ALLEN * rọ kwa riẹ ukoko ọkpokpọ obọ, rọ joma ha iroko 900 seri nẹ ekete ekrun ọnẹyen e rhirhiẹ, nọ tare: “O nẹ ẹhẹn mẹ rhe mi na kwa rhiẹ ara-an. Habaye, mie rhe sẹ mi na sabu vwo igbehia-an yanghene ihworho ine rhiabọ dedi mẹ-ẹ.”

Orhianẹ wu wene ukoko wu havwọ, wu na sabu vwo aruo ofẹn rẹ Allen o vwori na. Me yọ nọ ha userhumu wẹn? Me wu ne ruo orhianẹ ewene na ọ gbanhon ghwẹ oborẹ wu roririe rhọ? Ọrẹn, orhianẹ o rhiẹ owẹwẹ yi kware-e, marhẹ wu ne ru ha userhumu rẹn ihworho ri kwa rhiẹ ukoko ọnọ obọ?

Roro kpahen udje ọnana: Erhe ghwie orhan nẹ ekete rọ havwọ bi riẹ ekete ọrọrọ, orhan na no vwiolo. Fọkime uvwre ọke re ghwie orhan na, e bru esiri orhan na ezẹko neneyo ọ sabu phẹrẹ ẹkpare. Ọrẹn, arha rharhumu wọ orhan na ne, no mwuẹ. Omaran ọ ji havwọ, arha kwa riẹ ukoko ọrọrọ, ọ sabu rhua ebẹnbẹn ezẹko sa. Uvuẹn ukoko wu havwọ bi, wu vwo “esiri” nime wu vwo igbehian, ra lẹrhuọ sabu ga i Jehova vuọnvuọn. Ọrẹn, vwarana, wu ne vi vwo igbehian ekpokpọ uvuẹn ukoko ọkpokpọ na ne wu sabu rha ga i Jehova. Me yọ nọ ha userhumu wẹn ru omaran? Ha iruemru-urhi Baibol na ruiruo. Jenẹ a ta kpahen ezẹko.

Ohworho ro se i Baibol na ọke ephian “ọnọ họhọ orhan ra wọ kẹrẹ usurhẹn, orhan rọ mọ emamọ ọke ọrha ye, ẹbiẹ i vwe vwiolo-o. Kemru kemru rẹ ọye o ruru nẹ ono serhọ.”—Ps. 1:1-3.

Jerẹ oborẹ orhan ọ guọlọ ame nọ sabu nyerẹn, omaran o fori nẹ Olele Kristi o se i Baibol na ọke ephian nọ sabu gbanhon uvuẹn ogame i Jehova. Omarana, gbe rhe se i Baibol na kẹdẹkẹdẹ, jeghwai rhe riẹ uyono ukoko na ọke ephian. Vwo uruemru re ru ogame ekrun ọrhẹ uyono i Baibol omobọ. Kemru kemru wu ruru wa sẹrorẹ onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ i Jehova uvuẹn ukoko wu havwọ bi, ye wu ne ji ru uvuẹn ukoko ọkpokpọ na.

“Kohworho kohworho rọ ha userhumu rẹn awọrọ ọnọ mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn.”—Prov. 11:25.

Wu ne vwo omẹgbanhon jeghwai kwaphiẹ erhirhiẹ ọnọ rhọ phẹphẹrẹ, orhianẹ we vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian. Kevin ro rhiẹ ọkpako ukoko nọ tare: “Oborẹ ọ ha userhumu mẹ ọrhẹ ane mẹ yẹ ọrẹ ame e rhiẹ ekobaro ibiọke ogege ame e te ukoko ọkpokpọ na. Ame ni me rhe imizu na buebun, ekobaro na ọrhẹ ẹkwotọre ame e ghwoghwo na.” Roger rọ kwa riẹ ekete rọ ha iroko 1,000 seri nẹ ekete ro rhirhiẹ bi, nọ tare: “Izede ọghoghanren owu ra na rienrian oma rhẹ ukoko ọkpokpọ, ye ne riẹ aghwoghwo ọke ephian. Habaye, jẹ ekpako na rhe taghene wu mwuegbe wu na ha userhumu phia kizede kizede, jerẹ erufon Aghwẹlẹ Uvie, ọrẹ wu na tẹmro ohworho rọ vwọ sabu rhiẹ uyono, yanghene ọrẹ wu na kpare ohworho riẹ uyono. Imizu na i rha mẹrẹn ohworho rọ homakpahontọre wian, oma nọ merhen aye kpahiẹn.”

“Are i rhie ọmudu are firhọ.”—2 Cor. 6:13.

