1. Urhebro ọgo yi Paul ọ yẹ Ilele Kristi ọke ọnẹyen? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ỌNYIKỌ Paul ọ ya ileta vwe Ilele Kristi ri ha uvuẹn i Colossae uvwre ẹgbukpe 60-61 C.E. Uvuẹn ileta na, nọ tẹmro kpahen oborẹ “erhefiotọre izede Osolobrugwẹ” ọ ghanren te. (Col. 1:9) Paul nọ ji ta: “Mia tẹmro enana harẹn are neneyo ohworho owuorowu ọ jọ rhọ phiẹ are rhọ rhẹ ẹmro oriẹriẹme. Are i jomarhotọre nẹ ohworho owuorowu ọ jọ rhọ ha are ruẹ evrẹn nyoma iyono ọrẹ akpọ na ọrhẹ iyono ọphiẹrhọ sekpahen irueruo ituakpọ, sekpahen ekwakwa ghemeghe erẹ akpọ na ukperẹ ono rhiẹ ọrẹ Kristi.” (Col. 2:4, 8) Paul no ji dje yi fiotọre oborẹ ọsoriẹ iyono ri titiri, i vwa gba kugbe oborẹ ọsoriẹ iroro akpọ na o serhọ uvuẹn ukẹro ihworho ri vwa gba. Jerẹ udje, iroro akpọ na ọnọ sabu lẹrhẹ ohworho roro taghene o vwo ẹghwanren jeghwai rhomu ghwẹ awọrọ. Paul nọ ya ileta na nọ ha userhumu rẹn imizu na nẹ aye i tiẹn iroro akpọ ọrhẹ irueruo esọsọ.—Col. 2:16, 17, 23.

2. Mesoriẹ ene yono kpahen idje iroro akpọ na?

² Iroro akpọ na ọ lẹrhẹ ọwan ja ha ukẹro ọghoghanren ni iruemru urhi Jehova, ọrana ọnọ sabu lẹrhẹ esegburhomẹmro ọwan seriotọre. Inyenana, ọwan ephian a dẹrughwaroghwẹ iroro akpọ na. E jirie uvuẹn ekpetughe, itanẹti, ekete ra wian, yanghene uvuẹn isukuru. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru  sabu sẹrorẹ ọmudu ọwan nẹ iroro akpọ na. Ene ji yono kpahen idje isionrin usuẹn iroro akpọ na ọrhẹ oborẹ ene ru tiẹn aye.

3. Iroro ọgo yo gberẹ ihworho buebun, mesoriẹ?

³ “Mi vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ vwẹre, mi ki rhiẹ omamọ ohworho-o.” Uvuẹn ẹkwotọre buebun, ihworho buebun a ta taghene aye e vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ; omarana, aye i vwe rhe riẹ ẹga-a. Fọkime aye e ji yono kpahen Osolobrugwẹ-ẹ, aye ne roro taghene aye ina sabu ru oborẹ o je rẹ aye. (Se Psalm 10:4.) Awọrọ e roro taghene aye i ghwanranren izede akpọ na, aye na ta: “Mi vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ vwẹre, mi ki rhiẹ omamọ ohworho-o.”

4. Marhẹ ene ru dje yi fiotọre rẹn ohworho rọ tare taghene o vwo Ọmemama-a?

⁴ Orhiẹ oborẹ iroro ọ havwọ ra na ta taghene o vwo ohworho rọ maren ọwa-an? Ihworho buebun e beghe aye i rha guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn onọ ọrana uvuẹn iyẹnrẹn isayẹnsi. Ọrẹn, ẹkpahenrhọ ye ọ lọhọre. Orhianẹ o vwo ọwena rọ bọn oghwa, nọyẹ o ji vwo ọwena rọ ma ekwakwa re nyerẹn! Itiọrurhomẹmro, iyẹn ri ha uvuẹn ekwakwa re nyerẹn uvuẹn otọrakpọ na, i vwo ona ghwẹ eghwa ephian, nime aye a sabu vwiẹ aruo oma aye, ọrẹn, oghwa o vwo vwiẹ oghwa-a. Ọnana no mevirhọ taghene iyẹn re ha uvuẹn ekwakwa re nyerẹn a sabu koko iyẹnrẹn ra guọlọre neneyo aye i sabu vwiẹ aruo oma aye. Bọgo yẹ iyẹn ri ha uvuẹn ekwakwa re nyerẹn i nurhe? Baibol na nọ kpahenrhọ ye: “Itiọrurhomẹmro, ohworho yọ bọn oghwa ra mẹrẹn ephian, ọrẹn ohworho rọ ma i kemru kemru yẹ Osolobrugwẹ.”—Heb. 3:4.

