aye ine ru “guẹnzọn rhẹ orhienbro ọsoso,” nọ jeghwai yono ọwan ephian oborẹ ene ru “nyerẹn rhẹ ọreva [ọwan] rhẹ ẹguọlọ atamwu ọrhẹ arodọmẹ.” (Zech. 7:9) Ọwan a ha obotọre urhi Moses na-a. Ọrẹn, orhienbro ọsoso ọrhẹ arodọmẹ i ji ghanren rẹn i Jehova, nime o vwo wene-e. Ghini uphẹn ọduado ra na ga i Jehova rọ maren ọwan uvuẹn ohọhọme ọnẹyen, rọ yẹrẹ ọwan iruemru enẹyen, rọ jeghwai rhiẹ ekete ra zẹrua rẹn ọwan!