Dje ẹguọlọ phia rẹn imizu na. Ọke Melissa ọrhẹ ekrun ọnẹyen a kwa riẹ ukoko ọkpokpọ, aye ne roro kpahen oborẹ aye ine ru mwu igbehian ekpokpọ. Melissa nọ tare: “Ame ne lele imizu ukoko na gbikun kugbe a ki tuẹn uyono rhọ ọrhẹ ọke uyono na orho fuen hin. Ọnana ọ ha uphẹn rẹn ame tẹmro rẹn imizu na ukperẹ ono rhiẹ ẹmroma ọvo.” Ọnana ọ ha  userhumu rẹn ekrun na yono kpahen odẹ imizu na phẹphẹrẹ. Habaye, aye i rhiabọ dede ame ghwologhwolo, ọnana nọ lẹrhẹ onyerẹnkugbe ame gbanhonrhọ. Ame na ha inọba ifonu imizu na neneyo ame i sabu se aye jeghwai wian owian ukoko na ọrhẹ ewian erọrọ kugbe.

Orhianẹ ofẹn o mwuo wu na tẹmro rẹn ihworho wu vware obọ, wu na sabu tonrhọ nyoma izede ekokamu. Jerẹ udje, jenẹ ughwaruọ sasa ọrhọ tobọ rhianẹ wa guọlọ ruie bi-i. Ibiẹ echẹẹ ọnọ lẹrhẹ awọrọ tikẹruọ. Baibol na ọ tare taghene “Ughwaro rọ sasare ọ lẹrhẹ ọmudu na ghọghọ.” (Prov. 15:30) Rachel rọ kwa seseri nẹ ekete rọ ghwanren, nọ tare: “Ofa ọ ro mẹ omamọ. Ọkezẹko mia gba oma mẹ tẹmro rẹn imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ mi havwọ na. Ni mia ya guọlọ ohworho rẹ ọye ọvo o siyẹ uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie na, ro vwo lele awọrọ tẹmro. Ọkezẹko, ofa ọ ji ro ohworho ọrana jerẹ omẹmẹ.” Wu na sabu bru ẹkẹ te oma wu ne lele ohworho wu vwe rhe tẹmro kugbe, uyono ọnọ ki tonrhọ yanghene uyono orho fuen hin?

Ọrẹn, oma ọnọ sabu merhuọn omamọ ikprughwre erukaro wa tu vwa imizu na. Ọrẹn, aye ina sabu wene orho jiri ibiesuọn ne. Ọke ọrana, wu na damoma omamọ neneyo wu sabu rhe mwu igbehian ekpokpọ.

Arha wọ erhan rhẹ otọre ọrọrọ, ezẹko e kiki erọrọ mwuẹ. Omaran ọ ji havwọ, rhẹ ihworho ephian ye kiki rienrian oma rhẹ ukoko ọkpokpọ-ọ. Orhianẹ o jiri ne wu kwa riẹ ukoko ọkpokpọ, ọrẹn, wa ji damoma wu na rienrian oma rhẹ ukoko na, iruemru-urhi Baibol enana ina ha userhumu wẹn:

“Ọwan i vwe fiobọrhotọre orhorhomu e ru-u, fọkime ana riẹ erere yi orhianẹ e fiobọrhotọre-e”—Gal. 6:9.

Vwo edirin neneyo wu sabu rienrian oma rhẹ ukoko na. Jerẹ udje, roro kpahen imizu buebun ri rhiẹ imishọnari re yonorin uvuẹn isukuru Gilead, aye a sabu daji ekete re dje rẹ aye nya ẹgbukpe buebun, aye a ki rharhumu ya mẹrẹn ihworho aye uvuẹn ẹkwotọre aye. Ọnana ọ ha userhumu rẹn aye sabu rienrian oma rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na ọrhẹ irueruo ẹkwotọre aye i havwọ na.

Alejandro rọ kware ọgbọ buebun ne, o rheri taghene ọ vwọ ghwai phẹrẹ ra na rienrian oma rhẹ ekete ọkpokpọ-ọ. Alejandro nọ tare: “Ọke owu ame a kwa, ane mẹ nọ tare, ‘Ọsoso igbehian mẹ i ha uvuẹn ukoko ra kwa nu na!’” Alejandro nọ ta rẹn aniẹ taghene omaran ọ ji ta ẹgbukpe eva ri vrẹnren na ọke aye e tu kwa riẹ ekete aye i kwa nu na. Uvwre ẹgbukpe eva erana, aniẹ o dje ọdamẹ kpahen awọrọ, epha ni me rhiẹ igbehian ri kpẹnkpẹn riẹn.

“Wu wa ta, ‘Mesoriẹ ẹdẹ erẹ ahwanren na e rhomu ghwẹ ẹdẹ enana?’ orhiẹ emru ẹghwanren wu na nọ onọ ọnana-a.”—Eccl. 7:10.