5. Me ya na sabu ta rẹn ohworho rọ tare taghene ana sabu rhiẹ omamọ ohworho, ọrẹn, e vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ?

⁵ Me ya na sabu ta rẹn ohworho rọ tare taghene ana sabu rhiẹ omamọ ohworho, ọrẹn, e vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ-ẹ? Baibol na ọ tare taghene ihworho ri vwa ga Osolobrugwẹ ina ji sabu vwo omamọ iruemru. (Rom. 2:14, 15) Jerẹ udje, aye ina sabu họghọ jeghwai vwo ẹguọlọ kpahen eri vwiẹrẹ aye. Ọrẹn, ohworho ro vwo vwo ekwerhọ taghene i Jehova o nyerẹn, ọnọ sabu brorhiẹn ri sọre. (Isa. 33:22) Ihworho buebun inyenana i mẹrẹnvwrurhe ne taghene ekwakwa ibiobiomu ra phia na, i djephia taghene ituakpọ i guọlọ userhumu Osolobrugwẹ. (Se Jeremiah 10:23.) Omarana, o fo ne roro taghene ana sabu rhiẹ omamọ ohworho, ọrẹn, e vwo esegburhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ jeghwai nyamwu irhi enẹye-en.—Ps. 146:3.

6. Ukẹro ọgo yẹ ihworho buebun e ni ẹga?

⁶ “O fo ne riẹ ẹga vwẹre, na ki mẹrẹn omamerhomẹ-ẹ.” Iroro akpọ ọnana o titiri omamọ, fọkime ihworho i vwe ni ẹga fiemru-u. Habaye, ihworho buebun i vwe kwe riẹ ẹga-a, nime, ishọshi buebun e yono kpahen amwa erhanren, aye a kwa itaiti, yanghene aye e yono kpahen usun oseghe. Ọnana yọ soriẹ ihworho buebun e roro taghene oma ọnọ sabu merhen aye, aye erhe kwomakugbe ẹga-a! Aruo ihworho erana ina sabu ta: “Mi vwo ọdamẹ kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn, mi sabu kwomakugbe ẹga owuorowu-u.”

7. Marhẹ ogame urhomẹmro o ru toroba omamerhomẹ?

⁷ Ghini urhomẹmro taghene ohworho ọnọ sabu mẹrẹn omamerhomẹ, ọrẹn o vwo riẹ ẹga-a? Itiọrurhomẹmro, ohworho ono ghini sabu ghọghọ orhianẹ o vwo riẹ ẹga efia-an, ọrẹn, onyerẹnkugbe re ne vwo rhẹ i Jehova ro rhiẹ “Osolobrugwẹ oma ọ merhan na,” yọ nọ sabu yẹ ohworho obọdẹn omamerhomẹ. (1 Tim. 1:11) Ewian Osolobrugwẹ ephian a rhua erere sa. Oma ọ merhen idibo yi nime aye a ha userhumu  rẹn awọrọ. (Acts 20:35) Jerẹ udje, roro kpahen izede rẹ ogame urhomẹmro o ru toroba omamerhomẹ uvuẹn ekrun. Ogame urhomẹmro o yono ihworho ri rọnmọ ne nẹ aye i brọghọ rhẹ owuowọnwan oma, nẹ aye i ha ukẹro ọghoghanren ni ive orọnmo aye, nẹ aye i kẹnoma rẹn ọwiẹghwọ, nẹ aye i yono emọ aye, nẹ aye i jeghwai dje obọdẹn ẹguọlọ phia. Fọkiẹ ọrana, ihworho ri ha uvuẹn ogame ọrana na sabu mẹrẹn okugbe ọrhẹ omamerhomẹ uvuẹn ọsoso akpọ na.—Se Isaiah 65:13, 14.

8. Marhẹ ene ru ha Matthew 5:3 kpahenrhọ onọ na, Me yọ lẹrhẹ ihworho ghọghọ?

⁸ Me ya na ta rẹn ohworho rọ tare taghene o fo ne riẹ ẹga vwẹre, na ki mẹrẹn omamerhomẹ-ẹ? Roro kpahen onọ ọnana, Me yọ yẹ ihworho omamerhomẹ? Oma ọ merhen ihworho buebun fọkiẹ iruo, iruẹn, yanghene ojemẹ aye. Oma ọ merhen awọrọ fọkime aye a sabu hẹrote ekrun ọrhẹ igbehian aye. Itiọrurhomẹmro, ekwakwa enana ephian ina sabu lẹrhẹ oma merhen ohworho, ọrẹn, o vwo emru ọghoghanren ọrọrọ rọ nọ sabu rhua omamerhomẹ rọ nọ tọ vwe ọwan. Ituakpọ a họhọ eranmo-o, nime, aye ina sabu yono kpahen Osolobrugwẹ jeghwai fuevwan ga ye. A marẹn ọwan na sabu mẹrẹn omamerhomẹ ọke ra ga Osolobrugwẹ. (Se Matthew 5:3.) Jerẹ udje, Ilele Kristi urhomẹmro a mẹrẹn urhebro ọrhẹ omamerhomẹ ọke aye e kwomakugbe ga i Jehova. (Ps. 133:⁠1) Aye i ji vwo imizu uvuẹn ọsoso akpọ na, aye e nyerẹn obọdẹn akpọ, aye i jeghwai vwo ifiẹrorhọ kpahen obaro na.

9. (a) Mẹ yẹ iroro ihworho buebun kpahen ehware? (b) Mesoriẹ i Baibol na ọ tiẹn irueruo ọfanrhiẹn?

⁹ “Mesoriẹ ana tiẹn ọfanrhiẹn?” Ihworho buebun a ta rẹn ọwan: “O fori na riakpọ. Ọfanrhiẹn ọ sọ-ọ” Aruo iroro ọrana ọ sọre. Mesoriẹ? Fọkime Baibol na ọ tiẹn irueruo ọfanrhiẹn. * (Se 1 Thessalonians 4:3-8.) Jehova o vwo omẹgbanhon ro no jurhi rẹn ọwan, nime ọye yọ maren ọwan. Ri Jehova o rhiẹ ohworho rọ ha orọnmo mwu na, o jurhi taghene ihworho ri rọnmọ ne ọvo yi ne ru irueruo ehware. Osolobrugwẹ ọ yẹ ọwan urhi nime o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. Irhi enẹyen a yẹ ọwan erere. Ekrun ra nyalelie ne vwo ẹguọlọ, ọghọ ọrhẹ omefuon. Osolobrugwẹ o vwo utuoma kpahen ihworho ra ha arudo tiẹn irhi enẹyen.—Heb. 13:4.

10. Marhẹ Olele Kristi ono ru kẹnoma rẹn irueruo ọfanrhiẹn?

¹⁰ Baibol na o yonirin ọwan oborẹ ene ru kẹnoma rẹn ọfanrhiẹn. Izede ọghoghanren owu, ye ne sun oborẹ e nẹ. Jesu ọrhọ ta: “Ọrẹn, mia ta rẹn are taghene kohworho kohworho ro ni ọmase rhẹ ẹhẹn ro no lelie merhẹn, o lelirie ghwọwe uvuẹn ọmudu ọnẹyen ne. Omarana, orhianẹ ukẹro obọrhe ọnọ, o rhiẹ ukọ wẹn, shorie nie ne wu dorien fughwẹ.” (Matt. 5:28, 29) Omarana, o fori nẹ Olele Kristi ọ kẹnoma rẹn uruemru re ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ yanghene kerhọ ijoro ra bọn kpahen ọfanrhiẹn. Ọnyikọ Paul ọrhọ ya vwe Ilele Kristi ọke ọnẹyen: “Are i gbe kpe oruru ugboma are rọ ha uvuẹn otọrakpọ na jerẹ ọfanrhiẹn, ijẹfuọn, [ọrhẹ] oruru ehware ọgbogbanhon.” (Col. 3:5) Habaye, o ji fo ne sun oborẹ ọwan e roro ọrhẹ oborẹ a tẹmro kpahan.—Eph. 5:3-5.

11. Mesoriẹ ihworho buebun a guọlọ iruo eduado?

¹¹ “Erhe vwo iruo ọduado oma nọ merhen ọwan.” Ihworho buebun a ha udu rhẹ  ọwan aghwẹ na guọlọ iruo eduado. Aruo iruo erana ina sabu lẹrhẹ ọwan titi, vwo omẹgbanhon yanghene fe. Olele Kristi ọnọ sabu vwo iroro ra na hatua iruo eduado, nime ihworho buebun ọke ọnana a guọlọ iruo eduado.