Wu vwa ha ukoko ọkpokpọ wu havwọ na vwanvwọn ukoko wu havwọ bi-i. Jerẹ udje, imizu ri ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ na ina sabu rha tẹmro buebun yanghene aye i vwa ghwai tẹmro buẹn jerẹ oborẹ ihworho wu rheri bi e ruẹ-ẹ. Tẹnrovi omamọ uruemru aye, jerẹ oborẹ wu guọlọre nẹ aye i tẹnrovi ọnọ. Imizu ri rhiẹ ukoko na obọ, i ma mẹrẹnvwrurhe taghene nime aye i kware nọ lẹrhẹ aye nọ, ‘Mi ghini vwo ẹguọlọ kpahen imizu ri ha uvuẹn akpọ na ephian?’—1 Pet. 2:17.

 “Are i rha nọ, nẹ ana yẹ are.”—Luke 11:9.

Nẹrhomo vwe i Jehova nọ yọ userhumu. Ọkpako owu re se David ọrhọ ta: “Wu vwa hẹroso oma ọnọ-ọ. Nyoma userhumu i Jehova ya na sabu ru ekwakwa buebun. Nẹrhomo kpahiẹn!” Rachel ra hunute oberun na, ọrhọ habaye, “Orhianẹ mẹmẹ ọrhẹ esa mẹ i tephe ibiesuọn nẹ ukoko na, ame na nẹrhomo vwe i Jehova, ame na ta, ‘Biko jẹ ame i rhe ekwakwa rẹ ame e ruẹ rọ lẹrhẹ ame tephe rẹn imizu na.’ Ame na damoma rẹ ame ina ghwọghọ ọke rhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na.”

Emiemọ, orhianẹ emọ are a damoma rẹ aye ine mwu igbehian ekpokpọ, are i lele aye nẹrhomo kpahen erhirhiẹ na. Are i ha userhumu rẹn aye mwu igbehian ekpokpọ nyoma are ine se imizu uvuẹn ukoko na nẹ are i riakpọ kugbe.

Me wu na sabu ru, ne wu ha userhumu rẹn ohworho rọ rhiẹ ukoko na obọ? Damoma wu lelie mwu ugbehian ogege. Ne wu sabu ru ọnana, roro kpahen ekwakwa wu ne vwo omamerhomẹ kpahen orhianẹ wẹwẹ yi kwa rhe obọ, ne wu ruie rẹn aye. (Matt. 7:12) Ọkezẹko, ihworho ri kwa rhe obọ, ina sabu kwomakugbe ekrun ọnọ uvuẹn ogame ekrun yanghene leluo ni JW Broadcasting kibiamo kibiamo. Wu na sabu se aye nẹ aye i kwomakugbe owẹwẹ riẹ aghwoghwo? Wu rhe lele aye riẹ ibiẹ emaren kugbe, aye ina karorhọ uruemru ghwologhwolo wu djephia na ọke jijiri. Izede erọrọ ego ye wu ne ru sabu ha userhumu rẹn ihworho ri rhiẹ ukoko na obọ?

Carlos ọrhọ ta: “Ọke ame a kwa riẹ ukoko ọkpokpọ obọ, omizu ọmase owu nọ ya uchunu igho ra rhẹ ekwakwa sansan uvuẹn eyi rẹn ame. Ọrana ọ ha userhumu rẹn ame omamọ.” Oma ọnọ merhen ihworho ri nẹ ekete erọrọ rhe rẹ aruọke aye ọ vẹnẹ ọnọ, wu rhe dje rẹn aye oborẹ a sẹ osẹme lele uvuẹn ọke ohwahwa, ọke uvo, yanghene ọke oso. Wu na ji sabu ha userhumu rẹn aye ru riaro uvuẹn owian aghwoghwo na, nyoma wu na nẹ iyẹnrẹn oborẹ ọ phia vrẹn uvuẹn amwa na rẹn aye, yanghene nyoma wu na ta rẹn aye kpahen oborẹ ihworho i vwo esegburhomẹmro kpahen uvuẹn amwa na.

Allen ra hunute uvuẹn ọtonrhọ na, ọ ha uvuẹn ukoko ọkpokpọ vrẹn ẹgbukpe owu ne. Allen nọ tare: “Mi ru ewene buebun ukukaro, neneyo mi sabu rhe imizu ri ha uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, aye i ma họhọ ekrun ha mẹ ne, oma ọ ji merhen mẹ ne.” Allen nọ mẹrẹnvwrurhe taghene dedevwo ọye ọ kwa nẹ ukoko rọ havwọ bi, ọye ọ sẹrerhumuji igbehian ye-en. Ukpomaran, ọye no mo vwo ihworho erọrọ, ri na sabu rhiẹ igbehian yen te bẹmẹdẹ.