12. Ohworho ono ghini sabu vwo obọdẹn omamerhomẹ nime o ruiruo ọduado?

¹² Ohworho ono ghini sabu vwo obọdẹn omamerhomẹ nime o ruiruo ọduado rọ lẹrheriẹ vwo omẹgbanhon? Ẹjo. Karorhọ taghene omwemẹ rẹ Echu o vwori ro no sun ihworho, na ji họghọ riẹn yọ lẹrheriẹ kparehaso i Jehova, ọrẹn, oma ọ merhiẹ-ẹn, ukpomaran nọ tuekwẹre. (Matt. 4:8, 9; Rev. 12:12) Iruo ẹduado ina sabu yẹ ihworho omamerhomẹ ibiọke, ọrẹn, ọrẹ ovẹnẹ ana sabu vwo obọdẹn omamerhomẹ orhianẹ a ha userhumu rẹn awọrọ nẹ aye i mẹrẹn erere nẹ ẹghwanren Osolobrugwẹ rọ nọ sabu yẹ aye arhọ i bẹmẹdẹ. Habaye, ẹhẹn akpọ ọnana, ọ lẹrhẹ ihworho simi ẹrhẹ uvwre omomaye. Ọ lẹrhẹ ihworho wọnrọn jeghwai rioma kpahen ereva aye, obẹta ye, no rhiẹ ohworho rọ wian fughwẹ.—Eccl. 4:4.

13. (a) Ukẹro ọgo yo fori na ha ni iruo eduado? (b) Uvuẹn ileta i Paul ọ ya vwe otu i Thessalonaica, me yọ hunute taghene ọ yẹriẹ obọdẹn aghọghọ?

¹³ Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian i guọlọ omamọ owian ra na wian na sabu hẹrote oma ọwan. Ọrẹn, o fo na haye ruẹ emru ukaro uvuẹn enyerakpọ ọwa-an. Jesu nọ tare: “O vwo ohworho rọ nọ sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn inini eva-a; ono vwo utuoma kpahen owu, o vwo rho vwo ẹguọlọ kpahen ọreva ye yanghene ono tigban owu, o vwo rho vwo utuoma kpahen ọreva na. Are i sabu rhiẹ ọvrẹn harẹn Osolobrugwẹ ọrhẹ Efe-e.” (Matt. 6:24) Arha ha ogame i Jehova karo jeghwai yono awọrọ ẹmro ọnẹyen, nẹ ana mẹrẹn obọdẹn aghọghọ. Ọnyikọ Paul o mẹrẹn aruo aghọghọ ọnana. Uvuẹn ọtonrhọ akpenyerẹn yen, Paul ọ hatua iruo ọduado uvuẹn ogame itu i Jew, ọrẹn, ọ mẹrẹn obọdẹn omamerhomẹ ọke o fiomarhọ owian aghwoghwo na vuọnvuọn jeghwai rhiẹromẹrẹn oborẹ ẹmro i Baibol na o wene ihworho rẹ ọye o ghwoghwo riẹn na. (Se 1 Thessalonians 2:13, 19, 20.) O vwo iruo owuorowu uvuẹn akpọ na rọ yẹ ohworho obọdẹn omamerhomẹ te owian aghwoghwo na-a.

14. Mesoriẹ ituakpọ e roro taghene aye ina sabu ti ebẹnbẹn nie?

¹⁴ “Ituakpọ ina sabu ti ebẹnbẹn nie.” Iroro akpọ ọnana ọnọ sabu titi omamọ.  Mesoriẹ? Orhianẹ urhomẹmro, ọrana ono mevirhọ taghene onyakpọ ọ guọlọ ọkpọvi Osolobrugwẹ-ẹ, ọ jeghwai djephia taghene onyakpọ ọnọ sabu ru oborẹ o jerie. Habaye, iroro ọnana rẹ aye i vwori na ọnọ sabu mwu aye ẹro fọkime iyẹnrẹn o djerie phia taghene uvweri, ozighi, emiamo ọrhẹ erhirhiẹ ogbere, e riotọre kẹde kẹdẹ. Ọbe iyẹnrẹn owu, nọ tare: “Enyerẹn akpọ ituakpọ ọ rhomẹrhọ kẹdẹkẹdẹ fọkime ituakpọ i brorhiẹn rẹ aye ine ruẹ akpọ na rhiẹ omamọ ekete.” Aruo ẹmro ọnana no mevirhọ taghene onyakpọ ọnọ sabu fiẹ ebẹnbẹn ri ha uvuẹn akpọ na kparobọ? Na sabu kpahenrhọ onọ ọnana, jene yono kpahen ebẹnbẹn na.

15. Ekwakwa ego ra phia inyenana, yi dje oborẹ ikpokpogho ituakpọ i gbanhon te?

¹⁵ Uvweri: Uvweri akpọ ephian ọrẹ ukaro ọrhẹ ọreva o kpe ihworhi ri bun ghwẹ iduduru 60. Nẹ ehion uvweri akpọ ephian ọreva, ituakpọ a ji sabu dobọ uvweri ji-i. Uvuẹn ẹgbukpe 2015, ihworho ri zẹ nẹ eghwa aye fọkiẹ uvweri ọrhẹ ẹkparehaso i te iduduru 65. Ihworho ri te iduduru 12.4 yi zẹ nẹ eghwa aye fọkiẹ uvweri ọrhẹ ẹkparehaso uvuẹn ẹgbukpe 2015 ọvo. Ozighi: Dedevwo ozighi o riotọre omamọ uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, aruo ozighi erọrọ jerẹ ihworho ra nyoma ikọmputa so uhi, owọnren rọ homaphia uvwre ekrun, ọrhẹ ihworho ra ghwọghọ ekete, e buẹnrhọ kẹdẹ kẹdẹ. Habaye, ihworho buebun i rheri taghene akpọ na ephian o biomu ghwẹ oborẹ ọ havwọ bi. Onyakpọ ọ sabu ti ozighi nie-e. Emiamo: Dedevwo a sabu simi emiamo ezẹko. Ọbe iyẹnrẹn owu re fomu phia uvuẹn ẹgbukpe 2013, nọ tare taghene kẹgbukpe kẹgbukpe ihworho ri te iduduru irhinrin ri ha uvwre ẹgbukpe 60 ye hwuẹ fọkiẹ emiamo ọmudu, istroku, ikansa, emiamo rọ vwọ lẹrhẹ ohworho sabu mwuẹhẹn ọrhẹ emiamo eka. Erhirhiẹ Ogbere: Sekpahen iyẹnrẹn ro nẹ ibanki akpọ ephian rhe, ihworho ra rioja fọkiẹ erhirhiẹ ogbere uvuẹn ẹkwotọre Africa i bun te iduduru 280 uvuẹn ẹgbukpe 1990, ọrẹn, uvuẹn ẹgbukpe 2012, no bun te iduduru 330.

16. (a) Mesoriẹ a ta taghene Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ti ebẹnbẹn ituakpọ nie? (b) Sekpahen oborẹ Isaiah ọrhẹ ọbo ijoro na i hunute, ebrurhọ ego yẹ Uvie Osolobrugwẹ ọnọ yẹ ọwan?

¹⁶ Ihworho ri vwo ufiuvwele ye suẹn akpọ na. Itiọrurhomẹmro, ihworho erana i sabu ti uvweri, ozighi, emiamo, ọrhẹ erhirhiẹ ogbere nie-e​—⁠ọrẹn Uvie Osolobrugwẹ ọvo yọ nọ sabu ti aye nie. Roro kpahen oborẹ Osolobrugwẹ ono ruo harẹn ituakpọ. Uvweri: Uvie Osolobrugwẹ ono tiẹ ekwakwa ra suẹ uvweri nie, nọyẹ, eri vwo ufiuvwele, evwọkon, era ha ẹga rẹn amwa aye ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ, ẹga efian, ọrhẹ Echu. (Ps. 46:8, 9) Ozighi: Inyenana, Uvie Osolobrugwẹ o yono iduduru ihworho buebun oborẹ aye ine ru sabu vwo ẹguọlọ jeghwai hẹroso owuowọnwan, ro rhiẹ oborẹ igọmẹti owuorowu inyenana ọ vwọ ji sabu ru. (Isa. 11:9) Emiamo: Jehova ọnọ yẹ idibo yi omọkpokpọ. (Isa. 35:5, 6) Erhirhie Ogbere: Jehova ono ti erhirhiẹ ogbere nie jeghwai tiobọnẹ efikparobọ rẹn aye izede ọrẹ ugboma ọrhẹ ọrẹ ẹhẹn, ro rhiẹ oborẹ ọ ghanren ghwẹ efe.—Ps. 72:12, 13.

17. Marhẹ ene ru sabu tiẹn iroro akpọ na?

¹⁷ Orhianẹ iroro akpọ na ọ damu esegburhomẹmro ọnọ, dabu yono oborẹ i Baibol na ọ ta kpahiẹn, ne wu jeghwai lele Olele Kristi ro te edge ne ta ye kugbe. Roro kpahen oborẹ ọsoriẹ iroro ọrana o titi, oborẹ ọsoriẹ ọ sọ, ọrhẹ oborẹ wu na tiẹn iroro na lele. Itiọrurhomẹmro, ọwan ephian ina sabu tiẹn iroro esọsọ nyoma ana nyalele ọkpọvi ri Paul ọ harẹn ukoko ro ha uvuẹn Colossae, ọke rọ ta: “Are i rha ha ẹghwanren ruiruo rhẹ ihworho otafe na . . . are i rhe oborẹ are ina kpahenrhọ harẹn owuowọnwan.”—Col. 4:5, 6.